Жидов

te doprinosi gg. Greenfled, Chicago, i Berliaer New-York svaki po 5000 dolara za jerusolimsku univerzu. Unišlo je iz: 1. Sjedinjene Države LE 27.777.18. 3. 2. Prinosi pojedinaca 3.032.17. 8. 3. Rumunjska: Staro Rum. LE 2.041. 3. 8. Transilvanija 138. 8,11. Bukovina 36.17.10. 2216.10. 5. 4. Poljska: Var Šava EL 1285.14.10. Viina 119.13. 2. 1.405. B. 5. Belgija 808. 5. 5. 6. Engleska 660.—.—. 7. fst. Galicija 634.12.11. 8. Litva 570.14. 9. 9. Austrija 331.19. 1. 10. Cehoslovačka 316.14.—. U. Norveška 221.17. 5. 12. Ruski bjegunci u Londonu 200.—.—. 13. švajcarska 198.12. 5. 14. Palestina KH Odbor LE 103.11. 3. Keren Hageula Fond 39.—.—. 142.11. 3, 15. Danska 124. 3. 7. 16. Švedska 116.17.—. 17. Alzaciia-Lotaringija 104.18. 9. 18. Letlandija 59.17. 4. 19. Estland : ja 35.13. 9. 20. Maroko 21. 4.—. 21. Danska 17. B.—. 22. Francuska 10.—.—. Ukupno LE 30.008. 4.—.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Simpatija predsjednika Coolidge-a za cijonizam. Kap predkonferencija Konventa američkih cijonista održano je u Worcesteru dne 1. juna vijećanje, na kojem je učestvovalo 300 delegata cijonista iz NewEnglanda. Predsjednikom je izabran državni odvjetnik Elihu D. Stang. Predsjednik Sjedinjenih Država Calwin Coolidge upravio je Kongresu pozdravni brzojav, u kojem je izrazio svoje simpatije cijonističkom pokretu. »Žalim«, kaže predsjednik Coolidge, »što me priječe druge obveze, da prisustvujem Koaventu Newenglandskih cijonista. Izrazite delegatima moje najbolje želje. Toliko saro već puta pokazao svoj interes za ovaj veliki pokret, da bi sve, što bih rekao, bilo samo puko ponavljanje. Uza sve to rado i ovom prilikom naglašavam svoje simpatije za pokret, koji nalazi izražaja u židovskoj narodnoj domaji u Palestini. , Veliki dar za narodni Fond u Beču. Poznata bečka žiđ. ličnost, koja ne želi, da joj se znade za ime, pod dojmom je Usiškunovih izvoda ing. Strickeru predala dar od 200 milijona aust. kruna (oko 3000 dolara). Palestinski »Laisscz passer« vrijede u Njemačkoj umjesto pasoša. Njemački službeni list objelodanio je naredbu o putnicama. § 102. ove naredbe glasi; »Laissez passer« za putnike iz- Palestine. »Laissez Passer«, što ih ispostavlja britska vlada u Palestini, a u kojima su njihovi posjednici označeni kao strani državljani s obitavalištem u Palestini ili kao Palestinci, vrijede kao pasoši, ako je sadržana bilješka, da je vlasniku dozvoljen povratak u Palestinu. Ministar za kolonije Tbomas, general Stors i barun Edmund Rothschild pohodili su palestinski paviljon na britskoj državnoj izložbi. U petak 20. juna po drugi je puta ministar za kolonije Tbomas službeno posjetio britsku državnu izložbu, pa je tom prilikom u pratnji jerusolimskog guvernera generala Storsa posjetio i paletsinski paviljon. Odlične goste dočekali su u paviljonu član Egzekutive Mr. Joseph Cowen i politički sekretar organizacije Mr. Leonhard Stein. Mr. Tbomas ostao je pola sata u paviljonu, te je pomnjivo proučio sve izložene pred. mete. Informirao se o napretku židovske kolonizacije te je izrazio svoje zadovoljstvo o njenom razvitku. 1 barun Rothschild, koji se je na kratko vrijeme vratio u London, i tom prilikom je pregovarao u važnim stvarima s drom. Weizmannom, posjetio je palestinski paviljon. Cijonistička egzekutiva o protestima protiv Van Vrieslaada i dra. Halpcrsa. Prilikom svog boravka u Palestini poduzeo je dr. Halpern u pratnji Van Vrieslaada nakon obavljenog službenog rada pri-

vat n i izlet autom u Emek te se odanle poslije početka debata povratio. U Palestini održano je zbog toga nekoliko protestnih zborova, na kojima su primljene rezolucije, u kojima se traži odstup Halperna i Van Vrieslanđa, jer su ovim kršenjem subote povrijedili osjećaje palestinskih Židova. Pošto su ovi protesti upravljeni i cijonističkoj egzekutivi. to je ova na svojoj posljednjoj sjednici primila slijcdću rezoluciju; »Egzekutiva' cijonističke organizacije ponovno naglašava svoje shvaćanje, da se svetost sabata iraade respektirati. Egzekutiva žali svako kršenje ovog principa, no nema vlasti da u toj stvari kontrolira pojedince u njihovom privatnom životu. Nova židovska kolonija južno od Jafe. Neki poljski Židovi kupili su kraj Bajit v'gana zemljište od 1800 dunuma, da ondje osnuju gradsku naseobinu Pošlo bi htjeli gradnjom što prije započeti, odaslali su u svrhu potrebnih priprava redaktora »Lodzcr TagcbLatta« u Palestinu. Iskusni stručnjaci iz inozemstva prave zajednički plan izgradnje ujedno i za Bajit w'gan, koji obuhvaća 1500 dunuma. Mnogobrojni turisti, koji su ovaj kraj pohodili, oduševljeni su ljepotom položaja, dobr.otom zemlje i krasnom klimom. DružU o prijatelja židovske knjige. Nedavno osjiovano je u Berlinu novo bibliofilsko društvo. Društvo, koje si je stavilo za zadaću, da napose goji židovsku knjigu, nazvalo se po imenu hebrejske klasične tiskarske fanvlije iz 15. stoljeća »Soncirno, društvo prijatelja žid. knjige«. Društvo želi, da prema nerazriješivoj vezi sadržaja i forme knjige otvori lijepu /.idovsku knj'gu. Društvo izdaje četvrtgodišnjak »Prilozi k povijesti žid. knjige« pod redakcijom Arnolda Zweiga. Bibliografski će prilog, koji bi imao biti nasljednik Časopisa za hebr. biografiju«, koji je pred 2 godine nakon 21 godišnjeg izlaženja prestao da izlazi, redigovat prof. A. Freimann. Društvo namjerava da izda otiske rijetskih teksta i skupocijenili lisaka židovskog sadržaja i židovskog duha sviju jezika i sviju vremena. Ovi će se novotisci bibliofilno i znanstveno besprikorno opremiti te kao pri.vatni otisci za članove prilagati časopisu uz naplatu od 10 maraka Poslovnica društva je Berlin C 2« Kaiser Wflhelmstr. 12. Broj članova društva ograničen ie na 500, kod onsnutka bilo ih je već 100. IV. godišnja konferencija bukovinskog Narodnog Fonda. Usiškin u Bukovini. 16. juna održana je u Černovicu IV. konferencija K. K. L. povjerenika, Predsjednik direktorija, M, H. Usiškin, stavio je sa strane direktorija zahtjeve, koji znatno premašuju dosadanje rezultate. Konferencija stvorila je zaključak, da se do tišrija 5686. ima sabrati 6000 funti, kao protuvrijednost za 2000 dunuma zemljišta, što je bukovinskom N. F. doznačeno. Konferencija bila je sasvim pod dojmom Usiškinovih izvoda, koji je u oduljem referatu obrazložio program, zadaću i ciljeve K. K. L. za iduće godine. Iz blagajničkog se izvještaja razabire, da su se primici u Bukovini popelerostručili. God. 1922, sabrano je 306,000 leja, a u prvih osam mjeseci god. 5634, 990.000 leja. Polovica ove svote otpada na male prinose, a ostatak na velike darove kod dunumske akcije. Kod konferencije učestvovalo je 167 delegata iz 56 mjesta te 28 zastupnika općina i cijonističkih sederacija. Prisustvovalo je oko 1000 gostiju, od tih je 500 bilo iz udaljenih krajeva. Konferencija stvorila je zaključke glede reorganizacije sabirnog rada i izgradnje sabirnih metoda. U posebnoj rezoluciji zahvalila se konferencija predsjedniku direktorija g. Usiškinu, da je i Bukovinu prilikom svog putovanja posjetio. Time je cijonistički pokret u Bukovini u velike unapredjen, a široki slojevi naroda predobiveni su za našu stvar. Predsjednikom K. K. L. komisije ponovno je izabran dr. Weissberger, a zemaljskim komesarom dr Schmelzer, Od priredaba, koje su za »Ušinskovog tjedna« učinjene, napominjemo veliku skupštinu, na kojoj je Usiškin obrazložio smjernice za budući rad K. K. L,: hebrejski kulturni miting, skupština ortodoksa, ženska skupština, konferencija Narodnog Fonda, predstava, Sto su ih u čast Usiškina priredila Safa Ibra, Hašomer, pjevačko društvo »Haramir« i »Makabi«. Kod jednog banketa u čast Usiškina prisustvovalo je 500 osoba. Narodni Fond je za Usiškinovog tjedna« proveo intenzivnu sabirnu akciju za K. K. L. Sabitalo je u gradu oko 200 prominentnih ličnosti, tako da se unutar tri dana sabrafo 2 milijuna leja (oko 2000 funti).

Iz Palestine

Rnthenbergova koncesija pred Haškim sudištem. Britska vlada stavila je prigovor protiv kompetencije Haškog sudišta u stvari Ruthenbergove koncesije glede elektrifikacije Jerusolima. Sudište zaključilo je na osnovu izjave grčkog zastupnika Kalcianisa, da će njegova vlada odgovoriti na prigovor engleske vlade, da za 15. jula sazove novu raspravu, koja će saslušati grčki odgovor. Kupat Holim u Palestini. Palestinski Kupat Hoosnovao je prošle godine nekoliko novih institucija. Hvala požrtvovnosti radnika sagradjena je za Kupat Holim velika kuća u Tel Avivu, bolnica u Ejn Harodu, te bolesničke sobe u raznim kvucot. Pred dva mjeseca osnovano je centralno skladište lijekova i liječničkih instrumenata. Gradnja oporavilišta u Mozzi se dovršava. Osnutak centralnog skladišta omogućuje Kupat Holim. da lijekove nabavlja iz inostranstva od ponajboljih tvornica, i da njima tamo opskrbi svoje podružnice. Velika pošiljka lijekova i liječničkih instrumenata iz Londona prispjela je, dok je iz drugih krajeva na putu. Kao dar cijonističkc organizacije u Njemačkoj prispjet će doskora hirurški instrumenti pok. prof. Karewskog iz Berlina. U raznim zemljama rade liječnici i ljekarnici, kako da Kupat Holim sistematski opskrbe lijekovima i liječničkim instrumentima. Za par mjeseci otvorit će se u Mozzi oporavilište. Nove kolonije u Emcku i drugim krajevima posjeduju nezdravu klimu, a nenormalne radne i stambene prilike te slaba hrana loše su uplivisale na zdravlje radnika. Tako danas na stotine radnika potrebuje mira i oporavka pa sve željno iščekuje otvorenje oporavilišta u Mozzi. Kupat Holim je jedina institucija, koja se brine za oporavak bolesnih i oslabijelih radnika te će u ljeti otvorili oporavilišta u Safedu i na Karmelu. Kako svote, što su u Americi i od privatnika sabrane, ne dostaju, uredit će se provizorno samo jedan sprat oporavilišta u Mozzi s 25 kreveta. Industrijalna banka u Palestini. Nakon što je vlada dala potvrdu, održana je u 'Tel Avivu konl stituirajuća skupština narodne industrijalne banke »Bank leumi utaasil«. Izabran je odbor od 10 lica, koji će izraditi nacrt za prodaju akcija. Na sjednici samoj prodano je preko 100 akcija. Trgovačka depresija u Palestini i njeno pobijanje. U službenom izvještaju palestinske uprave od god. 1923, ističe se, kako u Palestini protivno od drugih zemalja trgovačka depresija nije napredovala. Samo omanje trgovine, koje su vodjene na nezdravoj (inansijalnoj bazi, morale su likvidirati, no to ne moramo žaliti. Krajem god. 1923, zemlja je ekonomski ojačala. U godini 1923. nije došlo do nijedne prisilne nagodbe, a bilo je samo 6 stečaja. Osnovano je 17 kooperativnih društava, većinom gospodarskih. Kooperativni pokret ograničen je isključivo na židovsko pučanstvo. Državna i privatna poduzeća bila su zabavljena pripravom planova za budućnost, tako da je god. 1923. karakterizirana pripravama, a manje izvedbama. Trgovina narandžama još uvijek štetuje uslijed nesloge izvažača, a i u vinskoj industriji nije bilo napretka, dok je trgovina duhanom i cigaretama vrlo napredovala. U god. 1922, iznašao je uvoz duhana i cigareta 416 tona vrijednosti od LE 249.000, a u god. 1923. samo 231 tonu u vrijednosti od LE 120.000. Proizvodnja) turskog duhana porasla je za 216%. »Obnova« (»Aniban«), ilustrovani časopis Židovskog Narodnog Fonda. Drugi broj »Obnove«, glasila njemačkog K. K. L,, izlazi idući tjedan u pomen 20. osmrtnice Theodora Herzla na 22, jula. Ovaj broj ođlikovat će se brojnim slikama, medju njima i snimkama s gostovanja palestinskog kazališta u Berlinu. List je vanredno prikladan za K. K. L. propagandu i kao prilog žid. tjednicima. List se može dobiti kod njemačkog K. K. L. (Berlin W 15, Meineke Str. 10), a možemo ga svima preporučiti. Crtifikati o palestinskom državljanstvu. God. 1923. podijelila je palestinska vlada 108 certifikata o provizornom palestinskom državljanstyu, dok ih je god. 1922. podijelila 5611.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor na svojoj sjednici od 1. o. mj. saslušao izvještaje izaslnika naših haiucim gg. inž. Huge Zaioscera i Jehude Altmanna o stanju akcije za halućku farmu i stvorio odluke glede nastavka ove akcijo, koja ima da bude prema zaključku Saveznoga Vijeća dovršena do Rošhasana 5685. Posjetit će se još ona mjesta, u kojima akcija do sad nije provedena. Uslijed povratka g. inž. Zaioscera u

BRO) 28.-29.

•2 1 D O V«