Жидов

podloga, na kojoj će dalje zidati, Dajte omladini mogućnost da se upozna s jevrejskim slovom, s jevrejskom tradicijom s )e-vrejskom knjigom, u kratko s jcvrcjskim živo'Hom, a onda prepusti njoj da sama izgradjuie svoje jevrcjstvo, ♦ Zaključujem. Znam da ni iz daleka nijesam iscrpio materijal, koji sam trebao obraditi, da niiesam ništa konkretnog iznio. To je bilo namjerno. Htio sam da izbjegnem konkretnim zaključcima, koji bi se ovdje na brzu ruku stvorili i koji se onda nikad ne bi ostvarili. Ja sam pokušao da osvjetlim cijeli ovaj kompleks pitanja, a oni, koji imadu sposobnosti i mogućnosti, moći će polako u mirnijim časovima da pristupe realnom radu. Ali čuvajmo se kojekakovib fantastičnih planova, kojckakovih velikih, širokih i nemogućih akcija, koje su u našem uskom milijeu neprovedive i koie će možebit nekom pojedincu poslužiti do popularnosti, ali ne će ništa pozitivnog donijeti. Budimo skromni i ostanimo u granicama, koje su našim prilikama uvjetovane. Ne zidajmo kuću tako, da sa krovom počnemo, dok nam tlo ispod nogu izmiče. Posvetite veću pažnju institucijama, koie već imamo, našim vjerskim nastavnicima, našim školama i našim kul(tumim ustanovama, izgradimo ih i intenzivirajmo ih, prije nego što pristupimo stvaranju novih dalekosežnih institucija. Pobrinite se, da jevreistvo sačuvamo u njegovim najprimitivnijim i najliepšim formama, da vaspitamo generaciju u smislu narodnog jedinstva u kulturnom i političkom pogledu ida stvorimo jedan zdrav uzajamni ođnošaj izmedju mladih ; starih u kulturnom, političkom i socijalnom smjeru. Postignemo li to, postignuli smo mnogo i budimo s time za sad zadovoljni. .. DEBATA. Joel R.osenberger (Zagreb): Ovaj referat treba da bude memento za sve nas, da ovi problemi postoje i da će pored svega toga što se ovdje tretiraju, ostati problemi, a mi ih treba da svagda dovoljno tretiramo. Referent voli omladinu, koja je živa, k,oja poznaje jednostavan neodredjen život, dok opredjeIjena po njegovom mišljenju nije više omladina. Ovo je malo nelogično prema onome, što je kasnije reka,o, da omladina treba da bude nosilac našeg nacionalizma, da ona daje poticaj jednog širokog impulzivnog nacijonalizma, dobre pozitivne ideologije. Mislim, da je neki odredjen smjer podredjen nekoj višoj etičkoj svrsi. Naša omladina, koja živi u ovim krajevima, ne može da se mjeri sa omladinom u drugim krajevima. Teško je da sc uz ovaku omladinu govori o nekoj spontanosti omladine. U posljednje vrijeme prodire u nas spoznaja, da u ovom neprestanom trabunjanju o općem ljudskom i omladinskom nema ništa stvarnoga. Znamo da nas okuplja ideja cijonizma. Danas je cijonizam u stadiju programatskog određjivanja i njega treba definitivno ostvariti. Omladina treba da bude pozitivni ferment, a mi možemo to da budemo, kad spoznamo prave puteve. Badava baratamo našom omladinskom osjećajnošću, ako ne znamo, kojim putem da tjeramo tu impulsivnost i svu tu snagu i mladi život. Od toga trpi i Savez Židovske Omladine i Savez Cijonista, jer su ljudi, koji u njemu rade, potekli iz jedne kulturne sredine, u kojoj i mi živimo. Trpi od toga jedna zdrava saradnja izmedju Saveza Cijonista i Saveza Omladine. Ako se kod omladine pokazuje dobra volja, onda treba da sc od strane starijih cijeni ta volja i treba pokazati dovoljno susretljivosti. Može mi se predbaciti, da ne govorim suviše omladinski, ali govorim iz nekih spoznaja, a ne iz nekog patetičkog raspoloženja. Savez Omladinskih Udruženja nije jedinstveno >zgradjen. To leži u naravi one ideje, na bazi koje je sazdan. Savez mora danas da je šarolik, elastičan na sve strane.

Ima nastojanja tu i tamo, gdje jedan govori o ovom pokretu, drugi o onome, a treći sanja o čistom integralnom cijonizmu. Naša je zadaća u prv(om redu, da privučemo omladinu na razmišljanje o cijonizmu i jevrejstvu i da joj unutar toga saveza damo prilike, da se orijentiše i svaki će se pojedinac moći opredijeliti, prema onome što misli. Kad bi ovaj Savez Omladine mogao da bude jedinstven i na pr. izgradjen ideološki, kao što je prokret Blau Weissa u Njemačkoj, vjerujem, da bi Savez Cijonista Jugoslavije izgledao jedinstveniji i jači. Na svijetu ima samo jedno jevrejstvo, samo jedan cijonizam. Ovakav cijonizam postoji i taj ne trpi drugog miješanja izvana. Ono drugo je srednji put, kompromis s prilikama. Ono što je gospodin dr. Kalmi Baruh istakao, pozivajući se na osnovicu njegovog nacijonalizmu, jest donekle krivo. Ono, na što aludira g. dr. Baruh mogu da tumačim temperamentom čovjeka iz Bosne. I onaj problem, koji je dr. Baruh istakao spomenuvši da je sefardski, nije specifično eškenaski ni sefardski, nego je židovski, on je problem galutskog židovstva. Omladina će cijeneći svako pozitivno jevrejsko nastojanje, zvalo se kakogod, nastojati da manifestuje visinu ideala i da ističe tendencu jedinstva. (Burni aplaus.) Dr. Pinkas K c 11 e r (Požega); Pitanje židovske omladine je pitanje židovskoga odgoja. Ne odgaja se riječima, već primjerom. U židovskim se kućama mora njegovati židovska tradicija. Samo na zdravom židpvstvu može da se izgradi zdrav cijonizam. Nemoguća je svaka nastava bez židovskoga doma. Cijoniste moraju nastojati, da im domovi dobivaju više židovskog obilježja, tad će biti i omladina bolja. I u tome pogledu mogu eškenazi da mnogo uče od sefarda. Tu valja početi radom i dati židovski smjer našem životu, onda ćemo imali uspjeha. (Odobravanje.) Moše S c h w e i g e r: Govori uvodno hebrejski, a zatim nastavlja:. Samo na jednu tvrdnju g. dr. Kellera hoću da se osvrnem. Htio sam govoriti jevrejski, ail mislim da me mnogi od vas ne bi razumjeli i za to govorim hrvatski. G. Kcller je tvrdio, da nema u omladini vjere, religijoznosti. Ja tvrdim, da ona omladina, koja ima previše vjere, ta omladina baš radi vjerske pretjeranosti ne može da shvati onaj pravi znača) cijonizma. Jer onaj čovjek, koji ne može shvatili pravi značaj svoje molitve, onaj ne može iskreno moliti, ne može da bude religijozan. Tvrđim: ne će nas vjera voditi k cijonizmu. Cijonizam će voditi omladinu do vjere. (Buran aplaus.) (Dr. Keller: Jest, ali kada?) Albert Koen: Hoću da dadem jednu kratku izjavu. Predavanju g. dra. Benaua u toliko sam protivan, što u svome predavanju apsolutno nije spomenuo socijalno vaspitanje, a treba znati da upravo ona omladina u Sarajevu, koja je okupljena u Židovskom Omladinskom Društvu, da je to proletarijat. Dr. B e na u: Dr. Keller u velikim potezima je ponovio ono što sam ja spomenuo. I ja tražim što i on želi, samo što ne tražim jednu vjersku podlogu. što puštam da se svaki slobodno opredjeRiva, kako tko hoće, samo hoću da postane po srcu naš i po idejama svojim. Što se tiče jevrejstva u eškenaskim kućama, ja znam dobro kako te prilike stoje. Mogu g. dra. Kellera uvjeriti, da imamo još vrlo dobrih eškenaskih jevrejskih kuća, u kojima potpuno kuca jevrejsko srce. ali znam isto tako. da to u širim slojevima nemamo. Ja sam sin te sredine i znam kako sefarđkso' stanovništvo živi. Gospodin Rosenberger govorio je o omladini, to je stvar koja spada u omladinski problem, ali moram kazati, da ja još uvijek stojim na stajalištu, da tni na tu omladinu ne smijemo vršiti utjecaj. Neka ona u sebi primi i izgradjuje svoje jevrejstvo. Ako mi ovako jevrejsku omladinu dobijemo. neka ona prolazi sve te svoje struje. tad će ta omladina samo koristi donijeti. G. Albert Koen rekao je, da ovo socijalno pitanje nisam htio spomenuti. Ne ćemo se upuštati u unutrašnje struje u jevrejstvu. Reka,o sam, da tu omladinu poznajemo kao masu. koja luta. koja se nalazi u taborima nama nezgodnim i zgodnim. Mi ne ćemo da uzmemo stav protiv toga. To je njezino pitanje, koje ima unutar sebe svojim životom da riješe. To će nam biti od više koristi, nego da uvedemo medju njih disciplinu. Potpredsjednik dr. Licht; Debata je završena. Htio bih zvanično da izjavim samo to, da je prirodna stvar, da referat omladinskih i kul-

turnih pitanja nije rezultat uvjerenja predstavnika cionističke organizacije, u čijem predstavništvu, samo se po sebi razumije, ima različitih struja, smjerova, i da se ne bi shvatilo, da je ono, što je referent iznio, zvaničan izvještaj cijelog vodstva cijonističke organizacije. Prelazi se na budžeta« raspravu. Blagajnik Saveza David Spiizer prije prelaza na debatu o proračunu daje razjašnjenje, zašto je isti iznimno sastavljen za 16. mjeseci 4. j. za vrijeme od I.J. 1924. do 30. VI 1925. Obrazlaže potrebu novih stavaka i to; halučka stanica i unapredjenje hebrejskog jezika te povišenje ostalih stavaka naročito beriva, pripomoći i subvencije i agitacija (putni troškovi), te ističe naročito kolikogod ie poželjno, da se učenju hebrejskog jezrka posvećuje što više pažnje, odstupajućem R O. obzirom na visinu proračuna, nije moguće tražiti u tu svrhu veći iznos. Reflektirajući na zahtjev, koji je stavljen u generalnoj debati, za što intenzivnije posjećivanje pojedinih krajeva, naročito Južne Srbije, referent konstatira vanredno slabo razumijevanje mjesta tih krajeva u pogledu doprinosa za zemaljsku organizaciju i bavi se odulje sa podacima doprinosa za Savez dokazujući, da R. O. kraj najbolje volje sa svotama kojima raspolaže ne može da stvori više. Pojedina mjesta morati će još namaknuh premalo doznačene iznose, da se osigura nesmetani rad budućeg Saveznog Odbora Apeluje na delegate da njihove M. O. posvete übiranju prinosa najveću pažnju, da točno postupaju u smislu danih uputa vodstva, jer se od R. O. samo onda može tražiti rada, ako mu se dadu nužna sredstva. Glede Zlatnog šekela referent saopćuje, da se imade jedna akcija provesti za koju će slijediti direktive. Čita dopis Egzekutive kojom ona dokazuje, da joj nije moguće sa r 'dovitim šekelom naći pokriće izdataka, budući da se prihod za Keren Hajesod upotrebljava isključivo za palestinski rad. 1 tu vrijedi isto kao što za zemaljsku organizaciju bez sredstava nije moguće organizaciju održati a kamo li izgraditi. Referent moli, da se uvaže po njemu iznešeni momenti i da se budžet u cijelosti p.ihvati. V- i 1 i m Locker (Novisad); Žalim, što se baš u ovom važnom pitanju, o kojem zavisi uspješan rad, mora vodstvo boriti s nerazumijevanjem mjesnih organizacija. Savez traži čedna sredstva, pa želimo Ii da izvrši svoj zadatak mora da mu osiguramo i sredstva. Jer kao što Egzekutivi moramo pored običnog šekela da platimo i zlatni šekel, moramo i našem zemaljskom Savezu votirati potrebna sredstva. ■ Finci: Htio bih da reagiram na izvode g. referenta glede Sarajeva. Prilike, u kojima smo ptovadjali šekelsku akciju, bile su jako nezgodne. Kod nas se ona provadjala kroz tri nedjelje, i mi smo jedan od malo gradova u Jugoslavije, koji smo približno postigli konligenat. Mi smo sakupili 16.000 dinara. Prema tpme dolazi 14 dinara od osobe. Pored običnog šekela sakupili smo i zlatni šekel, pa ćemo tu akciju nastaviti. Ma x K oe n (Beograd): Pored svega spočitavanja omladinskome radu, kažem, da ipak taj naš omladinski rad nije besplodan. Možemo reći, da ta pmladina. koja ima smisao za sve ono, što je idealno, da u toj omladini ima nešto što nije zrelo. Treba da znate da stojimo pod uticajem rata i generacija koja još nije dobila pravi smisao, koju jedna omladina treba da ima. Ali pored svega omladinski savez je jedna garancija, da jevrejska omladina ima bar malo smisla za ono, što je nacijonalno i sveto. Mnogobrojna literarna udruženja, športska udruženja vidni su znak, da omladina misli na to, da je ona nešto osobenog, kao Jevreji nešto specijalno i da se kao takovi moramo grupisati. Omladina radi prema svojim mogućnostima, ali mora se priznati, da su sredstva kojima raspots-

»Ž 1 D O V*

BROJ 28.-29