Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Rezultati i vidici

Epilog Savezno™ Vijeću. 11. Savezno Vijeće formulisalo je u nizu rezolucija zadatke budućeg rada naše organizacije kao i dužnosti, koje u tom cilju nalaže Mjesnim Organizacijama t. j, članstvu i Saveznom Odboru t. j. vodstvu. U redu tih rezolucija istaknut ćemo ponajprije onu, koja govori o principu apsolutnog jedinstva Sefarada i Aške;iaza, te ga stavlja nad sva aktuelna pitanja uvažujući specijalne potrebe pojedinih grupa. U tome vidi Savezno Vijeće garanciju za uspješan i intenzivan rad. Ova je rezolucija, poput ostalih, jednoglasno prihvaćena, čime priznavaju sve grupe kako sam to već u prvom svem članku izveo —da »stoje potpuno na stajalištu jedinstva svih Jevreja« (kako je to tražio govornik desnice), i da je potrebna kolaboracija sviju cijonista u Jugoslaviji »uz naročitu pažnju na neke specijalne potrebe i osebine< (kako je to, regbi, dodao govornik ljevice). U zajedničkom sklopu radit će pojedine grupe prema svojim specijalnim potrebama (kako su to već i do sada činile neke, na pr. zagrebačka »liitahdut "grupa). Samo Savezno vijeće dalo je u tom pravcu pozitivnu inicijativu, što je odobrilo, da se u Skoplju osnuje Centrala cijonističkih društava Južne Srbije, kako bi tamošnjim Mjesnim Organizacijama omogućilo intenzivniji hannonički rad. No Savezno Vijeće otklonilo je stvaranje autonomnega distrikta s razloga, što smo u drugim pokrajinama imali rdjavih iskustava sa takovim institucijama. Savezno Vijeće zamišljalo si je funkcije te Centrale tako, da će preko nje S. O. (R. O.) podržavati bolji kontakt sa još slabo fundiranim ■Mjesnim Organizacijama te pokrajine. Razumije se, da će vodstvo podupirati u svakom pogledu rad ove Centrale, pridržavajući sebi pravo izravnog saobraćaja s pojedinim Mjesnim Organizacijama '’Jžne Srbije. U pogledu politike svjetske djonističh organizacije obzirom na Jewish Agency, stavilo se S. V. i po primljenoj rezoluciji i po odobravanju izvoda što ih je u svom referatu dr. Licht na stranu dra. Weizmanna. No držim, da se usljeđ Pomanjkanje vremena nije dovoljno duboko i svestrano bavilo ovom stvari i ■*o ju je referent u cijeloj njenoj omašPosti izvrsno prikazao. Kolikogod svaki c bonista mora da prizna velike zasluge to ipak kao najsvijesniji cijonista mora đa dobro promisli zamaš* njegovih predloga o Jeu'isb Agency.

On ili je već izneo na 13. kongresu u KarLsbadu (u manje jasnoj formi no sada), a zapravo je s njima podlegao, jer je primljena jedna kompromisna formula, kojom se on nije mogao i ne može da služi u svome radu. Jasno je, da se u Akcijonom komitetu razilaze mišljenja o tome, a ne znam, da li u samoj Egzekutivi postoji potpuna jednoglasnost i ako je ona sada homogenija od one pred 13. kongresom. Zauzeti stav prema kompleksu ovih pitanja ne znači nelojalnu kritiku vodstva, već za svakoga svijesnoga cijonistu jednu tešku unutarnju borbu, koja je, bez sumnje, za samoga Weizmanna bila najteža. Ta on je današnju svoju formulu prije malne tri godine odlučno pobijao srušivši Brandeisa, a danas se za nju bori valjda još kcnzekventnije, nego što je to činio lanjske godine u Kurišbadu. Opetujem: kritikovati današnji kurs Egzekutive ili zapravo Weizmannov, ne znači ilojalitet prema vodstvu i ne znači rezistenciju direktivi Egzekutive, dok s druge strane prihvaćanje VVeizmannove formule ne znači apsolutnu odanost cijonističkoj ideji. Tko ovo ne može da razumije, mora jednog Solovejčika, Griinbauma i Ooldmanna proglasiti izdajicama cijonističke ideje, a mora svojim idolima proglasiti Justica Brandeisa, Louis Marshalla i Edmunda Rothschilda. Dakako, da smo si svi bez razlike na čistu o tome. da treba da sklouemo necijonistički dio židovstva bar na saradnju u palestinskom smislu, ne tražeći od njih, da taj njihov smisao za Palestinu bude vezan o politički cijonizam«, kako je to formulisao dr. Licht na S. V. Sad dolazimo do izbora metode rada t. j. do pitanja, kojim putem da se to postigne i time bi došli ponovno na pitanje »integralnoga i recimo »širokoga« cijonizma. Tu se ne radi o afirmaciji ili negaciji galuta (pojmovi, u ostalom, koji su već dugo izgubili svoj aktualitet), već 0 tome, kojim načinom treba privući jevrejske mase u galutu, one mase, za koje je cijonska ideja u najboljem slučaju nešto posve apstraktnoga. Ja vjerujem, da te metode mora da budu druge u Americi i druge na istoku Evrope, druge u Holandiji i druge u Južnoj Srbiji, čak druge kod radništva i druge kod plutokracije u samoj Americi, i moguće da moraju biti različite one u Novom Sadu 1 one u Skoplju. druge u Zagrebu i druge u Sarajevu u kratko: da su potrebne razne metode, koje teže za jednim te istim ciljem i zajednički rad uz respektovanje specijalnih osebina. I bez sumnje VVeizmann smatra svoju današnju for-

mulu o Je\visii Agency najboljom podlogom, da se uz te predpostavke stvori uz cijonističku organizaciju (ili iz nje?) taj davno željeni propalestinski logor vaskolikog jevrejstva. Ja bih svakome preporučio, da tačno prouči ta vitalna vitalna pitanja naše svjetske organizacije. Najhitnije o tome naći će u razmatranjima Mosesa Beilinsona i Nahuma Goldmanna, koji polaze sa različitih gledišta (u mjesečniku Der Jude 1923. Sv. 10.-11. i 1924. sv. 5.—6.1 Držim, da ćemo unutar našeg saveza morati da diskutujemo ta pitanja, prije nego što pod ju naši delegati na 14. kongres. Kako god tome bilo, svakako je potrebno. da Mjesne Organizacije nastave što intenzivnije šekelsku akciju, da naš Savez bude na tom kongresu zastupan što većim brojem delegata, pa da se tako i iz naše sredine može izvršiti što jači utjecaj na zaključke kongresa u tome za svjetsku cijon. organizaciju presudnom pitanju, kako kaže rezolucija S. V-a. Razumije se, da je S. V. moralo u vezi s time tražiti akciju oko uplate zlatnog šekela. da bi tako potpomoglo administrativno poslovanje Egzekutive. Bit će zadatak R. O-a, da skrene pažnju svih M. O-a na provadjanje ovih zaključaka. Dakako, da istovremeno R. O. mora nastojati, da u sporazumu sa dotičnim zemaljskim komisijama provede što uspješnije sabiranje doprinosa za Keren Kajemet i Keren Hajesođ. dok će bar za sad promicanje interesa naših banaka morati prepustiti inicijativi pojedinaca i pojedinih grupa No bezuvjetno će potpomagati svako ovakovo nastojanje, kao što je u prošloj godini potpomagao zagr. grupu »Hifahdut' kod supskripcije dionica za palestinsku Radničku banku. Akciju za jugoslavensko naselje u Palestini Mošav mi Jugoslavija koju je prijašnji R. O. s tolikim uspjehom započeo, moramo nastaviti svom energijom, jer je neophodno nužno, da do konca septembra sakupimo ostatak potrebne svote. Pravom se S. V. obratilo izričito na M. O. Kolikogod su pojedine u tome radu prednjačile, toliko su druge posve zatajile. 1 tu će R. O. morati i nadalje voditi inicijativu, a pored toga napregnut će sve sile, da se u isto vrijeme dovrše sve pripravne radnje u Palestini i da se onda, konačno pristupi samoj gradnji mošava. O tome još u posebnom članku. Čim u tome sretno uspijemo, poduzeti ćemo po nalogu S. V-a sve korake, da što brže omogućimo osnutak drugoga naselja Jevreja iz Jugoslavije, naših sanarodnajaka iz Južne Srbije Mošav Monastir. U prvom redu morat će

god. VIII.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

BDSTASSKi PLAĆENA U OBBDVMI

ZAGREB 11. jula 1924. ~ 9. turnusa 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD, 60 D. POLUOOD, H D. CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ IJO EL

BROJ 30