Жидов

se s njima samima sporazumjeti, da čujemo njihove želje i upoznamo njihov ljudski materijal za to naselje, i prema tome udesi'c ćemo daljnji rad. Medjutim su već uklonjene poteškoće, što su bile na putu imigraciji naše bitoljske i skopIjanske braće. U zahtjevima za rad na kulturnome polju, bilo je ovo S. V. veoma čedno, valjda zato, što je vidjelo, da su svi dosadašnji programi ostali neostvareni, čcnni je u glavnome razlog taj, što Savez ne raspolaže potrebnim sredstvima. Time što je S. V. u istoj rezoluciji obećalo svestranu potporu našoj omladini, priznalo je ujedno, da taj kulturni rad vrše zapravo isključivo naše omladinske organizacije. Šteta da S. V. nije imalo vremena. da se tim radom točnije upozna, te da vide svi delegati, ikako omladina postizava s najčednijitn sredstvima ipak lijepe rezultate. Ja sam si svijestan toga, da bi mnogo toga, što je ovdje izneseno, zaslužilo opširniju obradbu, a na budžet, u kojem je u suhoj formi stavaka sadržano mnogo važnoga, što nije izrečeno u zvučnim rezolucijama. nijesam se za sad još u opće osvrnuo. Spomenut ću samo za primjer, pitanje agitacije i pitanje našeg glasila. Moje impresije i moji sudovi i zaključci mogu biti ispravni ili neispravni, no držim, da nisu nikada zlonamjerni. Odlučno odbijam insinuaciju, da sam ma ičiji »Sprachrohr«. 1 istini za volju moram konstatovati, da do sad nisam dobio nijedne upute osim one na uvodnom mjestu 15. broja Nar. židovske svijesti' od 4. jula o. g.

Dr.

Beno Steiu.

Pol milijuna funti za Narodni Fond

Interview s U s i š k i u o m. Gosp. Usiškin. koji je za svog dosadanjeg putovanja po Evropi sabrao 68.000 funti u korist N. F., ne prikazuje u ovom iiiterviewu samo uspjehe dosađanjeg rada, već govori i o drugim problemima. Izrazio se o njima, kako slijedi: I. > Moj dosadanji put po zemljama sa slabom valutom i ekonomski slabim židovstvom uvjerio me je. da se i u ovim zemljama mogu sabrati veliki iznosi za Palestinu. Velika je organizatorna pogriješka, što sve sile mobilizujemo za Ameriku, dok Evropu potpuno zanemarujemo. I stara, bolesna Evropa još uvijek je u stanju, da velike svote doprinese za Palestinu, samo treba poduzeti sliodne mjere. U tim zemljama na može se naći samo novac, već raspoloženja i oduševljenja, a to je česro i važnije od novca. 11. Svi slojevi židovskog naroda shvaćaju. da je zemlja baza. s koje se ima izgraditi Palestina. U obnovnom radu pripada gospodarstvu primat, tek za njime slijedi trgovina i industrija. Židovski narod razumije bez posebnog tumačenja, da je ponaj važni ja zadaća cijonističke organizacije ostvarenje velike rezerve gospodarskog tla. 111. Da se ova zadaća izvrši, potrebuje K. K. L. do oktobra 1925. pola milijuna funti, što odgovara početverostručenju dosadanjih prihoda. Ova svota, koja se na prvi pogled čini tako ogromnom, u zemljama, što sam ih posjetio, nije nikoga

začudila. Rasporedbu ovog kontingenta zamišljani si ovako: Evropa 200.000, Sjedinjene Države 200.000, ostale vanevropske zemlje 100.000 funti. Predvidio sam, da će Amerika doprinijeti samo 40/i ukupne svote, akoprem za Keren Hajesod donaša 70% svih prinosa. Moj dosadašnji put uvjerio me je, da je kraj ozbiljnog rada u Evropi moguće sabrati ovih 200 hiljada funti. Dosada sam sabrao u Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Čehoslovačkoj 68.000 funti, a preostala su mi još dva centra evropskog židovstva, Poljska i Njemačka. Sa sigurnošću mogu stoga da ustvrdim, da se u Evropi može sabrati kontingent od 200.000 funti. IV. Za ovih 500.000 funti kupit će se 100.000 dunama zemlje (trošak kupnje i arneMoracije iznaša po dunamu 5 funti l . Time bi se dosadanji posjed N. F. podvostručio. Dužnost je Narodnog Fonda, da glavnu pažnju posveti kupnji gospodarskog tla, a gradsko zemljište da prepusti privatnoj inicijativi. Činjenica naime stoji, da se 95% imućnijih privatnika nastanjuju u gradovima. V. Uvjeren saru. da kraj razumnog rada Narodni Fond ne će smetati Keren Hajesodu i obratno. Agitaciju ne možemo da ograničimo, vječito moramo- raspravljati o obnovnom problemu, time ćemo stvoriti raspoloženje, koje će omogućiti rad obiju fondova. Pojedina pitanja mogu se riješiti samo na licu mjesta. Nadam se. da će preseljenjem direktorija K. H. u Jerusolim, doći do razumne saradnje, koja dosada zbog geografske udaljenosti od 2000 km. nije bila moguća. VI. Nažalost moram da naglasim, da sam za svog putovanja morao konstatirati žalosnu činjenicu, a to je slab oduošaj službenih cijonističkih krugova k našem kulturnom radu, napose k pitanju hebrejskog jezika. Spoznali smo potrebu kulturnog rada. no de facto ovaj rad zanemarujemo. Priznajem, da su vanjske okolnosti vrlo teške, jaka nacionalizacija potiskuje napose u Grčkoj i Rumunjskoj hebrejštinu u pozadinu. U hebrejskim krugovima. na koje sam naišao, zastupani su redovito elementi, koji ne spadaju u službene cijonističlke krugove. Ipak mi je uspjelo, da svagdje održim hebrejska predavanja, osim u Pragu, usprkos djelovanja poznate Bar Kohbe. S radošću pako ističem, da u Bugarskoj židovske općine, kojima upravljaju cijonisti, nastoje, da u školama provedu što potpuniju hebreizaoiju, samo im je dosadanji uspjeh na žalost neznatan. Veliko oduševljenje za hebrejštinu zapazio sam u Cernovici. Moram da napomenem, da u nijednom građu, kojeg sam posjetio, nema hebrejskih novina. a i palestinske štampe te Haolanv nigdje nisam mogao dobiti. Treba predusresti širenju Aut liaarecuta. Upozoravam na to razumne elemente u organizaciji. VII. Vanredno me veseli, što sam i kod sefardskih krugova, koji dominiraju u Grčkoj i Bugarskoj, zapazio velik interes za Palestinu. Naša je zadaća, da sefardske Židove istrgnemo i: pasivnosti. Velikim oduševljenjem pozdravlja ne sama omladina, već i stariji, ideju sveopćeg sefardskog kongresa u Jerusrlimu. Nadam se, da će sefardski Židovi prije ili kasnije sačinjavati dobar i zdrav elemenat u židovstvu.

Pri kraju želim, da napomenem daljnju jednu radosnu činjenicu, a to je sve aktivnija uloga žene u našem obnovnom radu. Medin K. K. L. redenicima nailazimo na mnogobrojno vanredno aktivne žene. Ističem nadalje, da su žene u onom malom broju Židova, što govore hebrejski, jače zastupane od muškaraca. Kod mojih hebrejskih predavanja zapazio sam redovito veći broj žena od muškaraca. Šio se tiče mog daljnjeg puta, to 1. jula polazim u Litvu, a zatim u Estonsku. O mojim daljnjim planovima ne mogu još ništa da kažem, jer ovi ovise z zaključcima Akcijonog Komiteja. koji će 22. jula zasjedati u Londonu.

Kongres jevrejskih vjeroispovjednih općina

Kao što smo već ranije javili, održao se dne 17. juna o. g. kongres vjeroispovjednih općina u Beogradu. Kongres otvorio je predsjednik Saveza, gosp. dr. Hugo Spitzer oduljim govorom, u kome izrazuje svoje veselje, da je Savez postao središte i stjecište svega židovstva naše kraljevine, i ako neke općine iz nerazumijevanja nisu formalno pristupile Savezu. Organizacija, kojoj su postavljene tolike zadaće, treba za svoje izradjenje veliki vremenski odsjek i ne može s mjesta da sve te ciljeve ostvari. Za ostvarenje jednog važnog zadatka staviti ćc se prijedlozi. ali treba i Savezu osigurati materijalna sredstva. I u ovim teškim prilikama no smije da zataji požrtvovnost, ta tradicionalna vrlina .ievreja. Uprava Saveza izvršila je koristan rad, koji je iznesen u referatu generalnog tajnika. Od važnijih dogadjaia u životu jevrejstva naše kraljevine spominje otvorenje židovske bolnice u Subotici, koja je ustanova postala svojinom svega Jevrejstva ove kraljevine, ali time i dužnost. da osigura i njezin opstanak. Zatim spominje imenovanje g. dra. Isaka A 1 k alaja vrhovnim rabinom, u kojem imenovanju vidi ne samo priznanje za neumorni rad i zasluge dra. Alkala’a, već i odlikovanje cijeloga jevrejstva. lako još nije uredjen djelokrug vrhovnog rabinata, nema sumnje .da to uredjenje ne će naići na poteškoće i da će se sporazum brzo postići. U vezi s time stoji i uredjenje odnosa Saveza općina prema Savezu rabina, pa se nada, da će se predstavnici rabinskoga Saveza znati svrstati u organizam Saveza općina i s njime zajedno raditi. Konačno pozdravlja predstavnika grada Beograda, g. inž. Bobića, kao i izaslanike raznih korporacija. Govor dra. HSpitzera primljen je velikim odobravanjem. Inž. Bob'ić u ime beogradske općine srdačno pozdravlja kongres i želi mu uspješan rad. Nakon pozdrava izaslanika raznih korporacija, zaključeno je odaslati brzojavni pozdrav kralju, a zatim izabran je verifikacijom i kandidacijoni odbor. Generalni sekretar prof. Kolni skreće pažnju kongresa na štampani izvještaj te u nadopnnjenju toga izvještaja izlaže, da se uprava bavila svim pitanjima, 0

*) Radi obilja materijala izostalo do sad.

2

>Ž 1 D O V«

&ROJ 30.