Жидов
kojima je govoreno na posljednjem kongresu. Pri tome bilo je velikih poteškoća, nije bilo nikakove organizacije. Napornim radom stvorena je organizacija i uspostavljena je veza s općinama. Rad uprave bio je nepristran prema svim općinama. Konstruktivni rad nije mogao imati očekivanog uspjeha, jer Savez nije raspolagao sredstvima. Najskromniji zahtjevi uprave Saveza u materijalnom pogledu nailazili su na nerazumijevanje. Konačno ističe, da za ostvarenje zadataka Saveza ivije potrebna samo moralna, već i materijalna pomoć općina. U generalnoj d e b a t i dr. O o 11lieb (Bjelovar) traži, da se izabere pododbor za uredjenje kompetencije vrhovnog rabinata, koji ima da kongresu podnese izvještaj. Dr. Abramović (Brod) spočitava upravi, da izvještaj glede brodskih prilika nije u skladu s činjenicama i iznaša istorijat izbora dra. Hirschbergera za definitivnog rabina. Konačno prosvjeduje prot/iv postupka uprave u pitanju sazova glavne skupštine za izbor dra. Hirsclibergera kao definitivnog rabina. Inž. Grof (Sarajevo) čini primjedbe u pogledu postignutih uspjeha o pitanju praznikovanja činovnika i vojnika. Želi, da se obznani prikupljeni statistički materijal, o kome govori izvještaj i da se općinama daje mogućnost saradnje na vjerskome statutu. B. Eru st (Novisad) nije zadovoljan s izvještajem, naročito što nije postignut stvaran uspjeh. Prigovara što pored Saveza dolazi ipak do cijepanja općina. Dr. B ran.de i s (Zemun) protivi se prijedlogu dra. Gottlieba glede izbora pododbora u pitanju vrhovnog rabinata i prigovara dru. Abramoviću, što je iznio brodsku stvar, jer se kongres nema time baviti, pošto je odluku donio kompetentni rabinski pododbor. Dr. K e i i e r (Požega) izrazuje Savezu priznanje za dosadašnji rad. Žali, što se nije našlo puta do ortodoksnih općina. Traži, da se statistički rad Saveza proširi i na druga područja (prelazi, mješoviti brakovi, vjerske institucije itd.) Dr. Pops (Beograd! u opširnom govoru reflektira na izvode pojedinih govornika te ističe, da će se u pitanju urcdjenja kompetencije vrhovnog rabinata i Saveza iznijeti konkretan predlog. Zatim detaljno prikazuje spor u rabinskom pitanju brodske općine te koustatuje, da jc uprava u toj stvari vrlo korektno postupala. Uprava tražit će mišljenje svili općina n pitanju vjerskog statuta, koji se sad izradjuje. Težak posao bilo je prikupiienje statističkog materijala, jer općine nisu materijal poslale. Žali. što ortodoksne općine nisu u Savezu. Kriva je tome nesolidaniost Jevreja. l.av Stcru (Zagreb) predlaže, da se glavnom odboru dade razriješnica i izrazi zahvalnost na dosadašnjem radu. Prijcdiog je primljen većinom glasova. iza toga raspravljalo se o pronijeli i stat u t a, te se mnogo debatiralo o načinu oporezivanja pojedinih općina kao i o nekim drugim promjenama. Predložena osnova primljena je s nekim izmjenama. Predloženi budžet vrhu 400.000 dinara Prihvaćen je jednoglasno nakon kratke debate.
Iza toga prešlo se na raspravu pitanja o osnutku jevrejskog seminara. Referent g. nadrabin dr. Morio Levi (Sarajevo) izjavljuje, da nm je žao, da nije prije upozoren, da će o tom pitanju Kongresu referirati, jer bi se mogao za to pitanje detaljnije pripraviti. Govoreći 0 cilju Saveza, koji ima da podigne jevrejstvo u kulturnom pogledu, on je već prije duže vremena sastavio statut i naučni plan za seminar i podnio Glavnom odboru na proučavanje. Kongres ima da raspravi pitanje, da li u opće imade mogućnosti, da se seminar osnuje. Osnivanje toga instituta, koji i ako treba da bude samo srednji teološki zavod, iziskuje znatnih materijalnih sredstava. Za sad mu nije moguće, da naznači tačnu sumu, koja bi se za taj cilj morala osigurati, ali drži, da bi Savez morao primiti brigu na sebe, da se ta institucija stvori i dolično izdržava. Za redovne godišnje izdatke trebalo bi oko Din. 200.000, a za izvanredne oko Din. 100.000. Misli, da bi Sarajevo bilo najzgodnije mjesto, u kome bi se seminar morao osnovati, jer je Sarajevo veliki jevr. centar sa tradicijama, 1 ako baš ne pledira samo za Sarajevo. Moli, da se stvar ne prenagli i da se stvori jedna institucija, koja će u svemu odgovarati potrebama jevrejstva naše države. (Odobravanje.) Dr. Mar gel (Zagreb) poziva se na svoj predlog o osnivanju seminara na 1. Kongresu Saveza Opština, koji je on medjutim povukao, jer se ne može ostvariti iz istih razloga kao ni ovaj, o kome je danas riječ. Imamo Jcvreja, ali nemamo jevrejskog života, ne postoji jevrejski duh. Zato predlaže, da se mjesto projektovanog seminara osnuju u svima jevrejskim centrima jevrejski narodni universiteti. Dr Bukič-P i j a d e (Beograd) moli, da se primi predlog o osnivanju seminara i izlaže, kako se je postupalo u Beogradu, kad je osnovan medicinski fakultet, za koga takodjer nije nitko držao, da će se moći privesti u život. Uvjeren je, da će ovaj institut, za kojega postoji velika stvarna potreba, lijepo napredovati. Dr. A. Benau (§arajevo) stavlja ovaj prijedlog; Kongres se principijelno slaže u tome, da je neophodno nužno osnivanje jevrejskoga seminara u našoj državi, te se glavnom odboru stavlja u dužnost, da s rahinskim pododborom na temelju projekta dra. Lcvia pristupi odmah proučavanju i realizaciji toga projekta. Dr. § i k (Zagreb) ističe, da za Jevrejc naše države nema preče potrebe do osnivanja toga seminara. Spominje, da samo Zagrebačka općina školuje 3 diaka n inozemstvu. koji bi se imali posvetit? rabinskom zvanju. Predlaže, da se suma od Din .200.000, koja je danas votirana za konstruktivne ciljeve (preko troškova administracije) upotrijebi za seminar. Predlaže, da se Glavni Odbor ovlašćuje, da upotrebi cijelu svotu, koja pretiče administrativne potrebe budžeta u svrhu pripreme i eventualne realizacije osnutku j e v r c j s k dg se rn inara, kako bi se on već 1. septembra 1925. mogao otvoriti n Sarajevu. Dr. Vita Kajon ističe, da je to pitanje vrlo važno naročito za Sefarde. Zaključi U Kongres osnivanje toga seminara
ili ne, Sefardi na Balkanu ga moraju osnovati. Sefardi nemaju osim dvojice akademski obrazovanih jevrejskih svećenika, a nemaju ni učitelja. Prijedlog podupiru još gg. Šemajo de Majo, inž. Grof i dr. David Alkalaj, nakon čega je prihvaćen prijedlog dra. Bcnaua nz nadopunjak dra. Šika. Kandidacijoni odbor predlaže ovu listinu: Članovi glavnog odbora: Dr. Hugo Spitzer. Osijek; Dr. Friedrich Pops, Beograd; Dr. Bukić-Pijadc, Beograd; Rafaelo Finzi, Beograd; Šetnajo de Majo, Beograd j David Hochner, Beograd; Lazar Avramović, Beograd; Dr. Hugo Horovviz, Beograd; Dr. Hugo Kon, Zagreb: Dr. Lavoslav Šik, Zagreb; Sitne Spitzer, Zagreb; Dr. Šamojlo Pinto, Sarajevo; Jakov Kajon, Sarajevo; Ing. Oskar Grof, Sarajevo; Dr. Mirko Vidor, Subotica; Dr. Adolf Klein, Snbotica; Dr. Ferdo Lustig, Novi Sad; Dr. Sigmund Hubert, Vel. Bečkerek; Dr. Aleksander Herzl, Pančevo; Dr. Ignjat i.ang, Vinkovci ; Dr. Lavoslav Brandcis, Zemun; David Bcralid, Sk'oplfe; Dr. Oškar Spiegler. Brod na Savi; Avram D. Lovi, Brčko. Zamjenici: Josip Mandl, Dubrovnik; Dr. Alexander Mori, Senta; Lav. Stern, Zagreb; Bela Friedinann, Zagreb; B. Kasorla, Bitolj: Dr. Malija Sattler, Novi Sad. Iza toga podneseni su ovi prijedlozi: I. Kongres konstatuje sa žaljenjem, da je ministarstvo vjera u više slučajeva donijelo odluke u predmetima, koje spodaju u kompetenciju Saveza i time povrijedilo autonomiju Saveza. Kongres očekuje, da se ovakovi slučajevi ne će više ponoviti. Nalaže se glavnom odboru, da u buduće protiv svakog takovog riješenja podnese proltest ministarstvu vjera i žalbu na državni savjet. 11. Dešavalo se, da su se pojedine općine ili funkcijonari obraćali mimo Saveza državnim uadleštvima u predmetima, koji spadaju u kompetenciju Saveza, općina, što više u predmetima, koji su već ranije pravilno po Savezu riješeni s namjerom, da izdejstvuju promjenu ili dokinuće tih riješenja Saveza. Kongres mora da izrazi svoje žaljenje i negodovanje nad takovim slučajevima. Glavni Odbor neka u buduće ispita ovakove slučajeve, pa nadje li krivicu u tome pravcu, neka se takovim općinama i licima oduzme pravo, da kroz tri godine izašaljn svoje zastupnike u kongres. Pravila Saveza imala bi se u tome smislu nađopunitk Pošto prijedlozi nisu na vrijeme podneseni upućuju se odboru na proučavanje. Nakon završenih riječi predsjedatelja zaključen je kongres pjevanjem Hatikve.
Keren Hajesod
Keren Hajesod u Americi. Rad u New-Yorku bit će završen đinnerorni, kod kojeg će vođje pojedinih drivea učetvovati kao gost'. Svaka sekcija će tom zgodom predati svotu, koju je sabrala nakon skupštine u Carnegie Hallu. Na tom dinneni stvorit će se program za budući K, ff. jad u NewYorku. U Long Islandu, koji je ove godine bolje radio nego do sada, osnovat će se specijalna permanentna organizacija. Sama je sekcija podijeljena u ćetiri distrikta, koji svi energčno rade, da za zaključni dlnner postignu što povoljniji rezultat.
iBROJ 30.
»ŽIDOV«
3