Жидов

Iz Palestine

Umorstvo de Haana u Jerusoilmu. Iz Jerusolima stigla ie vijest, da je poznati vođa Agudos Tsraela. dr, de Maan übijen u času, kad je ostavio sinagogu, a do sad nije uspjelo pronaći krivce. Ova vijest pobudila je silnu senzaciju, jer se takova što n ! je još desilo u Palestini. Kraj sve borbe, što je vode razne židovske struje u Palestini, i koje su često vrlo oštre, nije bilo moguće zamisliti, da će se neko naći da počini ovakovo nedjelo. Sva židovska javnost osuđuje ovaj zloćm. Sir Gilbert Ciayton u Beti Šemenu. Sir G. Clayton, državni tajnik Palestine, posjetio je pokusnu stanicu palestinske cijonist. egzekutive u Ben Šemenu te institut za gospodarstvo i prirodoznanstvo u Tel Avivu. Njega i njegovog pratioca majora Nathana, inspektora za gospodarstvo, pratili su prof. VVarburg i g. VVilkanski po poljima i stanicama. Državni tajnik pokazao je za sve veliki Interes, napose za mljekarstvo, peradarstvo te gospodarski laboratorij u Ben Semenu. 5000 funti za vodovod u Tel Adasu. Na osnovu raznih oferta predao je Narodni Fond jednoj žid. koloniji u Haifi proveđenje opskrbe vodom kolojine Tel Adas. Prema ugovoru opskribit će se sve ondašnje kolonije unutar 3 mjeseca pitkom vodom. Troškovi su procijenjeni na 5000 funti, a radom se već počelo. Kolonija Laura Kadorie na brijegu Skopus. bivši činovnik A. P. C.-a, osnovao je agenturu za transakciju zemljišta pod imenom »Nahalu«, te je skim trgomna na jafajskoj ulici. Ovom kupnjom tom prilikom kupio oveće zemljište nazvano armenskim trgom na jafajskoj ulici. Ovom kupnjom zaokružene su sve židovske kolonije u veliki židovski centar, koji seže od jafajske ulice do Bajit u’ gana. Gosp. Honim parcelirat će ovo zemljište, da ondje osnuje novu, veliku židovsku koloniju. Kolonija Laura Kadvorle na brijegu Skopus. Definitivno je zaključeno, da se kolonija, što je Mr. E. K. Kadoorie na svoj trošak na -uspomenu svojepokojne žene gradi, osnuje na brijegu Skopus kraj jernsolimske univerze. Predloženo tje, da u njoj stanuju profesori i činovnici novog učenjačkog centra. Arh. Richard Kaulmann pripravit će privremeni nacrt ove kolonije. Nove molbe za dozvolu za u soljenje u Palestinu. Na cijonist'čku egzekutivu u Palestini neprestano stizavaju molbe za useljeničke certifikate u Palestinu. U Varšavi čeka 920 haluca većinom kvaliflkovanih radnika na dozvolu za useljenje u Palest:mi. Za daljnji transport registrovano je 420 gospodarskih radnika. 617 haluca i 250 halucot. Os.m toga čeka i 215 tekstilnih radnika na zgodu, da se presele u Palestinu. Kraj ovih registrovanih zatražilo ie još 1200 osoba razn'h zvanja što skorije pođijeljenje viza. Mnogobrojne molbe za useljenje stizavaju iz lučkih gradova Rige, Oanziga. Hamburga, Southamphona i Merbourga, gdje su mnogi iseljenici zbog ograničenog useljivanja u Ameriku zaostali. Mnogobrojna društva, koja se skrbe za židovske useljenike, umolile su cijonist. organizaciju, da ovim iseljenicima omogući polazak u Palestinu. UseUtvanie u Palestinu u maju. Prema izvještaju useljeničkog ureda cijonist. palestinske egzekutive došlo je u maju u Palestinu 800 useljenika, od toga 144 obitelji s 467 duša. Većina od ovih useljenika bila su aškenazi. Odi useljenika 12 ih je došlo iz Amerike, 66 iz Bugarske, 21 iz Njemačke, 13 iz Madžarske, 15 iz Adena, 63 iz Rumunjske, 84 iz Rusije, 22 iz Turske, a iz Poljske 359. Po zanimanju većina su trgovci, dok gospodarskih radnika made 143. Brojni novi učenici na gimnaziji u JaiL Tik poslije Pesaha, stupilo je usred školske godine 35 novih učen ka u gimnaziju u Jafi. Djelomice dolaze ovi učenici iz Poljske, Litve, Njemačke pače i Amerike, a većim dijelom govore hebrejski. Mnogi od njih ostali su satni u Palestini, jer su fm se roditelji vratili, da likvidiraju poslove. Veliki broj učenika dokazuje, da se u zadnje vrijeme jača usdjivanje imućnijih Zidova. Značajno je, da ie u gimnaziju stupilo f nekoliko arapskih mladića, koji su dovršili

vladine pučke -škole. Ovi arapski mladići dobro govore hebrejski. Poznato je. da je gimnazija u Jafi jedina škola u Palestini, u kojoj se 70% sviju troškova podmi- 1 ruje školarinom. Palestinsku školstvo. Prema izvještaju palestinske vlade, prosvjetni odio vlade, sačinjava 6 kršćanskih, 9 muslimanskih i jedan židovski nadzornik, te 493 muslimanskih i 175 kršćanskih učitelja. Viada posjeduje 312 škola, od tih je 267 na selu, a 45 u građu. Seoske škole broje 10.748 dječaka i 529 djevojaka, a gradski 5218 dječaka i 2700 djevojaka. Škole, što ih vlada ne uzdržaje iraade 397, ito 167 židovskih, 172 kršćanski) i3B muslimanskih. U njima je 13.348 kršćanske djece, 10311 židovske i 2447 muslimanske. Medju ove škole übrojeno je i3O specijalnih škola i tehničk : h instituta. U ovim školama imade 50 učitelja, te 1040 dcčaka i 706 djevojaka. 68 muslimanske i. 28 kršćanske djece posjećuje židovske škole, a 1426 muslimanske i 307 židovske posjećuje kršćanske škole. Katolički protest protiv prikazivanja »Židovkeu Palestini. Hebrejska opera u Palestini, čiji je dosađanji rad unutar godinu dana njenog opstanka vrlo opsežan posjetilo ju je oko 40.000 posjetilaca odlučila je, da na izmaku zimske sezone izvede poznatu Halevijevu operu »Židovku«. Katolički krugovi, na čelu im kardinal Giorgi, protestovali su protiv daljnjeg prikazivanja ove opere, jer da tekst, u kojemu jedan kardinal daje übiti svoje dijete, vrijedja katoličke osjećaje. Vlada je udovoljila ovome protestu. Postoji nada, da če se nekojim promjenama u tekstu dobiti dozvola za nastavak izvadjanja ove opere. (Čudnovato' je, kako je moglo udovoljiti ovom protestu, kad se ova opera u cijelom svijetu, pače i u najkatoličkijim zemljama već kroz decenije igra. Ured.). Ured za promicanje židovske turlstlke u Palestini. Direktori K. K. L. primili su prijedlog svojeg propagandnog ođjelenja, da i- K. K. L. doprinese koju svotu za promicanje žid. turistike u Palestini. Uz pomoć egzekutive K. H. imao bi se osnovati turistički ured, koji bi turiste potpomagao prigodom putovanja po zemlji. Na taj bi se način izbjegle pogrješke prošle sezone, koje su poglavito ■ nastale zbog pomanjkanja službenog ureda za židovske turiste. Ured će se uskoro otvoriti. Ujedinjenje židovskog medicinskog rada u Palestini. Na zadnjoj sjednici Vaad Habriuta raspravljalo se o pitanju medicinske pomoći kolonijama, kvucot i radničkim grupama. Izabran je odbor, koji ima proučiti mogućnost ujedinjenja Hodose i Kupat Hol : m u gradjevinama. Daljnji zaključak traži ukinuće zabrane privatne prakse onim liječnicima, koji rade u medicinskim organizacijama. Primljen je još i budget od 35.000 funti, koje če K. L. staviti na raspolaganje, a od toga je američki K. H. već pripravio 16.000 funti za Hođosu. Prema zadnjem zaključku Vaad Habriuta posvetit će se i učenicima talmudskih škola, kojih imade oko 3000, ista medicinska briga, kao i učenicima ostalih škola cijonist. egzekutive. Kolonisti preuzeli su sam) uzdržavanje drenažnlh uredaba. Uzdržavanje uredaba protiv malarije bila je jedna od najtežih zadaća K. K. L. Ogromne uredbe u Emeku i drugim krajevima moraju se održati u redu, a i od vremena do vremena popraviti. Sve troškove za nadzor 4 uzdržavanje snašao je do sada Narodni Fond kao vlasnik uredaba i zemljišta dotičnih kolonija. Upravitelj N. F. zaključili su na posljednjoj sjednici u Jerirsoliimi, da kolonisti za pokus, isprva samo na godinu dana, sami preuzmu ovu važnu funkciju. Direktore Narodnog Fonda vodila su u tome dva naz ranja, prvo, da će se time smanjiti izdaci Narodnog Fonda jer če kolonisti rad dobrovoljno vršiti, a K. K. L. će postaviti na raspolaganje samo potrebni materijal; drugo ima K. K. L. time ponajbolju garanciju, da će uredba ostati u najboljem stanju, jer kolonisti imaju najveći interes, da se sušenje močvara uspješno provede. Uredbe, kojih se tiče ova promjena, nalaze se u K- H. kolonijama Nahalal i Nuris u Emeku, no medju nje su übrojena i neka druga područja. Isušenje Kišon močvara kraj JadJura. Kolonisti kolonije kraj Haife sklopili su s K. K. L. utanačenje, prema kojem če preuzeti predradnje oko isušenja močvara n okolici. Za ove predradnje doznačio je K. K. L. svotu od LE 1900. Predradnje obuhvaćaju i isušenje korita rijeke Kišon, koja preteče Jađjurrom. Isušenje ove rijeke rije važno

samo po Jadjur i njegov okotiš, već i za sve kolonije istočno od Haife, jer vjetar s mora nosi ogromne množine moskita iz močvara u kultivirane krajeve Emeka. Traktori i pumpe za sve radove već su kupljeni i dovežen-i na mjesto rada. Kolonisti Jadjura, koji će pod tehničkim nadzorom sami provesti ove radove, članovi su njemačkih kooperativnili grupa »Zvvi« i »Ahva«-. Razvitak Kfar Jeheskela. Kfar Jeheskel broji danas 195 kolonista, od tog je 122 radnika, a ostatak djeca. Spram prošle godine znači to uvećanje za 14%. Selo obuhvaća 60 farmera. Područje od 540 duuuma zasadjeno je eukaliptom, vinovom lozom, naradžama, smokvama i bademima. Mljekarstvo se je vanredno uvećalo, te danas broji 148 krava, spram prošle godine znači to uvećanje za 300%. Jedna krava daje poprečno godišnje 2500 litara mlijeka, dok arapske krave daju samo 600 litara. Svaka farma imade dobro povodnjem povrćnjak, a svaka obitelj kućicu s dvije sobe i kuhinjom. Hvala zajmovima K. H. dovršene su sve staje i štagljl. Investicije Keren Kajemetu u Palestini. Židovski Narodni Fond je od svoga preseljenja u Jerusalim t. j. od 1. oktobra 1922. do 31. marta 1924. u Palestini investirao svotu od 164.000 eng. funti (13.120.000 dinara) Izdano je za: Kupovanju poljopriv. zemljišta funti 84.538 Kupovanju gradskoga zemljišta funti 26.362 amerlioracije funti 37.760 pošumljivanje fhuti 9.624 gradnju kuća funti 2.113 zajmova funti 4.177 Iz gornjih se brojeva vidi, da Fond i nadalje u glavnome koncentrira svoja sredstva za nabavu zemljišta za poljoprivredu, a da pored svega toga ne propušta kupovati i gradskoga zemljišta. Pomalo bit če izlučene sve druge grane iz radnog programa Fonda, koji če se onda isključivo baviti kupovanjem seoskoga i gradskoga zemljišta, te njegovom amelioracijom. Novo zemljište K. K. L. za jednu djevojačku farmu. Pored visokih cijena zemljišta u blizini Tel Av.iva. kupio je K. K. L. daljnjih 50 dunuma zemljišta, poveća zemljšte djevojačke farme u Boruhov četvrt 1 , što, je izdržava cionistička egzekutiva. Oyaj je zaključak stvoren u spoznaji važnosti, koju ima. ova farma za izobrazbu halucam. Djevojke dobivaju izobrazbu, u svim strukama rada. koji je za žene potreban na jednoj farmi. Farma se već sad uzdržava od prihoda, što ih postizava od povrćarstva, a za koje je Tel Aviv dobro trž'šte. Pred završetkom prvog instituta za hebrejski univerzitet. Gradja za biokemijski institut na Skopusovu brdu približava se kraju. Prof. dr. Fođor, koji je došao sa universiteta u Halle i preuzeo upravu instituta, sam je nadzirao napredak gradnje. Uz njega će raditi dr. Rassa, Rivlin i g. Reifenberg, agronom, koji je prije bio u službi engleske vlade. •Izgradnja daljnjih dvaju - instituta, mikrobiološkog i kemijskog, financira se po posebnom unlverstetskonr fondu, dok će troškove uzdržavanja ovoga instituta snašati Keren Hajesođ. Za gradnju mikrobiološkog instituta naročito Je doprinio Komite] židovskih liječnika u Americi. Taj komite} kompleks zemljišta pored sveučilišta. Mineralno bogatstvo Palestine. Geološki stručnjak palest’nske vlade objelodanio je nedavno izvještaj o svojim istraživanjima. Iz tih se razabire. da je rudno bogatstvo Palestine veće, nego što se je do sada mislilo. U dolini kraj Ake nalazimo u pijesku u debelim slojevima vapnenac u krupnim kristalima crvene boje. Prate ga tanji slojevi žutog vapnenca. Slobodne slojeve ovog vapnenca vidimo kod Jamine, Raule, Luđa i Jafe. Debljina ovih slojeva je znatna. Kod pokusnog bušenja kod Sarafenda konstatovall smo, da pješčani i vapnenični slojevi sežu do dubine od 330 stopa, a kojih 550 stopa pod njima nalaze se razni slojevi gline i Ilovače. Na osnovu ovih rezultata nije isključeno, da se'u još Većoj dubljini nalazi! ugljen. U dolini Jordana nalaze se 2 m debeli slojevi sadre, a u njoj se nalaze oveći komadi sumpora. Za rata sabrali su Beduini ovaj sumpor za turske tvornice baruta, i Kraj Kablu sa poprimaju slojevi vapnenca debilnu od kojih 1000 stopa. Istočno od Betlehema nalazi se sloj bitutninoznog vapnenca, debeo 150 stopa. a sadrži osim bitumena još i mnogo fosfora, i Ovi vapnenci sadržavaju ostatke riba te daju 8%

’&RO) 30.

• ŽIDO V«

5