Жидов

cijski instrumenat za obnovu Palestine uživa. Ukupne supskripcije iznašaju 750.000 dolara, od toga 240.000 dolara još nije uplaćeno, što je znatan progres spram lanjskog rekorda. Impozatna manifestacija za K. H. n Krakova. Dne 30. juna održana je u Krakovu pod vedrim nebom propagandna skupština za K. H„ koja nam predstavlja nakon San-Remske slave ponajveću manifestaciju krakovskog židovstva. I ortodoksi su u velikom broju učestvovali. Tisuće učesnika s entuzijazmom je saslušalo referat. Mitingu je predsjedao dr. Felđblum, a govorili su narodni poslanik dr. Thon, te senator rabin Kovalski, koji vodi sadanju K. H. akciju u Krakovu, Možemo očekivati, da će se ovaj veliki interes krakovskog židovstva očitovati i u materijalnom pogledu.

Što je Kercn Hajcsod unutar triju godina (1. aprila 1921. do 31. marta 1924.) učinio u Palestini.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Weizmann kod Herriota. Dr. Weizmann boravio je od 1. do 4. jula u Parizu, pa ga je tom prilikom primio ministarpredsjednik Herriot. Razgovori su se vodili o cijonisličkim pitanjima. Herriot pokazao je veliki interes i izrazio je želju, da u augustu ponovno primi drai Weizmanna, da s njime povede razgovore o cijonisličkim problemima. ' Upit o übistvu de Haana u engleskoj donjoj kući. Konzervativni poslanik Howard Burg upravio je na ministra za kolonije upit, da li je primio informacije o übistvu poznatog anticijoniste dra de Haana. De Haan upravo je namjeravao, da podje u London, i da u Colonial Officeu poduzme reklamacije ispred ortodoksnih anticijonista protiv jarma, koji im se stavlja podredjivanjem pod cijonistički režim. Interpelant pitao je zatim vladu, da li namjerava poduzeti potrebne korake, kako da se übojica pronadje. Ministar za kolonije Thoraas odgovorio je, da se u Palestini provadja istraga, no kako. je još do danas ostala bez rezultata, vlada ne može da dade nikakovih objašnjenja. O namjeravanom putovanju de Haanovom u London nije mu bilo ništa poznato. Colonel Bury pitao je nadalje ministra, da li vjeruje, da se ovdje radi o političkom übistvu. Speaker prekinuo je odgovor ministra Thomasa, koji je upravo rekao: »Ne mogu da vjerujem ..jer da ovo naknadno pitanje nije fair. Colonial Office dao je preko palestinske vlade obitelji de Haana izraziti svoju sućut, a isto i High Comissioner, koji upravo boravi u Londonu. Egzekutiva bila je zastupana kod pogreba, a po naročitom je delegatu kondolirala kod vodjc palestinske Agude, Sonnenfelda. K umorstvu đra. de Haana. »Haolam« piše: S ogorčenjem doznao je c jeli židovski svijet o umorstvu u Jeruzolimu. Tkogod bio übojica i štogod bio motiv ovoga čina, nitko ne može da opravda ovaj čin. Übijeni dr. de Haan bio je ogorčeni protivnik cijonizma i često smo bili prinuždeni, da zauzimamo stav protiv njegova djelovanja, tim više, što nije bio vrlo oprezan u izboru sredstava za borbu. Ali ova protivština ne može da umanji osudjivanje ovoga zločina. Nemoguće je danas da se iznašaju ikakove kombinacije o počinitelju zloč’na. Ovo umorstvo nije samo nesreća i zločin s razloga čovječnosti, već ima bez sumnje i političko znamenovanje. De Haan ie prominentna ličnost jedne židovske grupe u Palestini, bio je politički eksponiran i stajao sred borbe i nasilna smrt jedne ovakove Ličnosti uvijek Je podesna, da raspiri političke strasti. Nema sumnje, da će se taj dogadjaj iskoristiti u agitacijom svrhe i sa židovske i nežidovske strane. Jedan đfo engleskog novinstva već sad upotrebljava ovaj dogadjaj, da pravi propagandu za ispražnjenje Palestine po Englezima. Nadamo se, da barem Agudat Israel ne će pokušati, da izbije političkog kapitala iz smrti svoga vodje. Židovski narod u svim svojim slojevima 1 partijama složan je u tom, da osudjuje svako umorstvo. U zadnjih 10 gođ'na na žalost se svijet naučio umorstvu. Sistematično übijanje ljudi za vrijeme rata smanjilo je u svijesti naših savremenika važnost ljudskoga života. U godinama iza rata na dnevnom su redu umorstva, 'bilo iz ličnih, bilo iz političkih razloga. Dosad bio je židovski narod od toga uščuvan, Ne znamo, da li je übojica dra. Haana bio Židov. Ispostavi li se, da je jedan ž : đov izvršio ovo djelo, bit će to žalo-

stan dokaz, da ni židovski narod nije ostao poštedjen od utjecaja vremena opće podivljalosti. Übijeni dr. de Haan bio je naš politički protivnik, ali je bio Židov i mi na njegovu grobu izrazujemo našu najdublju sućut obitelji i njegovim prijateljima. Nadajmo se, da njegova smrt ne će biti izvor novih nesreća za židovski narod. K 20. Tamusa. Službeni list svjetske cijonistićke organizacije piše ovim povodom: Dvadeseti put obnavlja se u ovoj godini dan žalosti, na kojem je židovski narod izgubio svoga najvećega vodju. U ovih 20 godina mnogo se toga mijenjalo, nastala je nova generacija, koja nije više poznavala vodju. Većina današnjih cijonista nema više prave predodžbe, kako je bio apsurdan i smion Herzlov pothvat prije 27 godina. Njegovo proročanske oko vidjelo je istinu, i ako su ga svi smatrati ludom. Danas je njegova istina postala općim dobrom i u borbi su tek putevi ostvarivanja u okrutnom svijetu stvarnosti. 20. Tamusa, na dan narodne korote naše novije židovske historije, treba da smo sebi svijesni, koju hvalu dugujemo tome mužu, čije se srce slomilo u pijonirskom činu za svoj narod. Svi cionistički savezi spremaju se svake godine, kad dodje taj dan, na proslavu Herzlova života i djela. Nastala je lijepa tradicija, da taj dan slavimo kao narodnu slavu Žid. Nar. Fonda. U Palestini treba postaviti velik J.v spomenik velikom vodji. Svakom je cijonisti moguće, da doprinese kamećak tome spomeniku, i svaki neka sam prosudi, što je dužan Herzlovoj uspomeni. Cijoniste svakoga grada trebali bi da učine sve što je u njihovoj moći, da masama naroda živo prikažu Herzlovu pojavu i da skupljaju prinose za Žid. Nar. Fond. Glavni ured Keren Kajemeta izdao je svim povjerenicima tačne instnukcije i njegovi marni saradnici bez sumjne će u svim mjestima uložiti sve svoje sile, da postignu što bolji rezultat ovog moralno i materijalno jednako važnog sabiranja. Konferencija američkih cionista. U prisustvu od 698 deelgata održala se 27. godišnja konferencija američkih cijonista. Predsjednik Sjedinjenih Država Coolidge u svome pozdravnom pismu veti; »Izražavam ovime svoje najbolje želje cijonističkoj organizaciji. Plan, da se ponovno izgradi domovina za sve Židove, mora naići na simpatiju sviju. Želim Vašem vijećanju potpun uspjeh«. Velikim oduševljenjem primljen je brzojavni pozdrav dra. VVeizmanna, koji veli, da je za vrijeme za boravka u Americi naučio poštovati snagu američkoga židovstva, »Amerika pomoći će svjetskome židovstvu, kao što je već pomoglo ruskome židovstvu. Cijonistička svjetska organizacija s povjerenjem u Vas i Vaš rad gleda«. Nakon političkoga referata Louisa Lipskoga i izvješća Morrisa Rothenberga o pregovorima s Marshallovom grupom, primliena je ova rezolucija; Konferencija cijonista Amerike pozdravlja napredak, koji je postignut u pitanju predobivanja grupa, organizacija i elemenata američkoga židovstva što nisu u sklopu cijonističke organizacije za saradnju na svjetskoj organizaciji Jewish Agency-a. Nadamo se, da će ovo pridobivanje drugih organizacija i grupa i u Evropi i u drugim dijelovima svijeta napredovati, tako da će u najkraće vrijeme Jevish Agency reprezentirati cjelokupno židovstvo, koje podupire izgradnju židovske narodne domovine u Palestini.

Rad američkih cijonista. Iz godišnjeg izvještaja koji te podnesen konvencip cijonista u Pittsburga đonašamo izvadak o radu američke cijonističke organizacije u prošloj godini, dok o rezoluciji izvješćujemo u drugoj vijesti. 1. Keren Hajesod. Ove godine je po treći put usgjehom sprovedena keren hajesodska kampanja. Rezultat ne zaostaje za onim prošle godine, al< oprem kampanja u mnogim mjestima još nije završena, a u nekim važnim gradovima kao Baltimore i Newark zbog lokalnih prilika odgođjena na jesen. Od osnutka Keren Hajesoda übrano je u Americi ukupno 5,800.000 dolara. 2. Narodni Fond. U osam mjeseci to jest do 31. maja 1924, übrano je za Narodni Fond 120.144,18, prema 91.847,99 dolara u isto vrijeme godine 1922.-23. Ostane li ovaj porast i nadalje u istoj proporciji sabrat će Keren Kajemet Lejisrael u Americi u godini 5684. oko 200.000 dolara. 3. Organizacija Hlold asa. Tokom godine sakupila je Hadasa, koja je sastavni dio američke cijonističke organizacije, u svrhe ovoga društva 145.599 dolara, a za medicinske svrbe organizacije u Palestini 38.472 dolaraj. Osim toga doznačila je uprava društva u Palestinu daljnjih 47,300 dolara. 4. Broj članova. Broj članova iznašao je kod prošlogodišnje konferencije 37,328, dok je ove godine porasao na 46,516. 5. Propaganda. Cijonistička organizacija Amerike ove će godine svojom propagandom doseći veći broj ljudi nego ikada prije. New-Palestine, »Dos jidiše Folk« te časopis »Joung Juda« broje preko 50.000 čitalaca, ne uzev kod toga u obzir veliku prodaju knjiga i brošura. Kod ovih radova ne smijemo zaboraviti na onaj duh i entuziaram, što se je neprestano morao unašati u sve dijelove rada. Da se nijesu neprestano dozivali u pamet cijonistički ideali, da se nije bez prekida tumačila cijonistička politika, da ne postoji ona zamjetna snage američke administracije, ne bi rad američkih cijonističkih vodja bio tako uspješan, Černovica za Geulat Haarec. Od posebnog dop'snlka primili smo opširan izvještaj o boravku Menahema Usiškina u Cemovicama, iz kojega vadimo ovo: Prošle noći nije Usiškin došao do mira. Krivica je u tome, što je njegov posjet ostavio neizmjeran dojam. Chn je ostavio Jassy, morao je na svakoj željezničkoj stanici da odgovori na pozdrave i zahvali masi, koja ga je oduševljeno dočeia glazbom, pjevačkim zborom i cvijećem. U Černoviti doseglo je oduševljenje svoj vihunac. I premda je valjalo računati s antisemitskim izgredima, ipak su se skupili na tisuće Zidova po ulicama i marširali u gustim redovima pod vodstvom pročelnika zemaljske komisije Narodnog Fonda k židovskom narodnom domu. Tu je izmijenjeno nekoliko pozdrava a istom nakon toga mogao je Usiškin poći na počinak. Pred njegovim stanom postavljena je počasna garda černovičkog »Makabija«, koja se od vremena do vremena mijenjala. Oosp. Usiškin držao je prvi svoj govor u B’nei B’rit loži i njegovi slušatelji, najođličrtiji krugovi našega židovstva, bili su tako oduševljen! o pozivu na suradnju za narodnu domaju, da su s mjesta zaldjuaiU nešto u Palestini učiniti, što bi za vječna vremena bilo spojeno s imenom B’nei BTita.

4

»ŽIDOV«

BftO] 31

1. Gospodarska kolonizacija (i pokusne stanice) £ 330.898 27.05« 2. Odgoj i školstvo 254.201 20.76»/, 3. Useljivanje (i palestinski uredi i hahšara) 158.110 12.75« 4. Investicije novca; £ 50.000 4.09’', Ruthenbergovo preduzećc 45.208 3.697, Hipotekama banka 10000 0.82 V, Palestine Lam Development C.o. 8.305 0.72% 114.113 8.62«/,, Školske zgrade 105.509 8.62»/, 5, Javni radovi 83.519 7.32«/, 6, Sanitarna skrb 50.043 4.037, 7, Vanredni izdaci 48.213 3.04«;, 8. Izdaci uprave u Palestini 32.391 2,64«. 9. Palestinski budžet mizrahitičke organizacije 39.672 1.68«, 10. Židovski Narodni Fond 12.190 0.99 0 , 11. Tehnika 10.292 0.84«/, 12, Trgovina i industrija Ukupno £ 1,223.151 100-