Жидов
rezervira! će se 40% poslaničkih mjesta neću jon ističkih poslanika, ukupno dakle 32. Kod svakog povišenja broja necijonističkih poslanika, automatski mora da uslijedi i povišenje broia cijonističkih za isti broj. U niže nave-i denoj tabeli predlaže se razdioba' poslaničkih mjesta, kako bi odgovarala današnjim prihkama. Zapadna Evropa. ■Engleska 2 i N-emačka 2 Francuska 1 Italija 1 itiolandija 1 Skandinavija (Danska, Švedska, Norveška Einlandija) 1 Belgija 1 Austrija 1 Cehosiovačka 1 Ugarska 1 Jugoslavija 1 Špan i ja, Portugal 1 Istočna Evropa. Poljska (7), Galicija (3) 10 Rumunjska 3 Letlandija 1 Estlandija 1 Litva 1 Amerika. Udružene Države 25 Kanada- 2 Argentina 1 Južna Amerika 1 Australija 1 Indija 1 Južna Afrika ili Erec Izrael (Vaad L e um t) 3 R u šija 2 Sefardske općine. Bugarska 1 Turska 1 Egipat 1 Tunis 1 Grčka 1 Maroko 1 Alžir 1 Mezcpotanija 1 Osim toga odredjena su daljnja 6 mjesta za necijonističke organizacije, koje već rade u Palestini. Konstitucija Councila moći će da uslijedi, kad će biti izabrano bar 50 necijonističkih delegata, a svakako medju njima i delegati Amerike i Poljske. Council se godišnje sastaje jedamputa. 1. a) Da raspravlja o političkim pitanjima i da o njima donese principijelne zaključke. b) Da vijeća i donese zaključke, kako će se nasmoći financijalna sredstva za iduću radnu #eriodu. cl Da postavi godišnji budžet, da vijeća i donese zaključke o kolonizatornome radu u Palestini, (imigraciji, gospodarskoj i gradskoj kolonizaciji, odgoju i školstvu i socijalnoj skrbi). 4. Egzekutiva Je w ish Agency. Egzekutiva |e\vish Agency sastojat će se od 14—16 članova. Predsjednikom egzekutive je predsjednik cijonističke organizacije Egzekutiva je izvršni organ Jewish Agenry. Na osnovu zaključaka i direktiva councila ima ona u glavnome tri područja rada: 1. Vodstvo političkih posala; 2. Da privuče cijeli židovski narod na rad za obnovu židovske Palestine; 3. Vodstvo i provedbu kolonizatornog rada.
a) D<i se omogući' permanentni' ra-d, imenovat će egzekutiva pododbore, a sama će se sastajati svaka dva mjeseca. Vodstvo političkih posala leži u rukama predsjednika. On vodi poslove samostalno, imenuje svoje suradnike, koji s njime sačinjavaju politički odbor. Dužan je od vremena do vremena izvjestiti o svom radu egzekutivu. b) Da se p red obi i u široki krugovi židovskog naroda, potrebna je propaganda za židovsku domaju i financijalna agitacija. Te poslove najbolje će provesti jedan pododbor, koji će sačinjavati članovi egzekutive i direkcija Keren Hajesoda; c) Kolonizacijono djelo .u Palestini samostalno provadja gospodarska vijeće na osnovu zaključaka egzekutive i councila, a ono mora da perijodično izvještava egzekutivu. Sto se liče sjedišta egzekutive još nije ništa definitivnog predloženo. Gospodarsko vijeće će u svakom slučaju 'imati svoje sjedište u Palestini. Keren Hajesod. Keren Hajesod je finainci jalni imtrumenat )ewish Agency. Propaganda i sabiranje ušlijeđuje pod egidom |ewish Agency. Council jewish Agency imenuje direktorij Keren Hajesoda u istoj proporciji kao i druge organe Jewish Agency. Kao ekvivalenat za plaćaoce imat će i Keren Hajesod svoju reprezentancn u Jevvish Agency. Administrativni troškovi (evvish Agency. Administrativne troškove )ewiish Agency snašat će Židovi pojedinih zemalja, odnosno korporacije, koje će ih reprezentirati.
Politička regeneracija
iPiše Marthef. O jednoj židovskoj politici u užem smislu, u dva tisućljeća eksila, ne može biti govora. Povijest Židova ove jedincate, duge i> teške periode, u glavnome je povijest duševnog života naroda. Moglo bi se s pravom da kaže, da je ona tek dio povijesti i književnosti. A ako ona dolazi ipak češće u užu vezu sa važnim i sudbonosnim političkim dogodjajima raznih zemalja, onda se to odnosi skoro uvijek na život okoline. Židovski narod imao j e da vodi najtežu borbu lih za ekzistenciju. Bilo je to djelo božje providnosti, da su neprijatelji židovskog naroda uvijek mislili time su nam nanašali štetu gdje su samo mogli da židovski narod ime svoje organizacije i forme političkog života. Dobro je, da nisu znali, kako smo slabi i nemoćni bili u tom pogledu. Vodje židovstva u galutu, bili su o tome uvijek na čistu i smatrali su održanje naroda božjim čudom, šfa je bila židovska politika u galuMoljakanje za samilost. Ako se poslije teških žrtvi i groznih pogroma konačno ustanovilo, da se nepravedno i bezrazložno okrivljivanje ne temelji na istini, onda se to smatralo političkim uspjehom. Zar je prije Herzia u galutu bilo židovskih političara? Sigurno ne. Zar se Chasdai ben lsak, Manase ben Israel, Gabriel Riessner ili Moses Montefiore mogu nazvati židovskim političarima. Oni su bez sumnje izvanredni muževi, koji su za dobrobit svog naroda pridonijeli velikih žrtava i postigli lijepih uspjeha. No manjkala im je izradjena žiđovsko-politička ideja i nisu razvili židovsko-političkog djelokruga. Njihova je židovska politika ona tek posredna, neslobodna, da ne kažem poni-
zna, koja je s jedne strane bila vezana na pojedince, a ne uz cijeli narod, a s druge bila ovisna o tudjoj volji i slučaju. Vodje Židov-* skog naroda u galutu bili su preteče Pinskera i Herzla i bez duševne evolucije, političkih promjena i tehničkih tekovina 18. i 19. stoljeća, bio bi valjda nemoguć začetak političkog osjećanja i življenja židovskog naroda. Ali i pored toga treba dft nam bude jasno, da je cijonistički pokret dao temelje i izgradio regeneraciju židovske politike. Cijonističkim pokretom postao je židovski narod političkim faktorom u životu drugih naroda. On ima svoju političku organizaciju sa političkim životnim formama i političkim djelovanjem. Od razoren,ja Jerusojima, Teodor Herzl prvi je političar židovskog naroda. Kao nekoć Johanan ben Šakaj, lako se i on podigao, ostavio trule ruševine židovsko-političke prošlosti, pobijedio mnoge neprijateljske linije još u sumnji i osnovao novu školu židovskog odgoja i židovske politike. Nije potrebno, da se dugo zadržimo kod ove pomisli, no tim nužnije je. da se toga sjećamo često. Jer prirodni, pošteni i iskreni duh ove židovsko-političke škole, koji se podigao da govorim riječima Gabrijela Riessnera no vjerovanju i vjernosti, istine i časti, i koji je najveća ćudoredna i historijska tekovina cijomsfičkog pokreta, daleko još nijeprezreo umazirunje i regenerirao politiku cijelog naroda i odredio mu pravac. Mnoge žalosne borbe, oštre protivnosti, koje se pokazuju u javnom životu židovskog naroda imaju se pripisati jedino pomanjkanju političke regeneracije. Daleko smo od toga, da sumnjamo u židovsku narodnu vjernost Agude, naprotiv smo tek nedavno u ovome listu pisali o njenom idealnom nastojanju. No jedno je jasno; borbene metode Agude su jadne, njen politički duh potječe iz mračne galutske škole, njeno političko oružje nos: znak ropstva. Politička je regeneracija potrebna Nismo li to vidjeli još za vrijeme židovstoh partijskih borbi u Galiciji, kad su u staroj AustSji prvi cijonistički zastupnici ušli u bečki padamenat? A kako je odurna bila borba Agude u Cehoslovačkoj, prigodom zadnjih izbora za parlamenat! Ako se doista bori za Boga i svoju Toru, nemoguće je, da borba zauzme takove oblike. Bez sumnje da su mizrahiste bliži religioznom idealu židovstva. Žalosnom posljedicom ovog pomanjkanja političkog poštenja i smirenosti, mož'- se smatrah strašna tragedija, koja se nedavno desila u Jerusolimu i kojoj je bio žrtvom dr. Israel de Haan. Ne manje tužna, ali i ne manje karakteristična u tom pogledu, bila je zanimiva parnica vodjena zadnjih tjedana izmedju Roberta Strickera i spisatelja Bettauera. Došlo je jasno na vidjelo, da su pače obrazovani Židovi često daleko od toga, da cijonistički-političko naziranje i pravac dobro razumiju. Ćudoredna i politička razlika galutskog Zidova i jednog poštenog cijoniste još je premalo svijesna općenitosti. Strickera se smatra nekim drugorazrednim »domestikom« u jednoj pokvarenoj kahali, a Keren Hajesod smatra se haluka darom, kojim se kod »baHanim« može kupili kadiš... U cijonističkom pokretu, mora da političko odgajanje i regeneracija židovskog naroda postane kruna cijelokupnog kulturnog rada. jevvish Agency nova je institucija u životu židovskog naroda. Ona će sama prokrčitipuf i njime ići. Uspjeh stvar je budućnosti Ci-
BROJ 34.
>2 1 I) 0 V«
3