Жидов
jonističke organizacije posiajat će i dalje u duhu Herzla, pod barjakom, koji nam je dao on. Ma kako bila )ewish Agency »amerikanska« iji »evropska*, cijonistička organizacija ostat će »židovska«. Ona će ostati i opstajati dalje s jednostavnog razloga, jer mo r a da postoji, jer njeni ciljevi nisu postignuti, njen? zadaće još nedovršeni
Kolonizacija po zemaljskim organizacijama
U nizu članaka hoćemo da našoj cionističkoj javnosti prikažemo mogućnosti njenog aktivnog i direktnog sudjelovanja kod izgradnje Erec Israela. Uredništvo. činjenica, da se izgradnja Erec Israela razvija tempom, koji nikako ne odgovara zahtjevima našega političkog položaja, dala je inicijativu, da se na svim stranama traže nove mogućnosti, kojima bi se brže postizavalo stvaranje židovskih pozicija u Traže se nove metode, kojima bi se privuklo nove židovske krugove i mase na suradnju (Jewish AgenCy), traže se nova vrela za namicanje kapitala. Oni koji se bave samom kolonizacijom, traže metode, kojima bi raspoloživi kapital investirao rentatw in ‘>e intenzivnije, da se tako naseli i ustali što veći broj ljudi. jedna od novih metoda kolonizacije je takozvana kolonizacija po zemaljskim savezima (Landsmanschafllichc Kolonisalion). Zadnja godišnja konferencija Keren Kajemela u Karlovim Varyma primila ie slijedeću rezoluciju: »Današnji pokušaji s kolonizacijom po zemaljskim organizacijama dokazuju, da ie ta forma da probudi nove židovske energije za naseljavanje Erec Israela«. Time cijonistički savezi pojedinih zemalia dobivaju novu zadaću. Moja je stvar, da ovdje prikažem njen smisao i svrhu, sve pogodnosti ove metode i načine praktičnog izvršivanja ove zadaće. Sredstva, kojima ie do sada raspolagala cijonistička egzekutiva (Keren Hajesod) bila su tako ograničena, da se tek četvrtina 3 upotrijebiti za poljoprivrednu kolonizaciju, dočim su ostale % jedva dostajale za pokriće potreba školstva, zdravstva, imigracije itd. To je raj log, da kolonizacijom departement nije mogao postaviti svoju djelatnost na siru i zdraviju bazu. Zadnjih se godina osnovalo deset što većih, što manjih kolonija, no već ovaj maleni broj znači za budžet egzekutive tako veliki teret, da ona ove kolonije nije odmah u početku mogla fundirali kako treba. Negdje nisu gradiene kuće i gospodarske zgrade, već postavljene provizorne barake i šatori, drugdje je nabavljeno premalo živog ili mrtvog inventara. Stoga je egzekutiva sada zaključila, da cijeli svoj rad u ovome pravcu posveti stabilizaciji i izgradjivanju ovih već postojećih kolonija. Tako. ’te se godinu dana. a možda i dulje sa strane egzekutive ne će osnivati novih kolonija. Pokraj toga Keren Kajemet sada ne posjeduje više slobodnog zemljišta. Cijeli kompleks kupljen 1920. godine u Emek Jezreelu podijeljen je novim kolonijama. Redovito ulazeća sredstva Keren Kajemeta ne dostaje, da se udovolji j današnjoj našoj maloj potrebi, a kamo li u slučaju, kad bi cijonistička organizacija imala sredstva za rad većeg stila. Kolonizacija po zemaljskim savezima, jedan je način, koji će znatno popraviti ovaj teški položaj poljoprivredne kolonizacije. Ona može zapriječiti, da nastane posvemašnji za-
stoj u toj pored industrijskog razvitka najvažnijoj grani našeg obnovnog rada. Keren Kajemet i poljoprivredni odsjek egzekutive mora da kod izbora naseljenika rade po nekim principima. Pored kvalifikacije koje mora da ima naseljenik u stručnom i moralnom pogledu, treba se uzeti u obzir i vrijeme, koje on radi u zemlji t čeka na nascljenje. Ne smije se stari radnik zapostavljati za novim i ako ovaj eventualno ima bolje kvalifikacije u stručnom pogledu. No time gubimo vrsne ljudske sile, koje su osudjene, da godinama čekaju, troše se uslijed opće nezaposlenosti u zemlji često u drugim neproduktivnim strukama, gdje nisu na svome mjestu. Osnivanjem kolonija zemaljskih saveza, koje stoje izvan granica općih principa egzekutive, k on centri rat će se ove produktivne elemente i dati im mogućnost potpunog razvitka svojih sposobnosti na vlastitu i opću korist. Ovo je koncentriranje iprod u k 11 v i ran j e ljudskih snaga od ogromne važnosti. Princip ove metode je računanje na volju Židova, da i sami direktno suradjuju u Palestini, da stvore jedno djelo, koje će biti spomenikom njihovog osjećanja za Erec tsrael, da sagrade mjesto, gdje će živjeti ljudi, proizašli iz njihove sredine. Računa se tu i na hladnu stvarnost mentaliteta, koji hoće da znade, što je učinjeno onime,, što je dao i vidi efekat svoje žrtve prinosa u vidljivom i njemu jasnom i razumljivom dobru. Nastojanje je čijomističke egzekutive, da proširi turistički pokret u Palestinu na sve židovske krugove. Već prošle godine pokazalo je ovo nas loj a nje lijepi uspjeh. Broj posjetilaca iz Poljske, Amerike, Rumunjske, Njemačke i Cehoslavačke znatno je porasao i mnogi su investirali kapitala kupnjom zemljišta, sudjelovanjem i osnivanjem industrija i si. Nema sumnje, da će se ovaj turistički pokret vremenom razviti u veliko hodočašće nacionalnog židovstva. Usprkos jakog djelovanja same Palestine i sveg šio je tamo stvorio novi jišuv, mislim, da će mnogi osjećati neko nezadovoljstvo, ako u onoj množini radova izgradnje, ne će naći ništa vlastitoga, nigdje znak svog udjela. Puno zadovoljstvo imat će, kada na svom putu kroz zemlju dođu na mjesto, gdje radi cijela grupa njihovih zemljaka, eventualno starih znanaca, kad vide kako napreduje jedno poduzeće, kod kojega su i oni sudjelovali kapitalom. Tu će se još više osjećati kcd kuće. Ovim posjetom Palestina za njega nije više predodžba, već lijepi, prekrasni doživljaj. Razvitak kolonije Židova njegove zemlje koju je vidio, gdje ie bio gostom, ne će za njega biti tek jedna od mnogih cionističkih akcija, već poduzeće, kojim je lično vezan. Mnoštvo posjetilaca stvorit će usku vezu između židovskog življa jedne zemlje s njihovim zemljacima i time sa samom Palestinom. Naravno da će to djelovati na cijeli cionistički pokret u ovim zemljama. Erec Israel primakla se bliže, njen je utjecaj postao mnogo jači. U praksi se ovo sudjelovanje Židova pojedinih zemalja sastoji u tome, da u svrhu naseljenja svojih vlastitih Uudi moraju namaknuti sredstva za kupnju zemljišta, koje će nacijonalizovano u okviru Keren Kajemeta biti ovima dano u nasljednji zakup. Osim toga imaju zemaljski savezi namaknuti sredstva za instalaciju koloniste, t. j. gradnju kuća i gospodarskih zgrada, za inventar i pogon u prvoj godini. Kasnije pridolazi namicanje sredstava za povećanje kolonije. Ovo se ima obavljati izvan svih ostalih akcija. Možda,
da će time momentano trpitl opće cijonističke institucije (Koren Kajemet i Keren tlajesodl. "No ta se okolnost mora posmatrati s drugog stajališta, šteta, koja će eventualno biti nanesena ovim institucijama, bit će mnogo manja od sredstava, koje kolonijom dobiva Palestina. Ova diferencija u gotovom novcu je onaj višak, koji ovom metodom naseljivanja dobivamo za izgradn j u. Zemaljski savezi moraju se obvezati, da će u stanovitom odsjeku vremena povećanim kontingentom K. K. ili izvan njega namaknuti svotu, koja je potrebna, da Keren Kajemet može kupiti zemljište za koloniju. A ovaj na temelju ove obveze može da kupi zemljište na otplatu u istom odsjeku vremena. Keren Kajemet dolazi opet do mogućnosti da kupuje zemljište, a budžet egzekutiverasterećujese, jerona ne treba da s e brine za samo fundiranje ovih kolonija. Danas ima u (Palestini tek 2 ili 3 ovakove kolonije (Uefoiba, Tel-Adas). Uprava Keren Kajemeta primila je ovu metodu kao lozinku rada tekuće godine. Usiškin postigao je na svom putovanju po Evropi vanrednih uspjeha Grčka, Bugarska, Rumunjska, Bukovina 11, d. obvezale su se namaknuti sredstva za kupnju velikih areala u svrhu osnivanja vlastitih kolonija. Prva koja ima biti osnovana ove godine je naša jugoslavenska farma. Nadajmo se, da će brze slijediti mnoge druge. .Tek kad ih bude postojalo mnogo, shvatit će se njihova velika važnost.
Jehuda Altmanr
Novi zakon o carinama u Palestini
Već godinama nasioie (monistička egzekutiva i mnogi interesiram stručnjaci, da stvore preduvjete za razvitak industrije u Palestinu Agitacijom uspjelo je zainteresovati židovske veleinđustriijalce raznih zemalja i mnogi su došli da sami pogledaju situaciju i mogućnosti stvaranja vlastitih industrija i poduzeća Većina su ostavili Palestinu, a da se nisu mogli odlučiti na ogromne investicije, koie iziskuje osnutak jednog većeg pcduzuća. Jedna od glavnih poteškoća bila je vrlo visoka carina za sve strojeve i sirovine. Pregovori sa vladom glede sniženja ili oslobodienja od carine nisu imali uspjeha. Naprotiv je ozlovoljilo vladu, što su se isti ovi industrijalci nakon dugih pregovora redovito povukli i ostavili zemlju. Tokom zadnjih mjeseci pregovarao je odio za trgovinu i industriju oijonističke egzekui sa palestinskom vladom u cilju, da ova izda zakon o oslobodjenju od uvozne carine za mnoge predmete potrebne za razvitak kolonizacije. koli u industrijskom, loli u poljoprivrednom pravcu. Zadnjih je dana Savez cijodsta Jugoslavije primio opširnu obavjest <*• je palestinska vlada prihvatila ovaj zakon Prema ovome zakonu mogu se uvažali Palestinu slobodno od carine svi strojevi za industrijske svrhe. Dotični paragraf zakona stilizovan je kako slijedi; . Slobodni su cd carine svi strojevi odredi em za upotrebu u tvornicama i industrijskim Poduzećima a uveženi su po samom posjedniku ili ravnatelju poduzeća. Nadalje strojevi za natapanje, drenažu i opskrbu vodom; stroiev i djelovi strojeva električnim, parnim ili ' are nim i drugim pogonom, ali ne strojevi pog--' njeni ljudskom ili životinjskom snagom, oni. koji djeluju posredno.
4
»ŽIDOV*
3ROJ 54.