Жидов

Nadalje strojevi koji nisu od metala, već drugog materijala, te remeni i drugi materijal za pogon; no nikakovi predmeti, orudje i alat u svrhu čovječjeg ili životinjskog rada; predpostavlja se da se strojnim djelovima smatraju samo takovi predmeti, bez kojih se stroj ne može upotrebljavati i ako svojim oblikom ili drugim svojstvima nisu uporabivi u druge svrhe. Po daljnjim paragrafima zakona slobodni su od carine slijedeće vrste predmeta; 1. Poljoprivredna potreba. a> poljoprivredna strojevi, aparati, orudje, i dijelovi uključivo uredjaj mljekarstva i peradarstva, preše za poljoprivredne produkte i strojevi za pakovan je, no ne traktori ili pol joprivredna vozila, ako se mogu upotrebi ti i u druge svrhe izvan gospodarstva, te mehanički alat i posudje. b) groždje amerikanske loze, sjemenje, korijenje, gomolji i lukovice u svrhu sijanjai, gnojivo i tvari .u svrhu i pobijanja pošasti ili bolesti loze, raslina ili drveća. c) životinje (uključivo perad) impor tirane u svrhu poboljšanja domaće rase. d) pčele, košnice i predmeti pčelogojstva. e) serumi za cijepljenje, lymphe i otrov za štakore za veterinarske svrhe. 2. Potrebe useljenika. a) predmeti kućanstva, pokućtvo, slike, rublje, šivači stroj, zemljane posude, instrumenti za glazbu; b) Alat i orudje obrtnika; c) Kola i kućne životinje, perad, ako su imovina useljenika ili useljeničke grupe; d) Hrana za marvu i perad; Navedeni predmeti moraju biti dopremljeni po samom useljeniku ili grupi ili se mora uvoz deklarirati u roku od 90 dana. 3. L a d j e i čamci. 4. Razno. a) štampane knjige i tiskanice; b) Arhitektonski i znanstveni planovi; b) Arhitektonski i znanstveni planovi; c) Uzorci, koji se ne mogu prodati kao roba.

Keren Hajesod

Keren Hajesod u Americi. Izvještaj Morrisa Rothenberga i Emanuela Neumanna na pittsburškoj konvenciji o uspješnom radu za K. H. i obnovnom radu u Palestini tako je povoljno djelovao na K. H radenike u Americi, da su odlučili, da u jeesni provedu intenzivne kampanje u mnogim velikim gradovima Amerike. Prvi ie predvidjen Baltimore, za -kojeg je odredjena kvota od 200.000 dolara. Philadelphija i Albanv spremaju se za intenzivan K. H.-drive. San Francisco doznačio je glavnom birou 25.000 dolara i to da novac što prije prispije, po prvi puta u povijesti cijonizma aeroplanom ... Buduće vodstvo KH-rada u Poljskoj. Direktorij KH u Poljskoj izrazio je gosp. Leib Jaffeu svoju njtopliju hvalu i priznanje te ga umolio, da prigodom svog povratka u Poljsku preuzme vodstvo KH rada u Poljskoj u Varšavi. Keren Hajesod potpomaže industrije. Palestinska cijonistička egzekutiva stalno nastoji, đa< se razvije produkcija raznih predmeta za dnevnu Porabu i luksuz. U mjesecu junu o. g. dao je dePartement za trgovinu i industriju zajmove u iznosu od 15-r-250 L većem broju ovakovih poduzeća; jednoj tvornici šećernih proizvoda, jednoj ciglani, jednom poduzeću za proizvodnju masti za cipele, jednoj mljekariji, jednoj tvrtki, koja prigotavlja farmaceutske artikle, jednom kamenolomu, leđnom marvogojstvu i jednoj tvornici limenih Proizvoda^

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Profesor Efnstein suradjuje opet u Savezu Naroda. Prof. Einstein, koji boravi sada u Oenfu i sudjeluje zajednički sa nekim znamenitim učenjacima kod rada »Medjunarodne zajednice duševnih radnika« izjavio je, da( je prošle godine stupio iz Saveza Naroda s razloga, jer se onda Savez držao posve pasivno spram nekih evropeiskih .problema. Medjutim se on sada uvjerio, da Savez nastoji sanirati loše prilike u Evropi. Činjenica, što ga se usprkos njegove oštre kritike ponovno pozvalo na rad kod riješavanja evropeisk':h problema služi mu dokazom, da muževima, koji su se sastali u Savezu Naroda doista je stalo do same stvari, a ne igraju ulogu lični momenti. Stoga se odlučio, da ponovno sudjeluje. Židovsko sirotište u Carigradu Izgorjelo. Ovaj institut carigradske židovske opčine, u kojem ie bilo smješteno 30CI djece, postao ie žrtvom velikog požara. Ljudskih žrtava srećom nije bilo, no kako općina nema sredstava, da ponovno sagradi zgradu, položaj djece, koja su ostala bez krova kritičan je. Antisemitski zaključci bavarskog Landtaga. Landtag stvorio je zaključke, da se Zidovima ne smije dozvoliti promjena imena i mora istražiti koliki je procenat židovskih činovnika, učitelja i sveučilišnih profesora u službi bavarske vlade. Konstatovano je do sada, da su od 598 sveučilišnih krofesora i docenata u Bavarskoj. 29 Židov?., Demokratski krugovi u Monakovu izjavili su, da su ovi zaključci u protimbi sa VVeimarskim ustavom, koji ne poznaje razliku rasa. Herbert Samuel u Švicarskoj. High Commisioner Herbert Samuel, koji) je za vrijeme svog boravka u Londonu pregovarao sa brdskim kolonijalnim uredom o raznim palestinskim pitanjima sudjelovao je kasnije u debati donje kuće o budžetu za Palestinu. Sada je otputovao u Švicarsku, gdje će ostati do konca septembra. ,|ewish Agency konferencija u Poljskoj. Udruženi odbor za Agency, koji u Poljskoj postoji, razaslao je svim žiđ. udruženjima i orgatizacijama pozive s molbom, da pošalju delegate u organizacijom odbor, koji će pripraviti Je\vish Agencv konferenciju u Poljskoj. Cirkular je potpisan po cionističkoj organizaci ji, Poljske. Mizrahiju, Hitahdutu. Ceire Cijonu. Poale Cijenu i Droru. Engleski palestinski budget. Milijun funti. Na posljednjoj sjednici engleske donje kuće, za vnijeme debate o budgetu kolonijalnog ureda, održao je radnički poslanik T. Williams odulji govor o palestisnkom pitanju. Pozivao se ie na razne antisemitske pisce, i na tome izgradio svoju ideologiju kao protivnik cijoniztna. Ostali govornici bili su zadovoljni s dosadaniom palestinskom politikom vlade i zagovarali su budget kolonijalnog ureda, u kojemu je milijun funti odredjeno za Palestinu. Cijonista postao predsjednikom židovske općine u Varšavi. Nakon dugih rasprava medju pojedenim strankama, sazvalo je odstupajuče pročelništvo općine novu sjednicu, na kojoj je izabrano novo predsjedništvo, kojemu je jedan cijonista na čelu. Prije toga primljena je protestna rezolucija protiv zabrane jidiša kao debatnog jezika. U Podoiiji uapšeno 350 cijonista. U podoljskoj guberniji poduzete su u većim gradovima mnogobrojna apšenja cijonista. I|roj uapšenika dosiže 350, a okrivljuje b se zbog pripadnosti Hitahdutu i Hehalucu. Kolonijalni ministar Thomas član projerusoLmskog društva. Kako ITA javlja pristupio je državni sekretar Thomas društvu Pro Jerusalem kao član. Društvo Pro Jerusalem osnovano ie god. 1916., a zadaća mu ie, da gradi parkove, vrtove, trgove u i oko Jerusolma. da poljepšava stare nasade, da osniva biblioteke, muzeje, umjetničke galerije i t. d. Uz pomoć vlade brine se za uzdržavanje umjetnina te pobudjuje umjetnike i obrtnike stvaranje. Herbert Samuel začasni je predsjednik društva, a njemu uz bok stoji general Storrs kao predsjednik. Rezuhati konferencije za jerusolimsku univerzu. Na sjednici Akcijonog Odbora odgovorio je đr. Chajes na više interpelacija o uspjehu londonske konferencije za palestinsku univerzu. Istaknuo je. da su se poteškoće sastojale u tome. da se s necijonističkim zastupnicima nije moglo doći do jedinstvenog zaključka. Clionisti su htjeli univerzu općenih duševnih znanosti, koja ne b-

bila samo ograničena na židovske znanosti, dok su necijonisi zamišljali univerzu na način židovskih seminara u Evropi i Americi. Odabrana je neka srednja linija, koja nas potpuno ne zadovoljava, no za početak dostaje. Kašnje će se razviti Institut sa sve većim zadaćama. Veliki uspjeh jafajskih naranča na izložbi u VVemblveu. U palestinskom paviljonu brdske državne izložbe poglavito se prodavaju naranče. su engleskoj kraljici prigodom njene posjete u paviljonu kao dar ponudjene naranče, pubf'ka se sve više za. njih interesira. U zadnje se vrijeme pojedinački prodaje oko 7000 naranča dnevno. Preseljenje ješive u Slobodici u Palestinu. Već odavna zaključili su najugledniji rabini Litavske, da ovu ješivu presele u Palestinu, Prigodom nedavnog posjeta g. Usiškina u Kovnu. gdje je govorio na velikoj skupštini u znamenitoj sinagozi o »Gculat haarec« prisustvovali su većinom vođjc i pristaše Agude. Odaslanih Palestine zaklinjao je prisutne, da zauzmu prijateljski stav napram cionističkog djelovanja i ovaj apel nije ostao bez uspjeha. Usiškin bio je pozvan u ješivu, koja stoji pod uplivom Agude. On je predložio da se ješiva preseli u Hebron, jer je tamo potrebno oživljavanje jišuva', Predlog je primljen s najvećim oduševljenjem i kani se skoro provesti.

Iz Palestine

Alija u mjesecu junu. Tokom mjeseca jula uselilo se u Palestinu 1739 useljenika, a vratio se u zemlju 56 stanovnika Palestine, svega 1795 osoba. Medju ovima bio je 799 muškaraca, 461 žena i 479 djece. Medju muškarcima bilo je 359 neoženjenih, 440 oženjenih, od toga su 288 uglave porodica. 1158 bilo je aškeneza, 285 sefarda, 55 Jemenita, Zanimivo je, da je došlo i 10 takozvanih gc r a t. j. Rusa, koji su primili židovsku vjeru. Po zemljama se dijele na: Poljska 771, Rusija 333, Rumunjska 100, Litavska 79, Bugarska 68, Turska 62, Mezopotamija 50, Anatolija 40, Amerika 39, Njemačka 20, Čehoslovačka 7, Jugoslavija 7. Qstatak iz ostalih zemalja Evrope, Amerike i prednje Azije. Po zanimanju su; obrtnici 223, poljodjelci 242, ribari 8, elektrotehničari 11, slobodna zvanja 76, industrijalci 16 i dr. Nova židovska kolonija kod B’ne Braka. Na sredini puta iz Tel-Aviva u Petah-Tikvu, položen je u historijslc.O-židovskom mjestu B'ne Brak temeljni kamen za novu koloniju jedne grupe Židova iz Poljske. Osnivači ove kolonije, koja će se zvati po mjestu B'ne Brak, su trgovci, koji će se tamo posvetiti poljoprivredi. Zajednički sa sličnom grupom iz Litavske kupili su tamo zemljište u veličini od 2.700 dunama i odmah su ga zaposjeli. U kratko vrijeme naseljeno je 12 porodica, đočim još 28 porodica, koje su već stigle u TelAviv, čeka, da prvom prilikom započnu gradnjom kuća. Privatne kupnje zemljišta u Jerusolimu. Od proljeća učestale su privatne kupnje zemljišta sa strane novih useljenika u novoj četvrti Rehavija ponajviše od društva PLDC. Kupnja zemlje po pn.vatnicima, koja se dosada ograničila samo ha Hajfu i Tel Aviv. počela je i u Jerusolimu da jača. Nova kolonija na sjeveru Hajte. Kako časopis Mishar Vetaasija javlja, kupili su Zidovi iz Poljske kraj Bajit vgana 1800 dunama zemlje, da ondje osnuju gradsku koloniju. Povećanje jemenitske naseobine kraj Petah Tikve. Još 1904. naselfene su na zemljištu KKL u Koloniji Mahne Jehuda kraj Petah Tikve Jemeniti. Ovi su se obratili na vodstvo KKL. da im se poveća posjed, jer dosadanji ne dostaje za porast obitelji. KKL je odlučio •da udovolji ovoj molbi, t će svakoj obitelji, koja je kod dolaska dobila samo jedan dunatn zemlje, doznačiti još 14, da im tako omogući gospodarstvo na vlastitoj zemlji. Zidovi Čikaga osnivaju koloniju u Palestini. Na sjednici predstejništva židovskih općina Cikaga zaključeno je, da se pomoću novca čikaških Zidova u Palestini osnuje kolonija. Kolonija bi se imala zvati Veiđat Chicago. Izmedju ICE i Arapa iz došlo je do sporazuma. Ovi su Arapi priječili realizaciju koncesije ICE, da isuši močvare, što leže u njihovim krajevima. Kao odštetu, da napuštaju svoj otpor, dobivaju Arapi dio zemlje kod Kabare i dio tla

BROJ 34.

»ŽIDOV«

5