Жидов

"vrst naći j ona Inoga osjećaja čini se prema ovoj djelomičnom i nepravom. Tiime se dakle lola ini jevrejski nacijonalni osjećaj, naš »historijski nacijonalni osjećaj« proteže i na zakon. Već u starom Izraelu igrao je zakon ulogu: ođ godine 621., a pogotovu od vremena babilonskoga progonstva ne može se bez njega zamisliti jevrejska narodnost. On je učinio »oblik života« jevrejskoga naroda, a čini to još i danas kod bjegovih masa na istoku i. sa istoka. Svi oislto etski socijalni i ostali propisi i zahtjevi; tore mogu se barem; u principu da primijene kod cijeloga čovječanstva, no »ceremonijalni zakon« je specifično židovski i odredjen samo Za židovski narod: to je osobiti; nacijonalni oblik a način njegova života. A može li se natod i narodnost istinski ljubiti isključuj>uči historijsku formu te narodnosti, togži narodnoga života? Mnogo se toga na zakonu može naći, što bi valjalo promijeniti, može se te-

žili za organskim razvitkom ili reformama, ali se ne maže prestati trubiti zakon u cjelosti kao integralni sastavni dio povijesnoga židovstva, historijske židovske narodnosti. Nairav’sfki je psihološki moguće, da netko za židovstvo nema ni povijesnoga ni nacijonallinoga osjećaja. No ako tko priznaje svoja pripadnost nacijonalnom židovstvu, historijskoj židovskoj nacijonalnoj zajednici, ako tko imade totalni židovski nacijonalni osjećaj, tada i zakon bitno pripada elementima', Iz kojih se sastoji jedinstveni predmet toga »priznanja«, toga »historijsko nacijonalnoga osjećaja«. Uostalom imade nacijonalni Židov još posebni razlog, da naročito naglasi svoje osjećanje za zakon: zakon je posvećen krvlju nebrojenih mučenika. U masama išli su naši očevi u vatru i vodlu i stotinu pogibelji ne uvijek samo radi abstraktnih etski-religijoznih ideja židovstva nego dosta često baš neposredno radi zakona. Nije li sve to dosta sna-

zan razlog, da svaki Židov, koji imađe samo trunak nacijonaknoga osjećaja, ljubi i poštuje taj zakon? jVeć je u tahnudu spomenut ovaj sbcijatno-psihološki momenat: »Svi propisi, radi kojih su Izraelićani pošti u smrt. ostali su kod njih jaki i snažni«.

svih gadnih metoda, kojima se Aguda služila u svojoj borbi. On je sam lično poduzimao najbesramnije klevete protiv cijonsitičke organizacije, njezinih institucija i njezinih vodja. Bio je dopisnikom antisemitskog lista u Londonu, pa je njemu i svakomu, s kim je dolazio u dodir, davao lažna i denuncijantska izvješća o stanju u Palestini.. Konspirirao je i udružtvao se sa svima, sa pojedincima i grupama, sa kršćanima, muslimanima i Arapima, sa svakim neprijateljem cijonizma. Svim je silama nastojao osujetiti izgradnju židovske narodne domaje. Bio je tim opasnijim protivnikom, jer se gradio vrlo pobožnim Židovom 1 jer si je stvorio veliku stranku medju konzervativnim Jevrejima Evrope. Nema sumnje, da mu je nastojanje donekle uspjelo. Prije svega mu Je uspjelo, da zavede masu konzervativnih Jevreia i da ih odvrati od pomaganja izgradnje židovske narodne domaje. Njegovom rovarenju u nejevrejskim krugovima može se pripisati dobrim dijelom povremeno zaoštrenje jevrejsko-arapskih odnosa i prevelika obazrivost vlasti prema anticijonističkim tendensama. Htio je, da židovskom narodu pred nosom zatvori vrata Erec Israela. Njegovo će se ime sponrfnjati u historiji uz Herostrata i Efijalta. Istraga, koja se provodio, otkrila je čudne stvari. Očito je, da se ne iradi o političkom umorstvu. Nadjeni su dokumenti, koji pokazuju, da je De Haan bio seksualno-abnormalan čovjek. Vodja najkonservativnijih Židova bio je pederast i pao je žrtvom svoje zablude. Osftm toga bio je ateist. U svojim pjesmama, izašlim u Amsterdamu na holandeskom jeziku, godine 1924. on neprestano niječe i huli Boga, i vrijedja židovsku vjeru i židovski narod. Sada je tek njegovo držanje prema cijon'zmu razumljivo. Bilo je nerazumljivo, kako bi mogao jedan u istinu pobožan čovjek i jedan u istinu dobar Židov raditi protiv izgradnje Erec Israela, udruživati se sa svim neprijateljima židovstva i služiti se sa tako gadnim sredstvima. Sada je krinka pala i mi ga vidimo u pravoj slici. Bio je obukao odijelo pobožnog Židova znajući, da će mu takoi biti najlakše provesti svoje zločinačke planove. Htio je židovstvo' rastočiti iznutra. Možda je vidio za sebe mogućnost jednog dobrog posla, ako posluži neprijateljima’ židovstva. A možda ie imao taštinu, da pokuša oboriti jedan razvitak, za koji je radila historija i koji su podupirali najbolji umova I najprosvećeniji faktori današnjega vremena. Nu najvjerojatnije je, da ga je vodila jedna divlja patološka mržnja prema židovstvu. Tako je opet dokazano, đai Židovi, koji su strastveni i aktivni neprijatelji cijonizma i židovstva, ne rade ni iz kakovog uvjerenja. Oni su većinom patološki tipovi. Upravo dobivamo vijest, da je De Haan već mnogo godina pokršten. Njegova žena, rodjena katolkinja, traži, da se njegovo tijelo prenese sa židovskog groblja na katoličko, jer da je De Haan već davno prešao na katoličku vjeru. Židovska svjetska konferencija za pomoć. Dne 21. augusta otvorena je svečano druga židovska svjetska konfrencija za pomoć u Karlsbadu, koja ima da traje do 26. augusta. (Prva je konferencija bila takodjer u Karlsbadu i to u augustu

1920. Konferenciji prisustvuju delegati gotovo svih velikih židovskih pripomoćnih organizacija iz c jeloga svijeta. Prva je sjednica bila veoma svečana, Cijonističku organizaciju zastupa predsjednik egzekutive Nahum Sokotov. Medjunarodni crveni križ i medjunarodna Unija za pomaganje djece šalju takodjer svoje zastupnike, koji će sudjelovati kod rasprava. Time se stvara srdačan i tijesan odnos izmedju židovskog i medjunarodnog humanitarnog rada. Konferenciji predsjedava Leo Mdtzkin, koji je izvjiestio o radu minuth 4 godina. Na dnevnom je redu velik broj vrlo važnih i zanimivih problema, o kojima će referirati najistaknutije židovske ličnosti iz cijeloga svijeta, koje su se bavile sa židovskim pripomoćnim' raldom.

Iz cijonističkog svijeta

Svjetska konferencija Mizrahija. Iduća svjetska konferencja Mižrahi-brganizacije održat će se 9. septembra o. g. u Danzigu. Treći kongres svjetskog Hehaluca. 38. augusta održat će se u Danzigu 3. kongres svjetske hehalučke organizacije. Kongres će se pozabaviti pitanjima Alije i flahšare te će imati opsežan pro-’ gram rada. Cijonistički omladinski dan u Slovačkoj. 7. i 8. septembra održat će se u Nitri prvi omladinski dan slovačke cijonrstičke omladine. Ovaj slet bit će jaka demonstracija žid. omladine u Slovačkoj za cijonističku misao. Pozivi na omladinske grupe, koje dolaze u obzir, već su uslijedili. Savez židovskih bratstava u Engleskoj. Veliki red žid. bratstava (Israel Friendly Society) održao je u Qlasgowu svoju godišnju konferenciju. Iz izvještaja se razabralo, da je unišlo 45.000 funti dobrovoljnih, a 200.000 funti obvezatnih prinosa. Članstvo se sastoji od 9000 dobrovoljnih i 12.000 obvezatnih članova. U Velikoj Britaniji i Irskoj nalazi se 105 podružnica. U Londonu je sagradjena • zgrada, u koju se moglo smjestiti 40 loža. Drušvo se u velike zanima za žid. narodnu domaju. Red je ove godine uplat.io stanoviti iznos šekela, koji ga ovlaštuje, da pošalje jednog delegata na c ionistički kongres. Sir Alired Mond izabran poslanikom. Dne 15. at-gusta održan je u Caermarthen naknadni izbor. Izabran je bivši ministar Sir Alfred Mond protiv sod'ć lističkog i konzervativnog kandidata. Mond je dobio 12.700, socijalista 8350, a konzervativne 7900 glasova. 1 Rabindranath Tagore o cijonizmu. »Jewish Cronicte« izvješćuje o primanju u kući velikog židovskog filantropa i cijoniste ,E.. S. Kadoorie u Shanghai-u u počast Rabindranatha Tagore. U ime cijonističke organizacije pozdravio je dr. Benzion velikog indijskog pjesnika. Govorio je o ciljevima cijonističkog pokreta i o radu židovskih pijort ra u Erec Israelu. U svojem odgovoru rekao je Tagore, da vanredno simpatizira sa cijonističkim nastojanjima. Poslije toga, dao je Ta-

Kore intervju dopisniku »Shairghai-Times«. Rekao je, da nijedan narod nema takovih prava na Palestinu kao židovski, čija su prava neosporna. Zidovi su vrlo sposoban narod, koji će u Palestini stvoriti kulturna dobra ne santo za sebe, nego za cijelo čovječanstvo. Radi toga uzeo je on riječ u Shanghai-u na jednoj Skupštini u korist Keren Hajesoda i pozvao sve Židove Shanghai-a, da svi msilama porade za izgradnju'židovske narodne domaje.

Iz Palestine

Nova kupnja zemljišta u Emeku. Ovih je dana perfektnom rana za Keren Kajemet kupnja dabjtnjih 34.000 dim uma zemlje, koja ježi izmedju Nahalala i Tel Adasa. Time au kolonije Nahalal, Merhavija, Djindjar, Tel Ađas i AHe međjusotbno spojene. Ova je kupnia jedna cd majvećih zemljišnih transakcija,koje su uopće zadnjih decenija provedene u Palestini. Time je židovski posjed m Emeku narasao na 160.000 dunuma, a nalazi se u rukama Keren Kajemeta, PLDC i Cian. Commonvvealfh. Ove su kupnje zaključene nakon savjetovanja. Dr. Rupica i predsjednika Weizmanna sa američkim Zidovima, cijonistima i hecijomistiima,, teše imadu isplatiti iz svoia, koje su američki Zidovi potpisali prigodom agitacijonog puta predsjednika Wčizmarima, a koji imadu unići- slijedećih mjeseci. Ta velika kupnja ujedno eskomptira nađe, koje se polažu ma proširenje Jewish Agencv-a u smislu zaključaka zadnje sjednice Akcionog komiteta u Londonu. Useljivanje u Palestinu u junu. Od 1311 useljenika, što su u junu došli u Palestinu, 488 Ih spada u kategoriju i»B«, t. j. broje, se med ju ;*materijalno nezavisne osobe, koje će u Palestini trajno da se nasele. 370 ih spada u kategoriju »E«, a to su takovi, kojiimadu sigurnog izgleda za zaradu, te su poveli i svoje obitelji sa sobom. U ovu kategoriju pogla• vito spadaju useljenici, kojima rad pribavlja palestinska čijonistička egzekutiva iz novaca Keren Hajesoda. .. : Osim ovjh došlo je u zemlju 146 žena i djece, koji su potpunoma zavisni od osoba, koje već u zemlji borave. Ovi brojevi jasno dokazuju, da se svaki mjesec useljuje sve veći i veći broj materijalno neovisnih Židova, dok haluci pridolaze u istom broju kao i prije, a često i više. Useljivanje u julu. Prema službenom izvještaju uselilo se u julu u Palestinu 1722 osobe, dakle za 23 manje nego u prošlom mjesecu. Početkom augusta znatno se pojačalo useljivanje. Došlo je 150 sefardskih useljenika iz Grčke i 520 imigranata iz Poljske. Cijonist. egzekutiva zatražila je od vlade, da joj podijeli 500 viza, kako bi se ovaj mjesec uselilo još 500 ha-

4

»ŽIDOV«

BROJ 36.

Ml Ferdo Hirschl LI }4«CM«r trt 13 ZASSEB Telefoa fer. 279 Pastorale* i Petrlnjska *Ut* broj 4 Preponi ča sto)« bogato skladiite željezne robe, posudja, gospodarskih strojeva, kućnih uredjaja, te sve vrste gradjemih potrebština. Solidni robi. brzi posluga, cUeno omjerom.