Жидов

luča iz Rusije. Od osoba, koje su došle iz Rusije, 48 ih nije dobilo vizum. Zadržani su u karanteni i. postoji bojazan, da će biti povraćeni u Rusiju. Ograničavanje (iseljivanja n Palestina. U uto« rak održana je u Beču skupština palestinskih useljenika, čiji broj danas u Beču iznaša 500. Govornici govorili su o tužnom položaju palestinskih useljenika, koji su usprkos toga, što u Palestini nema dovoljno radnih snaga, prisiljeni da ostanu ovdje, jer nemaju useljeničkih certifikata. Skupština je primila rezoluciju, u kojoj se protestira protiv toga, što se priječi žid. mase, da u duhu Ballcurovc deklaracije suradjuju kod obnove Palestine. Rezolucija otposlana je cijonističkim oblastima u Erec Irzaelu i londonskoj egzekutivi. I u Varšavi održane su takove protestne skupštine. Velika potražnja palestinskih putnica. Židovsko useljavanje nije se ni u trećem kvartalu smanjilo, akoprem vlada ' cijonističkaj egzekutivi nije dozvolila novu kvotu useljeničkih certifikata. U raznim krajevima Ist. Evrope s nestrpljivošću iščekuju vijesti o tim certifikatima, napose u Varšavi, Cernoviou, Vilni i Rigi. • •Najnoviji brzojav palestinskog ureda u Cernovicu kaže, da u Bukovini 600 kvalifikovanih radnika, medju njima i mnogo tekstilnih radnika, traže, da im se podijele certifikati za Palestinu. I iz Varšave dolaze prešne molbe za ondašnje haluce, koji su velikim dijelom izučeni radnici. Prema ovom telegramu čeka 500 na put spremnih haluca na proširenje palestinske kvote. Cijonastički ured u Vilni, koji se brine za onih 600 haluca,, koji u Litavskoj čekaju, tuži se, što ne dobiva certifikate barem za izučene radnike. Traži, da se barem za 150 haliuca, koji su već za put spremni onjoguči odlazak u Palestinu. Mnogi haluci, koji sy iz Rusije došli u Rigu, glavni grad Letlandjje, mole, preko ondjašnjeg palestinskog ureda, da im. se pribavi barem 50 certifikata za useljenje. Turistički promet u Palestini. Trgovinski izvještaj palestinske vlade saopštava slijedeće podatke 0 razvitku turistike u Palestini od god. 1911. do 1923.: 1911. došlo je u Palestinu 5700 putnika, 1913 . 3900; 1922,, 23.576; 1924., 15.501. Poznavaoci prilika misle, da će u god. 1924. broj turista p'crasti. Turistički je promet Palestini mnogo dobra donio, tako su u prošlim mjeseciina kupljeni veliki kompleksi zemljišta sa strane turista. Karen Hajesod unapredjuje palestisnku industriju. Gospodarski i, industrijski departman podijelio je iz sredstava KH u mjesecu junu nekoliko zajmova u visini od 15 do 250 funti i to trgovačkim 1 industrijskim poduzećima. Medju ovim poduzećima nalazi se. jedna tvornica šećera, tvornica limene robe, jedna ciglana, tvornica kreme za cipele, tvornica sira itd, Lausannski ugovor i palsetinsko državljanstvo. Lausannski ugovor s Turskom, u kojem se ova odriče svih prava na područja, što leže van njenih današnjih granica, stupio ie 6. augusta na snagu. Time je dana mogućnost, da se reguliše pitanje palest. državljanstva.

Veliko smanjenje izvoza u Siriju nastalo je time, što je u toj zemlji valuta nestalna, što je

vozarina skupa i što sirske banke reduciraju kredite. Glavni uvozni predmeti bili su; pamučna roba, blago, cement, brašno, riža, krumpir, sol i maslinovo ulje. Glavni izvozni predmeti bili su: vino, narandže, lubenice, sapun, pšenica i mandulje. Iz tabele u izvještaju ne može se razabrati, koji dio uvoza sačinjavaju živežne namirnice, surovine, polufabrikati i gotovi fabrikati. Ovdje se razabire, kako službeni izvještaji još nijesu dovoljno izradjeni. Znatno se smanjio izvoz vina (za 30%), dok se pov'sio izvoz narandža (35%), sapuna (60%), j lubenica (god. 1922. ih u opće’ nije bilo). Carinski prihodi sa 60% potječu iz Jafe, a sa 23% iz Hajfe. Promet ovih luka bio je u egipatskim funtama:

To nam daje drugu sliku, nego što .je dobivamo iz brojeva o carini, jer je u Haiti koncentrisana tranzitna trgovina sa Sirijom, koja je u Palestini prosta od carine. Übrojiv ovu trgovinu, promet luke u Haiti iznosi samo 75% one u Jati, usprkos toga, što Hajfa opskrbljuje dya najveća konzumna centra zemlje, Tel Aviv i Jerusolim. Nastava. : * * . : : V '. r ~’- }.* Vlada je za Arape osnovala mnoge osnovne škole., 1920. bilo ih je samo 171 sa 10.600 učenika, 1923. pako 314 sa skoro 20.000 učenika. 45 od tih škola je u građu, ostale su na selu. Privatnih škola -bilb je 1923. ukupno 397, od toga 187 židovskih, 172 kršćanskih 1 38 muslimanskih. U žid. školama nalazi se 18.300 učenika, a medju njipia 68 muslimanskih i 28 kršćanskih, dok; u kršćanskim školama ima 07 Židova i 1426 muslimana. , Ratarstvo. * Kako je r poznato, bija je žetva ,1923. slaba.Pred rat prodavala, je Palestina velike količine hmefjnog ječma u Englesku, Unutar prošlih triju godina spala je produkcija od 61.300 na 27.000 ~tqna. U prva četiri mjeseca god. 1923. uveženo je. 8488 tona, a izveženo- samo 20. 1 izvoz drugih žitarica znatno je spao, dok je produkcija pšenice usprkos pada cijene»ostala ista.-Sadjenje duhana i grahorica, te gojenje peradi, pčela itd. sve više se širi. Sadjenje lana pokušava se u žid. pokusnim stanicama. Blaga se još uvijek mnogo uvozi, jer je konzum mesa u gradovima velik. Uredjene su tri državne šume na području od 2776 dunuma, dok je 94.708 dunuma razgraničeno s korisnim drvećem. Vlada razdijelila je medju • ratare 204.500 mladica masline. Cijonistička egzekutiva nastoji, da što intenzivnije pošumi svoje kolonije. Posjeduje pet škola za drveće, koje su u god. 1923. dale 250.000 mladicd , ,pa je pošumljeno na novo 1350 dunuma sa 207.500 mladica. Od god. 1920. zasadjeno je po cijonist. egzekutivi 877.000 stabala. Kabara-koncesija je osigurana. Kako »Haarec« javlja, stupit će koncesija za isušenje močvare kod Kabare doskora na snagu. Ovo područje, koje obuhvaća 4000 dunuma, svojedobno je kupila ICA. Arapi, koji u blizini ovih močvara stanuju, načinili su s PIĆA, pravnOTi nasljednicom ICA, ugovor, kojim se odriču svojih prava na pašu u interesu drenaže, što je PIĆA kani provesti. S drenažom i sadjenjem drveća doskora će se započeti. Financiranje nove mizrahi-kolonije. Američki mizrahist Baruh Schnur stavio je na raspolaganje dolara 10.000. kao zajam za podizanje prvih 10 kuća. Rabbi Berlin izvijestio je, da je d Brandeisova grupa dozvolila zajam od 50.000. dolara za »Kfar Ivri«, tako da se misli, da će se moči još u toku ove godine tamo podignuti 60 kuća. Vrtni grad Bue Brita n Palestini. Palestinski Bue Brit kupio je kraj Jemsolima 250 dunuma zemljišta, da ondje sagradi vrtni grad. To ss učinilo aa želju američkog Bue Brita, koji je u tu svrhu stavio potrebiti novac na raspolaganje.

Zdravstveni rad Kupat Holim u Haiti i Emeku. Zdravstveni položaj u Haiti i u kolonijama u Emeku bio je u prošlim mjesecima normalan, t. j. broj bolesnika na malariji nije bio veći nego ljeti. Gore je u Jadjuru, gdje su slučajevi malarije medju onih 220 radnika, što se tamo nalaze, brojni. Isto je tako u Samariji i Hederi. U svim tim mjestima radovi oko isušivanja još nijesu dovršeni. Uslijed pogoršanja stanja u Samariji, otvorila je Kupat Holim novu bolesničku sobu s 12 kreveta. Jedino mjesto u Samariji, koje je slobodno od malarije, je Atlit, a ovo je još prije dvije godine bilo leglo malarije. Osobito je uspješno isušavanje močvara u Nahalalu, gdje je malarije gotovo nestalo, a prije je 60 posto pučanstva bolovalo na malariji. Uprava Kupat Holim je zaključila, da za svoje članove sagradi novu bolnicu u Haiti. Nadalje je zaključila uprava Kupat Holim, da za bolesnike iz Emeka u svojoj bolnici poveća broj kreveta od 30 na 40. Kraj bolnice podignut je još poseban šator za rodilje iz Emeka, jer ih Hadasa-bolnica u Haiti zbog pomanjkanja mjesta više ne može da primi. Na Hadair Hakarmelu bit će podignuto oporavilište, te je u tu svrhu radnički savez Amerike stavio na raspolaganje 5000 dolara, a jedan anonimni darovatelj 1200 egip. funti. Kako pritanje zemljišta još nije riješeno, nije se moglo pristupiti gradnji. Očekuje se, da će se tijekom ljeta moći započeti gradnjom. Oporavilište će sastojati iz pojedinih paviljona, medju njima bit če i paviljon za majke, koje doje. Pošto u Emeku imade sada mnogo djece, oko 500, zaključila je Kupat Holim, da namjesti posebnog specijalistu za djecu, koji će svaki tjedan posjetiti kolonije i pregledati djecu, a održat će i posebne tečajeve. o odgoju i njezi djece. Dosada vladala je velika poteškoća za one, koji su u Emeku bili ugriženi od bijesnih pasa, jer su morali poći u Pasteurov institut u Jerusolim i ondje ostati tri tjedna, što je skopčano s .vanredno velikim izdacima. Kupat Holim će. odsada za ove bolesnike ustrojiti stanice u Hederi, Haiti, Balloiiriji i'Ejn Harodu. Bolesnici će na jedan dan poći u Jerosulim, ondje će dobiti potrebiti serum, koji će im se u tim. stanicama inficirati. Naobrazba radnika. Kulturni odbor »radničke organizacije u Palestini saopćuje podatke 0 stanju poduke u hebrejskom jeziku u radničkim* kolonijama. God. 1921. brojili su početnički tečajevi 900 slušača, dok večernji tečajevi u god- 1924. broje 1350 slušača. Ovi brojevi dokazuju da su useljenici prve alije imali veće znanje iz hebrejskog jezika nego kasniji useljenici. Prema statističkim podacima organizacije 40—50 po sto useljenika potpuno vlada hebrejskim jezikom. Svi useljenici rado posjećuju večenjr tečajeve i nakon obuke od nekoliko mjeseci, mogu se svi sporazumjeti na hebrejskom jeziku. Izuzev poduke u hebrejskom jeziku podučava se useljenike i u povijesti hebrejske literature i u palestinografiji. Da useljenici upoznaju zemlju, priredjeno je u god. 1923. 28 putovanja po zemlji, na kojima je učestvovalo 3500 osoba. Putovanja polazila su iz Haife i širila su se po cijelom palestinskom području, Za putovanja držali su instruktori predavanja o raznim gospodarskim interesantnim temama, na koje se u pojedinim mjestima naišlo. Jednako su brojno posjećeni i znanstveni tečajevi o hebrejskoj literaturi, sociologiji, prirodnim znanostima i t. d. Broj slušača po tečaju iznaša 50—100. Posebna je pažnja posvećena pitanju odgoja djece. Kulturni odsjek radničke organizacije uzdržaje 10 škola i 14 dječjih vrtova sa 354 djece. U posljednje su vrijeme u nekim kolonijama i gradovima otvorene čitaonice; za sada ih ukupno imade 14, a dnevno ih posjećuje oko 700 osoba Da se medju radnicima pobudi interes za umjetnost priredit će se putujuće izložbe u kolonijama. Kulturni odsjek izdao je i nekoliko letaka, brošura i udžbenika. U kulturnom odsjeku uposleno je 104 osoba, od tih je 86 učitelja. Iz palestinskih zadruga. Zadrugarski princip kod prodaje i kupnje produkata u Palestini sve više preuzimlje maha. Zadrugarski princip ne ograničuje se samo na gospodarstvo, već i na sve ostale grane žid. života. Danas imade već 123 ovakovih zadruga s 3950 radnika. Palestinska radnička banka. Palestinska radnička banka primila je u julu za prodane akcije ukupno LE 24.961. Solel Boneh. Haifsko odelenje Solel Boneh preuzelo je zadnjih dana različite gradjevne poslove u Haiti, Balfouriji i gornjoj Galileji u visini od 5.500-L. U najkraće vrijeme počet če se tako-

IZ SLUŽBENOG IZVJEŠTAJA ENGLESKE UPRAVE PALESTINE ZA GOD. 1923.

BROJ 36.

.2 I D O V*

5

Vanjska trgovina 1921 1922 1923 egipatske funte 5,871.879 5,581.132 4,936.2 Tranzit n Siriju . . . 141.68« 347.699 189.6 6.013.567 5.928.831' 5,124-9 1.416.368 1,353.358 1,554.7 Tranzit iz Sirije . . . , 3.736 48.015 45.6 1,420.104 1,401.383 1,600.3 Reeksport 188.340 233.9 Udio, što ga najvažnije zemlje u trgovini sa Palestinom imadu, jest: UVOZ procenata Velika Britanija . ... 32 28 28 Sirija 6 11 Njemačka . . • ... 1 5 12 10 Sjedinjene Države ... 6 9 9 Francuska . . . ... 4 5 IZVOZ: • Egipat i Sudan . ... 39 34 32 Amerika .... 16 22 Velika Britanija ... 9 18 19 Sirija 23 13

lafa, morem . . jafa, željeznicom Uvoz 2,0*9.591 213.575 Uvoz Tranzit u Siriju 453 Izvoz Tranzit Izvoz iz Siriju Reeksp. 481.818 26 44.194 231.188 — 5.922 2,263.166 453 712.946 20 50116 Halfa, morem 1,164.813 108.679 154.121 8.700 66.745 Halfa, željeznicom 258,600 80 548 267.732 36.881 65.605 1,423.21* 189.227 421.853 45.581 132.35«