Жидов

ne ispunjavaju svoje dužnosti { ne izvršavaju zaključke? Nema smisla stvarati nove zaključke. Buduči R. O. neka najoštrije postupa protiv nemarnih članova. Svi neka to shvate i uzmu k srcu i neka u svojim društvima djeluju. Jula Weiner govori d skeps: u R. 0., naročito za slet. Svi hoče slet i hoće da rade za siet. Weinberger govori o ideologiji pokreta. Slet opet potvrdujje, da nemamo ništa omladinskoga u sebi. Građjamski cijon'zam i omladinska ideologija ipak su različne. Mi treba da činimo što u duši osjećamo, hoćemo da stvorimo čovjeka dobrog i plemenitog. ' Trebamo novi odgoj i treba podvrći svoj »ja« potrebama našega naroda. Ovako nismo sposobni za Erec Israel i samo bi prenijeli onamo Evropu. Odgojimo ljude za Palestinu. Joel Rosenberger odgovara predgovor nicima. Opovrgava tvrdnju, da je bilo skepse u R. O. On je radio bolje već prije i imao dosta uspjeha. VVeinberger .nije rekao ništa nova i ništa pozitivna. Treba predloge oko promjena konkretizovati. Pokret »Hacofe« svakalko je pozitivan i aktivan i treba da se razvije. Ali Savez mora da ostane neopredijeljen kao reprezentacija svih omladinaca. Oto Groš (Zagreb) govori o sterilnosti pojcnaca. Zadrugari su pobjedili u Beogradu, ali sve je ostalo prazno. Značka nije simbol, već samo metala znak. Trebamo radikalni palestino-centrički c'jonizam. Zagovara »šomrim« i »olira«. Aleksa Klein (Novisad) veli, da se čudi ovom nezadovoljstvu, jer da je govornik svečanoga slova infic’rao ostale. R. 0. treba dati apsohitorij. Sch\veiger (Senta); Cijonizatn je za nas isto tako važan kao omladinstvo i treba ga dovesti u sklad s njime. Nedostacima je kriva omladina, koja toga ne ,Sni. S. K a m h i (Sarajevo) govori o nekonkretnosti svih rasprava. Ako za nešto ima unutrašnje potrebe, onda će to uspjeti i ne treba o tome teoretizirati. U ime nadzornog odbora Oskar N eumann (Novisad) izvješćuje, da su knjige Savezne blagajne »Oideona« i »Haaviva« u redu i predlaže da se podijeli apsolutorij. Predsjedatelj stavlja na gla.sa.nje predlog o apsolutoriju, koji se jednoglasno prima. Prelazi se na prijedlog pojedinih komisjia. Salom Freiberger iznaša i motivira predloge kulturne komisije. Nakon što Kamili naglašuje potrebu izdavanja knjiga na srpsko-hrvatskom jeziku, primaju se slijedeći prijedlozi i rezolucije: 1. Savezno Vijeće principijelno prima prijedlog o osnivanju izdavačke zadruge. Predlaže da se izdavaju u prvom redu lagane beletristićke stvari, dok će poučne i dalje izlaziti u saveznim edicijama. 2. Savezno Vijeće prima prijedlog o izdavanju internoga glasila Saveza, da se time »Gideon« postavi na stepen lake litenirno-umjetrc'čke revije. 3. Ponovno se traži, da vodstva ra&'re u svojim udruženjima »Oideon« i >Haaviv«, naročito u Vojvodini i Južnoj Srbiji. 4. S. V. zaključuje, da R. O. ima još ove godine započeti izdavanjem pjesmarice jevrejskih, ladino i jiddiš pjesama sa hrvatskim prevodirna teksta. Pjesmarica hi izlazila u nastavcima. 5. S. V. preporuča članovima Saveza, da i nadalje saradjujn u općem pučko-prosvjetnom radu, osobito kod pobijanja analfabetizma i alkoholizma. 6. S. V. stavlja u dužnost R. 0., da i nada'je izdaje igre za djecu i da se stavi u kontakt sa upravama dječjih vrtova u Erec Israelu, kako bi se odande dobile nove jevrejske igre. 7. Svako udruženje neka nabavi spomenicu »La Benevolencija«. 8.. S. V. prima pretilog, da uredništvo »Oideona« raspiše natječaj za najbolje beletristićke radove. 9. S. V. stavlja u dužnost R. 0., da u ljetu 1925. osnuje radnu naseobinu, na koju treba da se nadoveže slet. 10. Grupe »iiaolmi« i »Haolot« u Zagrebu i Sisku, »Hašomer« u Sarajevu fuzioniram se u udruženje »Hacofitn«, koje ima sve dužnosti i prava ostalih udruženja u Savezu. Joel Rosenberger iznaša slijedeće predloge palestinske komisije: 1. S. V. naglašava važnost: osnutka zemljoradničkoga naselja S. 2. O. U. za izobrazbu halucim; aktiviranja omladinskog pokreta; provedbe pozitivne promjene zvanja, (R. 0. i-svi članovi

Saveza treba da uznastoje, kako bi se to naselje što prije osnovalo i uredilo, a pored toga treba da se kreira posebni odbor, koji će u što kraćem vremenu pripraviti osnutak 'i odrediti uredjenje toga naselja. Sastav toga odbora odredit će R. O. u dogovoru s Palestinskim Uredom za Jugoslaviju. 2. Zbog obija rada i zadaća za Keren Kajemet, koje ima, omladina da vrši, a i zbog odterećenja palestinskoga referata zaključuje S. V., da se unutar R. O. uredi referat za Keren Kajemet i da taj referat preuzme koji odbornik tako, te se broj odbornika, ne bi uvećao. 3. U svrhu intenziviranja sabirnog rada za Keren Kajemet odredjuje S. V.: a) da se u nternom glasilu S. Z. O. U. objavljuju specificirani iskazi po omladini zakupljenih svota i predmeta prema mjestima, u kojima su sabrani i prema svrs. i načinu sabiranja; b) da udruženja u svom mjestu popišu sve škrabice Keren Kajemeta, da se pobrinu za što bolju razdiobu škrabica i da svakog drugog mjeseca provedu ispražnjenje; cl da se predloži Upravi Keren Kajemeta za Jugoslaviju, neka bi ponovno uvela prodaju blokovnih knjižica, maraka i samooporezovanje za K. K. 4. a) Uzevši u obzir činjenicu, da najkasnije do Roš-Uašana 5685. mora da bude namaknuta potrebna svota za osnutak Jugoslavenske Halučke Pamte u Urec Jisraelu, nalaže S. V. svim udruženjima. da 21. septembra ove godine prirede »Dan za Halučku Farmu''. Prema prilikama mogu udruženja priredit. »Dan za JJalućku Pannu« prije toga datuma, ali ne vajja da to učine kasnije. b) S. V. uvidja moralnu i materijalnu vrijednost samooporezovanja za tlalučku Pannu, pa odredjuje, da sva 'udruženja, koja dosada uopće ili u dovoljnoj mjeri nijesu provela samooporezovanje za tlalučku Parmu, ovakovo kratkoročno samooporezovanje odtnaJi iza sleta provedu. Makso Koe n (Beograd) govori o pogrešnosti, da se u Palestinu šalju studenti i inteligenti, koji ne mogu da se priviknu seoskom radu i životu. Predlaže, da se posveti više pažnje djec, koju treba od malena odgojiti na selu. Osnivanje farme za izobrazbu bakica traži velika materijalnu sredstva, koja nemamo. Altmann govori o konkretnim zadaćama Saveza za Palestinu. Potrebno je da omladina sudjeluje kod izgradnje, postoje za to mogućnosti. lialućki pokret potreban je i moguć i ako ima ljudi, neka ih se izobrazi dobro, pa će u Palestini biti od velke koristi. Tvrdnje Koena nemaju temelja i negiranje su cijelog halučkog pokreta, koji postoji u cijelome svijetu i danas je baza izgradnje Palestine. 1 »studenti« sa dugogodišnjim radom i životom posve šrastu sa zemljom. Malućka farma u Palestini takodjer će moći podupirali pokret u Jugoslaviji. Nada se, da će s vremenom farma porasti i primiti nove članove iz Jugoslavije. No omladina, treba da i sa svoje strane potpomogne osnutak farme i primi i izvrši predloge komisije. K o n i o r t e veli, da bi kolidiralo naselje i ferijalna naseobina, pa neka se nadje drugi izlaz. \\ einberger ispravlja tvrdnje Konforiija. David AI k a 1 ay komentira izvode Koena i naglašuje potrebu odgaja djece za Palestinu, ali u , židovskom smislu. Makso K o e n ispravlja napred rečeno. On nije protiv farme, ali treba imati u vidu, da će od malena uz zemlju odgojeni halucim biti kud i kamo bolji i prikladniji. Altmann prikazuje način, kako bi se ipak i bez velikih materijalnih sredstava mogli izobrazbi halucim. Odgoj djece u tom pogledu je važan, ali traži još i više materijalnih sredstava. Primaju se svi predloži palestinske komisije sa dopunom Koenu, da se ima više pažnje posvetiti pripravi djece za Palestinu. Nakon kratkog odmora iznaša športska komisija svoje predloge. Od predanih predloga nje primljen nijedan, već komisija predlaže svoje vlastite predloge; 1. U Savezu treba da se osnuje športski arhiv, koji treba da prikupi knjige i udžbenike športskog sadržaja. Sportski referent treba da ide udruženjima na ruku kod nabave sprava i rekvizita. 2. Propozicije za slet izradjuje »Odbor za sletske športske priredbe«, koji se kreira u krilu športskog referata u sporazumu s povjerenicima športskog referenta. Kam h i ističe, da svake godine imade manje vježbača na sletu. Nakon kratke debate primaju se predloži.

Filip R e(n e r znaša rezolucije organizacijoue komisije; Propaganda. R. O. imade da izda što prije nacrt propagande, po kojemu oe okruži i organiziranu udruženja osnivati u okolnim mjestima nova društva, te im dati upute za društveni rad. Kod toga treba da se mnogo obazire na mjesne prilike tako, da se najprije osnuje ovakovo udruženje, koje l obećaje najveći uspjeh, a kasnije da se izigra« doje prema saveznim ciljevima i formama* Osobita pažnja treba da se posveti p r o.p agandi u Vojvodini i J užn oj S r b i ti, gdje će R. 0., okružno vodstvo f vodstva pojedinih udruženja dogovorno izvesti propagandu. Trolškove će, kao i u ostalim okruzima snositi zajednički R. O. ’i već u okrugu organizirana društva* Ženska udruženja. S. V. konstatira, dai su ženska udruženja* koja su nekada bila važan faktor u cijOnisiičkome radu u Jugoslaviji, od najveće česti posvema zatajila. R. O. treba da se pobrine za realktivaciju ženske omladine i da je privede zajedničkom radu. Poimence treba osnivati ženska udruženja u Južnoj Srb.ji, gdje ih do sada nije bio. Mjesna vodstva. S. V. Konstatira, da se zaključak 6. V. ostvaranju mjesni) vodstava nije svagdje izvršio, S. V. poziva sva ta mjesta, gdje imade vrše saveznih društava* da stvore mjesnu vodstva po uputi, koju R. O. imade izraditi Siet 1 S. V. S. V. zaključuje, da se nastajni sdet svakako održi u ljeti 1925. iSiet neka traje 3 dana. Program sleta neka bude sastavljen kao i do sada* a na izletu neka. se prirede sportska natjecanja iz Jakih disciplina, u kojima će u glavnom sudjelovati- nešportašik U vezi sleta sa saveznim ferijalnim naseljem meka odluči R. O. da se manifestira pokretna ideja, neka na sletu bude javni miting, za građanstvo i za omladinu, gdje će se govoriti o akt učinim pitanjima. S. V. traži, da se Savezna Vijeća ne sazivlju zajedno sa l sletom zbog potpunosti' jedne i 'druge priredbe. Preporuča se R. 0.-u, da nastajno redovito S. V. sazove za 25. decembra 1924. Članstvo u dva društva. Članom Saveza može može se biti samo po jednome društvu, koje bira svatko po svojoj volji medju društvima svoga mesta, koliko se njegovo primanje u udruženje ne. protivi društvenim pravilima. Broj delegata društava određuje se prema broju ,pd njemu u Savezu organiziranih 'članova. flacoie. S. V. pozdravlja fuziju flaolim i flaolot u Zagrebu i Ssku sa iiašomer i (J. M. 0. u Sa. rajeva u interteriltorjjiatao udruženje »flacofimv koje imade sva prava i sve dužnosti saveznih udruženja. S. V. se nada, da »tflaoofjm« raširiti izletnički pokret medo omladinom i time brtff poticajem osta.im udruženjima* od kojih S. V. traži, da makar u slobodnijoj formi propagiraju MetnJštvo. Okružni Slet Budući da je Okružni Slet u velikom stilu gotovo u svira Oknuzima nemoguć, preporuća S. V. okružnim, vodstvima, da prirediuju češće okružne sastanke, bilo kao zajedničke izlete, b3o kao pohode kojega okružnoga ili izvan okružnoga mjesta sa doličnim programom. Pregled glavnih ustanova. S. V. nalaže R. 0.-u. dh što prije izradi pregied najznatnijih ustanova (statut, organizator ni- zaključci i t. d.) i da ga razašalje svim udruženjima, kako bi se organizatorni rad pojednostavnio. Općenito. 1. S. V. s veseljem konstatira, da je organizacionim nastojanjem Radnoga Odbora pristupilo Savezu preko 1600 članova. Ta je činjenfca S. V. dokazom, da je ekspanzivnost Saveza pojačana, pa traži od novoga R. 0.-a još intenzivniji rad oko okupljanja omladine u Savezu. Uza sve to ne zaboravlja S. V., da je najveći dio omladine samo formalno organiziran, jer Savezu nije uspjelo da sve članove dovoijno apsorbira i obuhvati. Stoga S. V. zahtijeva od R. 0.-a i Saveznih Udruženja, da se pobrinu, kako bi se i dosadašnji i novi članovi što većima priljubili Savezu i što ozbiljnije vršili cijonrstičke dužnosti Isto lako S. V. ne zaboravlja, da je organizacijom rad posljednje godine na mnogim područjima mogao da stvori samo početke, koje treba izgraditi ii usavršiti. Neizgradenost izbija osobito u određivanju kompetencije razihčn'li institucija, jer se sastadoše nova naziranja sa starim formama. S. V. stavlja R. 0.-u u dužnost, da razvitak saveznih forma što jolće unapredi, kako bi se mogao odrediti jasniji status. Društveno vodstvo i društveni odbor. 2. S. V. konstatira, da je dosadašnje stanje, po kojemu

6

»ŽIDOV«

BROJ 37.