Жидов

tanje rekonstruiranja i saniranja domovine. Stajalište, što ga većina ljudi u nas zauzimlje prema palestinskom pitanju je od prilike ovo; Što se to nas tiče? Moglo bi se nabaciti pitanje, koje znamenovanje imađe za raštrkani narod od toliko milijuna ljudi, đa se u Palestini nastane milijim ili milijim i pol Židova. Ja vidim veliku važnost cijelog cijonističkog rada upravo u djelovanju na one, koji ne će stanovati u Palestini. Tu se može ustanoviti djelovanje i prema unutri i prema vani. Djelovanje prema unutra leži prema mome mnijenju u socijalnom ozdravljaju Židova u smislu ugodnoga osjećaja zajednice, koji stvara u ljudima zajednički cilj i po kojima se nova mlada generacija ne samo cijonistićka omladina -vrlo probitačno razlikuje od prijašnje generacije, čije je nastojanje, da potone u nežidovskom društvu, dovelo do toga, da su izgubili svako držanje. To je djelovanje prema unUtri. Djelovanje prema vani vidim u držanju, koje jedna ljudska za ednica može đa dobije samo kolektivnim, produktivnim đjclovanjlem. Držim, da će egzistencija jednog židovskog kulturnog centra učvrstiti moralni i politički položaj Židova u cijelom svijetu upravo time, da postoji instanca, koja ćc inkorporirati interese cijelog židovskoga naroda. Da se to djelo dovrši nužno je, da taj veliki rad ne počiva samo na ledjima cijonista. On mora da se razdijeli na židovsku cjelokupnost. Veseli nas, kada vidimo, da je taj proces posljednjih godina znatno napredovao, naročito u Americi, Engleskoj i Njemačkoj. Najteže već je izvršeno po cijonistima. Djelo poprimilo je dimenzije, koje ga čine stvarju cjelokupnog židovstva. Radosna je činjenica, da se razumijevanje za veliko znamenoVanje ovog djela sve više širi u židovskoj zajednici,« • Prof. Einstein držao jc predavanje pred krugom najodličnijih židovskih ličnosti u Beču o obnovnom djelu u Palestini.

Keren Hajesod

Piše

dr. Josip Klausner,

lenisolim

Ponovnu kolonizaciju jedne zapuštene zemlje provađjaju dvije uporedo djelatne »te: kolonisti i vlada. Kolonisti stvaraju dobra i vrednote, a vlada uvjete za stvaranje ovih dobara i vrednota. Engleska se vlada nije obvezala, da će sama stvoriti narodnu domaju za židovski narod. Ona se samo obvezala, da će njeno držanje spram osnutka narodne domaje za židovski narod u Erec Jisraetu biti »dobrohotno«. Narodnu domaju mora židovski rod sam da stvori. Useljenici zacijelo grade zemlju sami, ali zato ipak ne smijemo oa podcijenimo vrijednost privatne inicijative u Erec )israelu. Povoljne uvjete, koji su potrebni za privatnu inicijativu, ne mogu pojedinci da stvore, ma kako bili imućni i poduzetni. Imade mnogo toga u kolonizaciji, što pojedinci ne mogu da stvore, u tom slučaju mora mandatama vlast da poradi za dobro sviju stanovnika zemlje, bili to Zidovi, bili to Arapi. Ali tko će da pomogne riješiti one specijalne zadaće, koje nastaju, kad jedan narod dolazi da sebi stvori narodnu domaju u zemlju, gdje taj narod sačinjava manjinu sred većine, koja ima čvrsti korijen u zemlji. To jedino može cijonistička organizacija kao zastupnik cijelog židovskog naroda, koji je, potencijalni nosilac narodne domaje.

akoprem je bar za sada realni nosilac ono »razmjerno neznatno židovškp pučanstvo u Palestina. I Materijalni je instrumenat za narodnu đo; maju, dakle za cijelu naciju, ane za cijonis stioku organizaciju, Keren Hajesođ. Pri, vatna inicijativa može mnogo da učini, no i uspjeh joj ne će biti velik, dok joj ne utrc inicijativa naroda put. 1 Pojedinci nijesu u svom radu uspješni ta■ ko dugo, dok se ne stvore gospodarski, kul-1 tumi i politički preduvjeti, potrebni za kolo-1 nizaciju. Može Ii pojedinac da pregovara o ' političkim i nadjonalmm pravima, može li da suši močvare, da sadi šume i da gradi pokusne gospodarske stanice? Da li je moguća alija, koja je uporište cijelog rada oko obnove, kad je ne bi pomagala i jačala zajednička organizacija, koja se za nju interesira i pribavlja joj sredstva? Kvucot, Hada sa i školstvo su uvjeti, potrebni za privatnu inicijativu. Kvucot, ove zajednice tjelesno i duševno snažnih mladih ljudi, sačinjavaju avantgradu, koja svakoj privatnoj inicijativi na području gradnje kuća, gospodarstva, »sušenja močvara i pošumffivanje služi primjerom. Ono što su ovi oduševljeni mladi ljudi stvorili, primjer je, kako se građe kolonije, kuće, obradjuje tlo i t. d; u kratko, kako se osvaja domovina. Kvucot su žive pokusne stanice za privatnu kolonizaciju budućnosti. Sto bismo bez njih znali o mogućnostima, što ih pruža zemlja i o metodama kolonizacije? I zdravstvo i školstvo ne možemo još prepustiti privatnoj inicijativi. Mnogi od židovskih koji trebaju liječenje, ne smiju se smatrati običnim bolesnicima, kakove susrećemo u drugim zemljama, jer su to ljudi, koji su iz hladne klime došli u toplu, iz jednih životnih prilika u druge. J Hadasa dakle stvara kolonizatome mogućnosti. Hadasa nas uči, kako se prelazi iz galluta u Erec Izrael, a da kod toga ne štetuje naše zdravlje, da ne postane nepodesno za rad kod obnove. U protivnom slučaju naškodili bi ne samo sebi, već i cijelom židovskom narodu, kao nosiocu narodne domaje u skoroj budućnosti. I Školstvo nije važno samo zbog onih 100.000 Židova, što borave u zemlji, jer su škole u Erec jisraelu duševne pokusne stanice cijelog židovskog naroda. Ove su škole skloništa za one velike vrednote, koje u inozemstvu izumiru, osobito otkada su razorena veliki duševni centri u srednjoj Evropi, škole u Erec Jisraelu tačke su koncentracije za sve naše neprolazne vrednote, a napose za renesansu našeg narodnog jezika. Pitanje ije, da li samo djeca siromašnih roditelja, što se nalaze u Palestini trebaju ove škole, pa da sami moraju podmiriti sve troškove. Ta ove su škole osnovane za cijeli narod, za spasenje njegove duše. Zbog toga mora i cijeli narod iz svojih sredstva ovim školama da omogući opstanak. Keren Hajesođ stvara u zemlji potrebne političke i nacionalne uvjete, potpomaže aliju i kolonizaciju, a u koliko mu ije moguće i mladu industriju. Keren Hajesođ unapredjuje sanitarne i- stambene uredjaje u zemlji. Sve su to preduvjeti za privatnu inicijativu, koji se ne stvaraju samo za onu šačicu Židova, što su u zemlji, već za židovstvo cijelog svijeta, za daljnji opstanak židovskog naroda i njegovu obnovu. Samo se onaj Židov može opirati, da daje za Keren Hajesođ, koji želi da se židovski narod izgubi medi u ostalim narodima, koji želi da naš jezik padne u zaborav, da se našom velikom naukom

bave samo historici, koji otvoreno izjavljuje, da nije ni nacijonalan Židov ni cijonisia. Darovima se ne podržava Keren Hajesod, već doprinosima naroda za svoje ostobodjenjc, a u tu svrhu ije i osnovan maaser. Pomoću Keren Hajesoda ne izbavi ja Židov nikoga, do H samoga sebe. a ako on sam nema danas mogućnosti ili volje, da gradi židovsku narodnu domaju, to će to učiniti sutra njegova djeca Političkim' radom, alijom, gospodarstvom, industrijom i saniranjem pripravlja Keren' Hajesod narodnu domaju za sve Židove, a u isto vrijeme i za privatnu inicijativu, koja tn bila isključena bez ovio povoljnih preduvjeta. Iz toga slijedi, da onaj, koji doprinosa za Keren Hajesod, da se brine za svoju djecu i za svoje unuke do u zadnje koljeno.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Lharske oblasti protiv Židovskog narodnog vijeća. Iz Kovna javljaju: Litavska vlada, koja •uvijek naglašava, đa smatra židovsko narodno vijeće m Litavskoj kao kompetentno najvišu oblast za židovske kulturne 'Stvari, a da pored svega toga joS uvijek nije iznijela zakon o legalizaciji židovskog narodnog vijeća, sad je protiv istoga tog vijeća upotrijebila prisilne mjere. 16. septembra prodrla Je policija u zbornicu židovskog narodnog vijeća I tražila, da se članovi židovskog narodnog vijeća, kojj su se sastali na konferenciji udalje iz dvorane. Predsjednik židovskog narodnog vijeća dr. Rosenbaum, koji Je prije nekoliko mjeseci dao svoju demisiju kao ministar za židovske stvari, kola do danas još nije prihvaćena, protestirao Je protiv ovog pol (čajnog akta, i izjavio, da će se samo sRi pokoriti. Policija Je zatim upotrijebila silu. Izvršni odbor narodnog vijeća u znak prosvjeda položio Je svoje funkcije. Izložba u Wembleyu. Na koncu brttske državne izložbe u Weiribleyu daje upravitelj paksfnskog paviljona major Little interesantna razjašnjenja o moralnom i materijalnom rezultatu ove palestinske izložbe. Moralni uspjeh ,veli major Little, bio Je preko svakog očekivanja velik. Na ovoj izložbi se tek vidjelo kako je velika publika neupućena glede geografskog položaja Palestine r njezinog odnošaja prema susjednim državama na blizom istoku. Geografsku kartu, koju smo mi sastavili za izložbu, djelovala Je kao objava nove nauke. I glede palestinskih produkata vladalo je velika neznanje, koje smo nastojati raspršiti. Bio je stoga vrlo hvalevrijedan ćin 'potpukovnika Harolđa Salamona, da je od mjerodavnih ličnosti tražio, da se Palestina sa posebnim odjelom svrsta u izložbu. Izlagači vanredno su zadovoljni s rezultatima, i dok Je s .početka bilo poteškoća u tome, da nam je prepušten premalen prostor, doskora nastao je problem za nas, kako bi najbrže udovoljili velikoj tražnji palestinskih produkata. Palestinska vina imala su silnu prođju. Fina roba u tolikoj se mjeri tražila, da su producenti zanemarili sve druge narudžbe, đa uzmognu udovoljiti zahtjevu prodavaone u Wemblyu. Isto to može se kazati i za palestinski sapun kao i o nek'm dragim produktima. 'Prosječni prihodi paviljona od njegovog otvorenja iznosio je nedjeljno - 12000 funti šterlinga. Vrlo dobni' prodju našle su i jafanske naratufie, koje su postale vrio popularne, što se ima zahvaliti novim tvornićarima. Ovi konservirafu izvrsno narandže, tako da narandže ostaju dtigo svježe i nakon normalne sezone. Narandže postale su VVerablejru tako obljubljene, da piljarice svoje narandže prodavaju kao jafanske narandže. Izlagači napravili' su dobar posao, alt organizacije, koje su stvorili palestinski paviljon imat Će jedan deficit jer je gradnja vrlo skupa, pa se troškovi nisu mogli namaknuti u prvoj godini Ako će se izložba održati J naredne godine, kao što s« očekuje, tad će sigurno imat velik materijalni ttobJbdc.

4

• Ž I D O V.

41-*42