Жидов

Marke Narodnog Fonda na molbama za palestinske certifikate. Prema zaključku varšavs-kog paletsrtimslkog ureda, maramu odsele sve mOHbe za podijeljerfje dozvdle za useljenje u PaJestimi bici providijene jednom markicom Narodnog Fonda. Turisti i trgovci knadu da prilijepe marke u vrijednosti Od dva zlotva (3 šVajcarska franka) a ostali putnici Od jedinog z!otya. Svi prilozi moraftui talkodijer biti -pr-ovidjeni markicama K'KL, samo naravslki manije vrlfjedmosti. Ovom taksom prisilit će se svi palestinski putnici da doprinašaju .porez za Geiflat Jlaa.rec. Zasjedanje Narodnog Fonda u Leipzlgu. Zasjedanje povjerenika njemačkog Narodnog Fonda u Leipz/gu prošlo je- vrlo svečano. Prisutno je bilo 'kojih 90 delegata iz 40 mjesta. Osim -gosp. Usišk-fna prisustvovali i sir i sa strane direktorifja KKL još i dir. Jlantike i Schocke-n. Velik utisak imao je referat 'Usiškinov. Njegov zahtjev, da i Zidovi Njemačke preuzmu obvezu, da će -neki odgovarajući kontigent sakupiti, primljen je nakon svestrane i stvarne debate. S velikom pažnjom saslušani su zaključni govori gosp. -Usiškina i Schockena. tim govorima oba zreli su se na prigovore protiv darivanja drveća, protfv Jadjura i it. d. te su dali bezobzirna objašnjenja i pri znah učinjene pogrješke i prikazali ili u pravome svjetlu. Ovaj, iskreni prikaz ostavio je duboki dojam o poteškoćama, pod kojima se zbiva obnova Palestine i o ozbiljnom nastojanju vodstva KKL. da te poteškoće svlada. U subotu na -večer održan je u Usiškina banket, na kojemu je leipzišlki rabin dr. Ooldtnann održao značajan govor, u kojem je naglasio, da je saradnja kod obnove Palestine dužnost svakoga Židova. Banket bio je zaključen sabiranjem za Keren Kajemet. Sabiranje donijelo je 6000 maraka. Keren Hajesod i Keren Kajemet u Poljskoj. Gosp. Leib Jaffe, kojemu je prošle godine uspjelo, da u tolikoj mjeri povisi primitke Keren Hajesoda u Potjlsko}, vratio se iz Palestine da i ove godine kao delegat londonskog direktorija Keren Haje soda provede KH rad u Poljskoj. Obzirom na dolazak Usiškinov, keji će provesti intenzivnu ak čiju za KKL, zaključio je direktorij Poljsko;,. KH. da se drive u Waršavi i Lodzu, koji se trebao provesti tik poslije blagdana, odgodi ni mjesec novembar. Do tog vremena provadjat će se pod vodstvom gosp. Leib Jaffe akcije u raznim ma njim mjestima Poljske Zaključak, što je primljen na zajedničkoj sjednici poljskog direktorija K i KKL, glasi, da se akcija za KKL ima provesti zmedju 1. tišrija i 1. hešvana; u provinciji može se KKL drive produljiti do 15. hešvana. KKL akcija imati će -značaj maasera,a sabirači sabirat će samo po ulicama ili kvartovlma, a ne po posebnim spiskovima. Prima se satno gotovina, nikako ne supskripciije ili usmeni prinosi Direktorij KH posebnim je cirkularom podsjetio KH radenike, da svi darovi kod tore ostaju KKL. KH pozvao je svoje suradnike, da sto izdašnije potpomognu i rad oko akcije za KKL. Kontingent Narodnog Fonda u Njemačkoj povišen na 30.000 funti. Na vijećanju komesara Narodnog Fonda u Njemačkoj, koje je održano u Lerpzigu 14. septembra u prisutnosti od 90 delegata, održalL su direktori Narodnog Fonda Usiškin, Schocken, dr. Hantke i gosp. Berger referate, u kojima su izvjestili i o novim kupnjama u Emeku. Podied.no se naglasila neminovna potreba, da se ostvari! parola direktorija, prema kojoj bi Fond u godini 5685. iz sviju zemalja dobio 500.000 funti za daljnje kupuje zemljišta. Pod doimom tih referata zaključilo je vijeće velikim oduševljenjem, da ustanovi kontingent za Njemačku- sa- 30 hiljada funti. Znamenovanje ovoga zaključka postaje nam jasno, ako uočimo, da je Njemačka u godini 5683. namakla 17.000 funti, a u ovoj će godini vjerojatno namaknuti 16.000 funti. Postoji nada. da će zaključak cijonista u Njemačkoj potaknuti i druge zemlje, da pojačaju svoja nastojanja. Zdravstveno stanje gosp. Sokolova. U mnogim novinama istočne Evrope osvanula je vijest, kao da je gosp. Sokolov teško obolio i da je u Berlinu morao potražiti utočište u jednom sanatotooriju. Od ove vijesti samo je posljednji dio ispravan, jer je gosp. Sokolov već prije nekoliko tjedana pošao u sanatorij da se oporavi od teškog udarca sudbine, koji ga je zadesio. Gosp. Sokolov je ipak prisustvovao sjednici centralnog odbora njemačkih cijonista, a na obljetnici smrti VVollsobna održao je veliki govor. Prema tome su sve vijesti o njegovoj bolesti neosnovane.

Iz Palestine

O glasinama, da će Herbert Samuei ) nadalje ostali High Commissioner Paglestlne. U prošlom broju javili smo, da se u Jerusolimu navodno službeno javilo, da će Sir Herbert Samuei još 5 godina ostati u Palestini kao High Commissioner. Potvrda ove vijest: nije još uslijedila. Novine, što su došle iz Palestine, ne domašaju obavijest o kakovoj službenoj potvrdi ove vijesti, pače ni vijest samu. Javljaju samo o srdačnom dočeku, što je Sir Samuelu priredjen prilikom njegovog povratka u PaJestinu. Sama I. T. A., koja ie prva donijela ovu vijest, tvrdi sada, da Sir Samuei ne će ostati u službi, već da će napustiti svoju funkciju. Navodno bi imao još ostati godinu dana u Palestini, jer misli da. o Palestini objelodani Jednu knjigu. No i ovu vijest treba s oprezom primit). Sir Samuei putuje u London, da prisustvuje sjednici manđatne komisije Saveza Naroda. Najavljeni put Sir Samuela nije u vezi s palestinskim zajmom, već sa sjednicom manđatne kom sije Saveza Naroda, koja će zasjedati sredinom oktobra. Viječe Saveza Naroda je naime izrazilo želju, da se ova komisija što češće sastane sa upraviteljima pojedinih mandatamih zemalja. Macdonald čini sve, što mu je moguće, da ojača Savez Naroda i da udovolji njegovim željama. Mandatna komisija dobit će u Londonu autoritativne informac'je o prilikama u Palestini, pa je stoga nazočnost Sir Samuela vrlo poželjna. I Jesvish Agencv će da upotrijebi tu priliku, pa da ured mandatnom komisijom iznese svoje stajalište. Nova palestinska carinska tarifa ne će se promijeniti. -Palestinska vlada odredila je novu carinsku tarifu za robu, koja se uvaža u Palestinu. Tarifa važi od 31. augusta. Mnogi trgovci tražili su od vlade, da odgodi ovu tarifu, jer neki njeni stavci prave trgovcima velike poteškoće, pa bi ; h trebalo izmijeniti. Vlada je ipak zaključila, da tarifa u pređvidiena vrijeme stupi na snagu. Engleski parlaraantarci u Jerusoihnu. Tr 1 člana ngleske donje kuće; Griffith, Davies i dr. Vi'liams. stigli su u pratnji g. Clynes jun. u Jeruso'im i bili su nekoliko dana gosti vrhovnog komesara. sir Hertoerta Samuela u Jerusolimu. U ime gradske uprave pozdravio je goste potpredsjednik L e v y. Pariamentarci konferirali su s dr. Ru pjinom i van Vrieslandom od palestinske cijonističke Egzekutive. Iz Jerusolima pošli su pod vodstvom berr C v i a u Tel Aviv i posietili na putu Kiriat Anavim i Rišon le Cijor. (Iseljivanje u mjesecu augusta. Kako smo već javili uselilo se u Palestinu u augustu 2704 useljenika. Od toga bilo je 1166 muškaraca, 706 žena i 711 djece. 527 muškaraca bili su neoženjeni, a 639 bilo je sa porodicom. Došlo je iz: Amerike 77 Ukrajine 41 Bugarske 105 Njemačke 14 Grčke 269 Turske ...... 50 Kurdistan 57 Anatolija 29 Litva . 137 Poljska 908 Perzija 30 Rumunjske . . - 145 Rusija 356 Irak 145 Bagdad 45 ostatak iz raznih zemalja. Po zanimanju su; obrtnici 290 kvalifikovani radnici , 95 nekvalifikovani radnici 196 slobodna zvanja ... 82 seljaci II poljoprivredni radnici . 183 trgovci 21 industrijalci 7 činovnici 35 bez zvanja 569 Neispravni navodi > iseljivanju iz Palestine. Početkom ove g eitie .cbjei 4anjenL s:j brojevi o nekom velikom iseljivanju Zidova iz Palestine.

Ovi brojevi pobudili su veliku senzaciju, mo nije im se mnogo vjerovalo. Kako je ova sumnja opravdana, dokazuje članak, što ga o tome do naša londonski »Jevvlsh World«. »Dne 15. maja javili smo o vijesti palestinske uprave, da lje 611 useljenika zaključilo da ostave Palestinu, a uselilo ih se samo 760. Mi smo napomenuli, da je u ovom broju sadržan i broj onih turista, koji 'se vračaju iz Palestine nakon što su |e vidjeli. Dobili smo ispravak, prema kojemu naše mišljenje nije ispravno, jer da u pomenutora broju nijesu sadržani turisti. No kasnije smo ipak došlido uvjerenja, da su u onom broju iseljenika iz Palestine sadržani i turisti, koji su tog mjeseca ostavili Palestinu. Brojevi o useljivanju i iseljivanju pobrkali su se u vladinom uredu, a da vlada nije ništa poduzela, kaiko da to ispravi. Idući mjesec bio je onaj činovnik, koji je odgovoran, ako je to u opće bila zabuna, naraivski u neprilici, jer nije mogao da tu zabunu nastavi ida turiste broji kao palestinske useljenike, koji iz Palestine ođilaze. A opet je znao, da ako navede prarvi broj, da će ga sa sviju strana salijetati pitanjima, kako to, da se od jednog mjeseca do drugog broj ovih iseljenika tako naglo smanjio. Došao je stoga na genijalnu ideju, da o tome u opće ne objelodanjuje podatke, misleći, da to ne će nitko opaziti. Zapazilo se to Ipak, pa u škripac natjerana administracija javlja u \Vithehall fiktivni broj 500. To se saznalo, i u Palestini pa se tražilo da se navedu zemlje, kuda su ovi iseljenici otputovali. Vlada je odgovorila, da ih je 400 pošlo u Ameriku, a ostati, u druge zemlje. A kad tamo američki konzulat izjavljuje, da je umjesto navedenih 400 viza podijelilo samo njih 4. Sad naravski rrije bilo .više izlaza. Treba još napomenuti, da ie u to vrijeme Sir A. M. Hyatnson, koji je odgovoran za statistike, bio na dopustu i odsutan iz Jerusolima. O moralu ovih činjenica ne treba posebnog komentara. Jasno je da imade u palestinskoj administraciji činovnika, koji rade sve da zapriječe one ciljeve, za koje ie mandat posta,vijen. On'’ očigledno ne kako im je postupak nepošten, kako su ovakovi čini dalekosežni, čini se pravi propaganda za svoje lične interese. Cljonistička hipotekama banka omogućHa je gradnju od 301 kuća. Pomoću hipotekarne banke, u koju je { cijonistička organizacija uložila 50.000 funti, sagradjeno je dosada 301 kuća i to 225 u Tel Avivu, 49 u Hajfi i 32 u Tiberiasu. Banka, kojoj ie sjedište u Tel Avivu. podijelila je 308 zajmova u visini od L 48.753 i to po mjestima, kako slijedi: Jafa —Tel Aviv 225 zajmova u visini od L 32.693. Haifa 48 zajmova u visini od L 9324. T berias 32 zajma u visini od L 6110. Jerusoikn 1 zajam u visini od L 660. Kako se razabire, posvetila je hipotekama banka najveću pažnju na židovski grad Tel Aviv, gdje je sada konjunktura gradjenja najveća. U Jerusolimu podijeljeno je malo zajmova, jer tamo uspješno rade Paiestne Building Loan i Cooperative Soclety. Interesantno je napomenuti, da hipotekama banka kod podijeliivanja zajmova i te kako pazi na garancije. 40% sviju molba za zajmove odbijeno je radi nedovoljnih garancija. Od 550 molba primljeno je samo njih 306. Upravitelji banke ponosni su, što se svi zajmovi točno vraćaju. Gradnja električne centrale u Hajfi počimlje. Kako Commercial Bulletin javlja, započeli su već radovi oko gradnje Ruthanbergove centrale za distrikt Halfu. Radovi će trajati oko šest mjeseci v: kod njih b-,'t će uposleno oko 100 radnika. Namieravana gradnja kazališta u Tel Ayivu. Pod Imenom »Histtjin« osnovano je društvo, koje bi imalo da u Tel Avivu uspostavi kazalište za Jfcvedbu drama i opera. Osnivači društva su gradsko V jeće Tel Aviva, Oh. N. Bialik, 1. L. fioldberg i drugi. Palestinske škole otvorene i za galut. Drači iz inozemstva, koji žefle da se upišu u ma koju židovsku školu u Palestini, dobit će dozvolu za useljenje u zemlju. Učenik, mora da si nabavi potvrdu škole, na kojoj se želi upisati, đa će tamo biti primljen ida Lmade dovoljno sredstava za svoje uzdržavanje. Do sad primili su naročito rcalka u Hajfi kao i hebrejska gimnazija u Tel /rvu i Jerusolimu velik broj prijava. Dar kolonije Hedere Keren Kajemetu. Opdin sko vijeće u Hederi je kao sto javlja Vaađ Leumi darovao Kegen Kajemetu jednu kuću i gradilište. 6

»ŽIDOV«

SROJ 41-42