Жидов

Nove uvozne carine za Palestinu

Nedavno objelodanili smo popis predmeta, koji se prema novom carinskom zakonu mogu slobodno uvažati u Palestinu. Za informaciju naše javnosti, donašamo sada niže izvadak iz nove carinske tarife: Žitarice i leguru ino/e ; Ječam na 100 kg 10 piastera Pšenica na 100 Ikg 15 piastera Riža na 100 kg 20 piastera Leća na 100 kg 25 piastera Grašak na 100 kg 30 piastera Grah (pasulj) na 100 kg 30 piastera Životne namirnice: Maslac na 1 kg 25 piastera Sir na 100 kg 150 piastera Brašno na 100 kg 175 piastera Krumpir na 100 kg 10 piastera Šećer na 100 kg 100 piastera Za konfitire, čokoladu, marmelade i si. plaća se 20% vrijednosti carine. Duhan: Duhan (obradjen) na 1 kg 60 piastera Cigarete na 1 Ikg 60 piastera Cigare na 1 kg 65 piastera Pića: Selterova i soda-voda 1 galon 2.5 piastera Špirit (ne dcnaturirani) 1 galo.ii 60 piastera Pivo 1 galon 4 piastera Špirit (konjak, rum itd.) 1 galon 60 piastera Za vino i šampanjac plaća se 20% vrijednosti carine. Stoka: Bikovi i krave muzare po glavi 100 piastera Telad po glavi 20 piastera Konji po glavi 200 piastera Mule pa glavi 200 piastera Gorivi materijal: Drveni ugljen na 1 tonu 50 piastera Kameni ugljen na 1 tonu 30—50 piastera Drvo na I tonu 30 piastera Petrolej i nafta-produkti na 1 galon 4 piastera Drvo; Drvo za pokućtvo. 1 cbm 100 piastera Drvo za sanduke narandža I obm 25 piastera Drvo za gradnju 1 cbm 30 piastera Građievnl materjal : Cement na 1 tonu 20 piastera Galvanizirani lim na 1 tonu 150—210 piastera Željezne ploče na 1 tonu 80 piastera Traverze na 1 tonu 50 piastera Čavli (klinci) na 100 kg 20—50 piastera Cigle za krov na 100 komada 70 piastera Za ostalo se piaća carina od’ 12% vrijednosti. Razno; Alkohol i denat. Špirit na 1 galon 4 piastera Svijeće na 100 kg 60 piastera Emajl-proizvodi na Ikg 1 piaster Film i na 1 kg 12 piastera Koža za djonove na 100 kg 200 piastera Šibice 1 groš 20 piastera Papir za štampu na 100 kg 30 piastera Papir za pakovanje na 100 kg 20 piastera Osim toga se carine; sa 15% knjige, slike, kola, satovi, ručni radovi, pokućtvo. srebrna rdba, elektrotehnički artikli, žice. automobili, motori, saharin, muzički instrumenti, svilena roba, sapun, pisaći strojevi i dr. u slučaju da nisu svi ovi predmeti privatni posjed i vlastita potreba useljenika 1 nisu namijenjeni trgovinu

Rad Keren Hajesoda u Palestini u augustu

Opći položaj i Imigracija. Povećana imigracija u Palestinu bila je najljepša i najugodnija pojava u cijonističkome životu u mjesecu augustu. Premda su već prošli mjeseci postigli prije još nedostignut prosjek od mjesečno 1800 useljenika, mjesec je august donio 2704 Židova, najveći broj useljenika, koja je u jednom mjesecu postignut u posljednjih pet godina, a medju njima 900 Sefarada. U posljednjim mjesecima porasla je imigracija iz Mezopotamije, Kurdistana. Anatolije. Perzije i Amerike i to na 200 useljenika mjesečno. Osim ovih Sefarada iz Azije stigli su još mnogi Židovi iz Soluna, koji

su podesan elemenat za zemljti, medju njima i dostatan broj ribara, koji hoće da presele svoje obitelji u Palestinu i da osnuju prvo židovsko ribarsko naselje na Sredozemnomu moru. Većina Aškenaza i to 900 potječu iz Poljske. 356 useljenika došli su iz Rusije, od toga ih je bilo 134 iz Odese, koji su ladjorn »Kerč« došli bez ikakovoga vizuma, ali kojima je palestinska vlada dozvolila iskrcavanje, jer se inače ne bi mogli nigdje iskrcati. Iz Rumunjske stiglo te 144 imigranata, te se 12 obitelji iz Transilvanije naselilo na zemljištu K. K. L. u novoj naseobini Tel Adas. Ova povećana imigracija, koja će vjerojatno uslijediti i u narednim mjesecima, stavlja i povećane zahtjeve na Keren Hajesod. U augustu izdao je Keren Hajesod za imigraciju 3830 funti. U isto vrijeme pogoršalo se i radno tržište u Palestini: U industriji duhana, koja Je sad pred završetkom sezone, nije se moglo smjestiti nove useljenike, i tako će Keren Hajesod biti prisiljen, da veliki dio svojih prihoda upotrijebi na to, da ovim useljenicima pribavi stalnu zaradu, kako bi i one, koji su bez ikakovih sredstava došli, naselio na zdravoj bazi u Palestini. Poljoprivredna kolonizacija. Velikom kupnjom zemljišta K. K. L. u Emek Jesreelu stupila je poljoprivredna kolonizacija Palestine u novu fazu. Zamisao guste židovske naseobine na cesti, koja vodi od Hajte do Tiberijskoga jezera, približava se svome ostvarenjlu. Kolonizacija onoga predjela biti će samo onda moguća, ako će Keren Hajesod moći da stavi na raspolaganju nužna sredstva. Da se uzmognu provesti prvi radovi za ostvarenje toga velikoga kolonizacijonoga plana, mora Keren Hajesod, da narednih mjeseci ima mnogo veći prihod, no što je na zad L njoj sjednici Akcijonoga Odbora ustanovljen kao minimalni budžet. Poljoprivredne priprave za narednu godinu medjutim se vrše. U augustu sklopljen je ugovor sa Solel Bone za gradnju od S stajat u Kfar Jeheskelu, 5 u Nahlat Jehnda, 9 u Kalandiji, 8 u Kfar Malalu i 10 u MerhavijS i to svej na teret Keren Hajesoda. Pored toga je Keren Hajesod nabavio tegleću marvu za kolonije Tel Adas. Hitin i Kfar Malal. Egzekutiva kupila je od kolonista u Ber Tovi ju 710 dunama. Na tome zemljištu namjerava Keren Hajesod da naseli nove useljenike iz Ukrajine. Gradska kolonizacija i radno tržište. Medju novim useljenicima bilo je 200 obrtnika. Položaj obrtnika u glavnome zadovoljava, te nema nezaposlenih. Da bi se omogućilo podjeljivanje zajmova obrtnicima, predložila je zadruga obrtnika da se osnuje obrtnička banka, koja će davati zajmove uz sigurnost.. Keren Hajesod preuzet će akcije cd te banke u visini od 2000 funti. Osim ove investicije povećao je Keren Hajesod svoj udjel u Općoj Hipotekarnoj banci i Solel Bone-u u ovome mjesecu. U Hipotekamu banku investirao je 1500 funti, a u gradjevnu zadrugu Solel Bone 2000 funti. Zatim je učestvovao na kupnji kamenoloma kod Jeruzolima s iznosom od 500 funti, koji će biti vlasništvo Keren Hajesoda, a raditi će u njemu Solel Bone. I za gradnje dao je u izvještajnome mjesecu Keren Hajesod više puta zaj-

inove. Tako 600 funti za gradnju ceste u novome predgradju Jeruzolima Bet Hakarem, pri kojoj su zaposleni 30 novih imigranata, zatim 183 funti za gradnju ceste kod Tel Aviva. Solel Bone-u podijeljen je zajam od 795 funti za gradnju nekih cesta i podizanje kuća za imigrante. Radnički dom za oporavak u Moći dobio je zajam od 500 za gradnju ceste i bunara, a novo predgradje Rehavija kod Jeruzolima, u kojem se sad grade 12 kuća, daljnji zajam od 500 funti. Svi ti novi radovi pružaju novim imigrantima posla. Kraj toga naći će za još 100 radnika, koji će biti nakon dovršenja svih radova na poljima, gdje se duhan sadio, otpušteni, rada i kod Atlita u solanama, dok će 100 radnika biti zaposleno na gradnji ceste izmedju Rišon le Cijon i Rehobota. Izvedenje toga rada predano je Solel Bone-u. Daljnju gradnju ceste, koja će takodjer uposliti veći broj radnika, financira donekle Keren Hajesod, ima se započeti izmedjn Hajte i nove naseobine, koju misli izgraditi rumunjska ahuza >Ser Herbert Samuel na kupljenom zemljištu na Karmelu. Od industrijalnih poduzeća, kojima je Keren Hajesod podijelio zajmove, spominjemo zajam od 200 funti radionici za preradjvanje maslinovoga drva, iz kojega su izrađjeni razni predmeti za izložbu u Wembley, jer nije bilo dosta za podmirenje narudžaba. Zatim je podijeljen zajam od 150 funti jednoj ribarskoj zadruzi, koja se nastanila kod Atlita. Ribari su dokazali, da mogu sebi stvoriti egzistenciju, pa im je podijeljen ovaj zajam, da se mogu stalno naseliti i da sebi nabave ribarskog alata. Naveli smo ovdje samo nekoliko primjera o napredku rada u Palestini u mjesecu augustu pomoću Keren Hajesoda. Keren Hajesod je. kao i do sad. uzdržavao svojim fondom i druge grane obnovnoga rada, kao školstvo i zdravstvo, pokusnu stanicu i t. d. Jednom riječju, Keren Hajesod obuhvaća sva područja novoga židovskoga života u Palestini; na židovskomu je narodu u galutu da Keren Hajesod još više grane u radu zahvati.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Grandijozni doček Uslšktaa u Vltai Usiškin i« 5. oktobra prispio u Vilnu, gdje mu je bio spremljen doček, kakvog Vilna Još nije vidjela. Hiljade ljudi čekalo ga je na željezničkoj stanici. Orkestar svirao je poljsku r židovsku himnu. Vožnja Usiškina u hotel naličila je procesiji. Balkoni bili su dekorirani i u auto bacalo se cvijeće. Red su držali sa poliejom i skauti. Ophod trajao je oko jedan sat i pol. Pred hotelom sakupile se ponovno hiljade ljudi i priredili Us Skinu silne ovacije. Oporuka jednog Južno-airlkanskog Židova za Cionističku Organizaciju. Prije kratko vrijeme umro je u Pieterrnaritzburgu u Južnoj Africi trgovac Alben Salamom Nathan i ostavio svojim rodlacima nekoliko godišnjih renta, koje zajedno iznašaju iznos od Le 3.750. — godišnje, a imaju se plaćati za vrijeme od 50 godina od dana smrtiDalje naredjuje oporuka: »Svi godišnji legati, u koliko već prije ne otpadnu, imaju poslije 50 godina prestati. U to su vrijeme moji tadanji opunomoćenici Vlasni, da moj imetak potpuno likvidiraju i čisti iznos doznače Jewish Colonial Trustu sa svrhom, da se osnuje fond pod imenom: »-The Salom on NaHtan Family Fond«, koji će služiti za pmevedenie Židova u njihovu staru domovinu Palestinu i to kupnjom zemljišta Eli inače na način, kako bude najzgodnije.« 4

»ŽIDOV«

BROJ 44