Жидов

ŽIDOV

3LASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Činjenice govore

U mnogim momentima, naročito u teškima, gube riječi i argumenti svoju snagu. Jače od njih govore činjenice, suhoparno nanizane bez ikakovih refleksija. One nas izazivUu, bune. naš mir i često su u stanju, da nas trgnu iz letargije. One nas sile da mislimo na stvari, koje smo zaboravili. da se njima bavimo i zauzimamo prema njima naš stav. Nizanje činjenica jednako je pitanju, koje traži odgovora. Ono je premisa, koja stvara konkluziju. Prepuštamo svakome, da nadje vezu izmedju tib činjenica i da sebi stvara sud. Mi tek skupljamo i nizamo ove činjenice . . . * U maju 1923. stvoren je uz veliko oduševljenje na Saveznom Vijeću u Novome Sadu zaključak, da se u Palestini osnuje kalučka farma, na kojoj će se naseliti halucira. koji su iz naše kraljevine pošli u Erec .lisrael. Oduševljenje našlo je izražaja u ovećim darovima, koji su skupljeni na Saveznom Vijeću. Cijela je jedna godina posvećena tome radu i pozvan je iz Palestine haluc inž. Zaloscer. đa podupire ovu akciju. Keren Kajemet Lejisrael stavlja nam na raspolaganje najbolju i najskuplju zemlju u Palestini, ali uza sve to sije namaknut dovoljan iznos za osnutak ove farme. Savezno Vijeće u Beogradu ponovno naglašujc potrebu, da se do Roš hašane 5685. ima akcija završiti, jer treba odmah započeti radom da bi kolonija konačno u proljeću mogla biti instalirana. 1 Omladinski Slet stvara zaključak o provođenju posebnog halučkog dana. A rezultat svega trga nastojanja? Mi još uvijek nemamo dovoljno sredstava za osnutak naše farme! Oodinu smo dana izgubili i stojimo na pragu druge. Hoćemo li i nju izgubiti radi neznatne svote, koja sc još ima namaknuti? * Keren Kajemet Lejisrael nema više slobodnog zemljišta za nascljenje halucim. Treba povećati narodni naš posjed. 1 Jednim odlučnim gestom Keren Kajemet kupio je 40.000 dunama zemljišta. Lozinka je. da u godini dana treba namaknuti sredstava za kupnju od 100.000 dunama. Usiškin pošao je na agitacijooo putovanje po Evropi i svagdje postigao lijepih uspjeha. Prihodi Keren Kajemeta rastu i sve zemlje dragovoljno su povisile svoj dosadašnji kontigent. I mi ne bi smjeli zaostati, tim manie, što imademo da izvršimo jednu obvezu, koju smo preuzeli prema direktoriju Keren Kajemeta Lejisraela. Naši prihodi ima da služe kao diona otplata za kupnju zemljišta u Tire za naše halucim. Treba dakle što bolje

iskoristiti svaku zgodu. da sigurno nan taknemo povišeni kontingent. Kroz devet mjeseci neprestano se u stupcima židovskih naših novina pisalo o tome, da ovoj dužnosti treba udovoljiti, apeliralo se na osjećaj svijesti i (dužnosti, raspravljalo se o metodama i preporučivale se najraznije akcije! I nakon devet mjeseci objelodanjuje uprava Koren Kajemeta statistiku sabirnoga rada.i koja pokazuje, da smo pored svega nastojanja postigli mnogo slabiji uspjeh nego ii prošloj godini.. . * » Na Saveznim Vijećima vazda sc žali. da se jedan cd najvažnijih referata, budžet, u zadnji čas slavlja na dnevni red i da se uslijed poodmaklog vremena ne može provesti iscrpiva rasprava. Tom prilikom čujemo obično lijepih riječi o potrebi propagande, agitacije, kulturnoga rada i hebraizacije i želje, da se za sve te svrhe u budžet uvrste veći prinosi, no što su predvidjeni. I Radni Odbor se bori protiv svih tih povišenja i traži samo votiranje jednog skromnog budžeta. Nakon neznatih izmjena prima se budžet i njegovim prihvatom kao da je za mjesne organizacije izvršena dužnost prema Savezu i obezbijedjena sredstva za daljnji rad! Zaboravlja se. da je od votiranja budžeta do njegova namicanja velik i dug put, tako dug. da Savez danas stoji pred neugodnom činjenicom, da nema sredstava za podtmirenie najnužnijih administrativnih izdataka. ada i ne govorimo o svim drugim potrebama. Mjesne organizacije zatajiše. Nisu reagirale ni na pozive, da pošalju konačni obračun za šekclsku akci.ta. A ipak će se i na narednom Saveznom Vijeću naći zagovornici za povećani budžet... ♦ Vodje naše organizacije napiti ju sve sile, da nadju »platformu za ustup necijonista u Jewish Agency, da postignu no vih političkih uspjeha. Keren liajcsod nastoji, da poveća svoje prihode, kako bi mogao udovoljiti velikim potrebama izgradnje, koja ne može da čeka ni časa. Keren Kajernet želi da podvostruči u narednoj godini svoj zemljišni posjed, jer nakon dvije godine zastoja u imigraciji, zadnji mjeseci pokazuju silan porast i potrebu zemlje. Sve to skupa traži od nas da pojačamo našu organizaciju, ne samo prema unutra, već i prema vani. A što je glavno: treba novaca. Bez novaca ne možemo graditi Palestinu, ne možemo uzdržati ni organizaciju, koja nam je za to potrebna. I baš u tom času naše mjesne organizacije poeptmo zatajiše...

Weizmann u Palestini

»Više zemlje, više novaca i jaku židovsku imigraciju«, to su ukratko rečeno zathtjcvi, koje je židovsko pučanstvo Palestine stavilo na predsjednika Weizmanna prigodom njegovog zadnjeg putovanja kroz zemlju. U ovim su zahtjevima sva naselja i sve kolonije bile složne. Kako smo već javili dr. Weizmann je 26. septembra stigao u Jerusolim i posjetio Higb Commissionera Sir Herbert Samuela, oijonističku egzekutivu i hanhalu Keren Kajemeta. Ostao je u Judeji čitav tjedan i onda se tek uputio u Emek i Galileju, gdje je imao prilike, da se uvjeri o napretku, koji je postignut od njegovog zadnjeg posjeta u Palestini na Svim područjima našeg obnovnog rada. Iz ustiju samih naseljenika čuo je, kako je potrebno!, da Keren Kajemet kupuje veće količine zemljišta, da Koren Hajesođ omogući nova naselja, i poveća već postojeća. Kod loga naglasili su kolonisti važnost predloga dra Ruppma, da im se pokraj regularnog budžeta od 25.000 funti dade zajam od 50.000 funti, da se ove godine bar najbolja naselja postave na temelje samouzdržanja. Sjajni doček u Emeku. Na ovom putovanju pratili su dra Weizmanna Colonel Kish, sekretar Leonhard Stein iz l.ondona, dr. Ruppm od cijonistićke egzekutive, agr. Ettinger od hanhale KKL i jedna grupa novinara. Ovo društvo posjetilo je slijedeće kolonije; En Harod, Tel Josef, Bet Alfa, Geva, Kfar Jeheskel, Merhavija, Transilvaniju, Tel Adas, Crifim i Markenthof i Balfouria, Nahalal; Daganja A i B, Kineret i Hitin. U svim je mjestima bio spremljen oduševljen i srdačan doček sa sirane kolonista. U fransilvanskoj koloniji i Hitin počastili su dra Weizmanna davši mu da položi temeljni kamen za toranj za vodu, i noseći mu nasusret Toru. Sva tri dana proboravio je Weizmann u krugu halucim, pa se tako uvjerio o velikim amelijoracijonim radnjama Keren Kajemeta i njihovom uspjehu obzirom na zdravstvo i opskrbu vodom u ovim kolonijama. Dr. Weizmarm pogledao je i novokupljeni kompleks ođ 40.000 dunuma u Emeku. U Nahalalu i En liarodu, gdje je prenoćio, imao jc i konferencije sa vodjama naseljenika halucim, pa su svestrano izražene želje, koje smo na uvodnom mjestu naveli. Govori Weizmanna u Emeku. Na ove pozdrave naseljenika odgovorio je dr, Weizmann medju ostalim ovo; »Sretan sam, što mogu vlastitim očima vidjeti napredak, koji ste postigli u svim granama obnovnog rada. Razumijem, kako je težak ovaj rad i stoga mogu uspjehe potpuno ucijeniti. Muževi i žene, zaposleni kod izgradnje židovske poljoprivrede ne rade samo za sebe. već za dobrote! cijeloga naroda. Stoga čijom-

GOD. VIII.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. IIL KAT

POŠTARINA PLAĆBNA U GOTOVOM.

ZAGREB 24. oktobra 1924 - 26. tišrla 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA; GOD ICO D. POLUGOD. 50 D 26 D. POJEDINI BROJ 2 D

BRO| 45.