Жидов

•dustriji i javnim radovima. Pri koncu rata bilo je u židovskome posjedu jedno 400.000 dtmama zemljišta u Palestini:; na početku W24. jznosio je židovski posjed zemljišta već 750.000 dunam’a. Od godine 1920. kupio je Židovski Narodni Fond pod cionističkom kontrolom 81.000 dtmama. Cijelo ovo zemljište kupljeno je iz slobodne ruke na tržištu. I premda član 6. palestinskoga mandata određuje, da palestinska uprava ima unaprijediti gusto naseljivanje Židova na selu pomoću državnoga i onoga neobrađenoga zemljišta, ikoje se ne upotrebljava za javne svrhe, nije palestinska vlada do danas još d&šla u priliku, da znatnije površine stavlja na raspolaganje za židovsku kolonizaciju. Cionistička organizacija morala je izvršiti mnogo pripravnih radova, da učini plodnim svoj zemljišni posjed. Isušivale su se močvare, očišćeno je kamenito tlo i pošumljeni su pusti krajevi. Ovi naporni i skupi radovi provedeni su zajedničkim radom Keren Hajesoda i Židovskoga Narodnoga Fonda. Paralelno s razvitkom poljoprivredne kolonizacije razvija se i gr a d s k a k olonizacija. Cijonistička organizacija mnogo je doprinijela i industrijskom razvoju Palestine, unapredivši investicije židovskoga kapitala u razna preduzeća zemlje; ona fe i oteretila palestinsku vladu provađanjem raznih javnih radova. Židovski medicinski rad u Palestini vrši poglavito medicinska organizacija liadasa. Hadasa uzdržava bolnice, klinike, laboratorije, škole za njegu dojenčadi, ona vrši nadalje medicinske i sanitarne radove u imigracijonim konačištima i u bolnicama mnogih židovskih kolonija. Ona podupire konačno i zdravstveni odsjek vlade u pobijanju malarije i trahoma. Većina ž i dk> vsk i h školan Palestini stoji pod kontrolom cijonistioke organizacije. Nastavnu je jezik u svim cionističkim školama hebrejski. Organizacija kontrolira 65 pučkih škola, 38 dječjih vrtova, 5 srednjih škola, 3, učiteljska seminara, 4 tehničke škole, 5 zanatlijskih škola. Troškovi ovih hebrejskih škola, .koji iznašaju godišnje 84.474 LE, snosi u glavnome cijonistička organizacija s pomoću Keren Hajesoda. Cjelok u pn i izdaci cijonističke organizacije pokrivaju se iz dobrovoljnih prinosa, koji dolaze iz čitavog svijeta.

Ovaj se kapital sastoji iz nebrojenih darova od manje imućnih ljudi. Od god. 1917. unišlo je za razne fondove blizu 3,000.1X10 funti; gotovo cijela svota potrošena je u Palestini. Osim cijonističke organizacije potrošile su druge židovske korporacije oko 1,500.000 funti za Palestinu. Uračunavši i privatni kapital unešeno je u Palestinu za vrijeme britske vlade oko 6 milijuna funti. Pri završetku podsjeća ffiemorandum na nebrojene zapreke, koje je imala da odstrani cijonistička organizacija u početku i konstatira, da se sada završuje stadij eksperimentiranja. Ima znakova, da Palestina ulazi.« perijodu trajnog i svestranog razvijanja. Cijonistička organizacija svijesna si je toga, da može napredovati samo korak po korak, no i sama je uvjerena, da će moći tempo übrzati. Sve što ona traži, je, da se zemlja razvije i rad započinje nositi plodove; da joj se dade sloboda, da i nadalje iskorišćuje sva pomoćna vrela za gospodarski razvitak Palestine i osnivanje židovske domaje Ona očekuje s pouzdanjem, da može i u buduće računati na dobrohotnost koli manđatarne vlasti, toli i svih liberalnih i humanih sila svijeta, koje svoj najjači izražaj imaju u Savezu Naroda. Ekspoze Sir Herbert Samuela Savezu Nabođa U utorak 28. oktobra primila je stalna mandatarna komisija Saveza Naroda izvještajni ekspoze Sir Herbert Samuela o djelovanju uprave i o položaju u Palestini. Herbert Samuel dao je ponajprije pregled civilne uprave od godine '1920. t. j. od vremena, kad je vojna uprava smijenjena civilnom. Na to je informirao komisiju o tamošnjem pučanstvu, naročito o školstvu. Konstatira da je engleska uprava do sada izdala 6 milijuna funti sterlinga. Engleska je vlada odmah po preuzeću uprave po civilnoj vlasti ustanovila jedan konzultativni savjet, koji se sastoji od 10 činovnika i 10 zastupnika domaćeg pučanstva. Uprava je pokušala da Palestini dade i ustav. Bilo je predvidljeno uvedenje jedne zakonodavne vlasti, koja bi se sastojala od vrhovnog komesara, 10 činovnika i 12 biranih članova. Ovi potonji imali bi se birati po turskom izbornom pravu. Predizbori bili su uni-

šteni, jer Arapi nisu u dovoljnom broju glasovali. Poslije ovog neuspjeha pokušalo se skloniti arapske stranke, da rade sa vJadom. Ali i to nije uspjelo. Za nastavu primljena je u budžetu stavka od 103 hiljade funti. Seljacima dani su zajmovi u iznosu od 400.000 funti. Na to je Herbert Samuel referirao o imigraciji Židova. U raspravi o budžetu naglasio je Herbert Samuel, da engleska vlade Palestini nije dala nikakove subvencije i da je zemlja mogla samo pokriti svoje potrebe.

bili označivani parasitima u svakoj civilizaciji, na kojoj su imali udjela. Vrlo korisni parasiti više puta, usudjuiem se ustvrditi. No, bilo tomu kako mu drago, ne mislite li, da bi hrišćanski svijet, koji n « zaboravlja sve ono zlo, što je počinio, morao da uvaži jednu mogućnost, koja ovoj rasi, a da se jednoj drugoj ne nanosi nepravda, daje šansu, da organizuje jednu kulturu u jednoi zemlji, gdje će biti sigurna od poilačivania? A nije li ispravno, da mi to želimo učiniti, jer to možemo učiniti? Mi ćemo imati da dademo Židovima ono, što svaki drugi narod ima: jedno mjesto, jedno naselište, gđte mogu da razvijaju sopstvenu kulturu i tradicije. Preko sviju materijalnih probitaka je ovdje ovaj veliki ideal, za kojim težimo i koli je, kako držim, ostvariv. Može da se

izjalovi, i ja ne poričem da je pustolovina. Ali zar da nikada ne pokušavamo novih eksperimenata? Ja se nadam, da su eksperimenti i pustolovine opravdane, ako za njih ima razloga. Jamačno je u redu, da u svaku zemlju, u koju su Židovi raspršeni cdašaljemo glas, Ikoij im kazuie, da hrišćanstvo nije zaboravilo njihove vjere, da se sjeća usluga, koje su Židovi učinili velikim svjetskim religijama, a u prvom redu i religiji, koju ispovijeida i veći dio ove kuće, i da im svim silama želimo stvoriti mogućnost, da u miru i spokojnosti pod britskim gospodstvom razvijaju velike nadarenosti, koje su dosada morali da dovedu do zrelosti u krajevima, čiji stanovnici ne govore njihovim jezikom i ne pripadaju njihovoj rasi. Ovaj ideal želio bih vidjeti ostvaren, to je cilj politike, koju ja brainim.

Palestinski zajam

Piše

Š. Schwarz,

Jerusalem.

Više je več sigurno, da će se doskora ostvariti palestinski državni zajam. Pitanje je zrelo, predradnje učinjene su u Jerusolimu i Londonu i kad Donja Kuća, koja se sastala 30. septembra primi predlog o zajmu formalno, ne će više hiti zapreke, da palestinska vlada ostvari ovu svoju već odavna zasnovanu namjeru. Normalni godišnji budžet palestinske vlade jedva dostaje za pokriće tekućih izdataka. Za provođenje većih planova vlada treba posebne primitke. U ovu se svrhu još od instalacije palestinske vlade imalo u vidu ovaj zajam. Plan se morao uvijek na novo odložiti; glavni je razlog tome bilo neodređeni i nejasni politički položaj. Ovaj je razlog sada otpao. Mandat je već više godina potvrđen, u zemlji je mir i ona se nesmetano razvija iružoj vezi sa Engleskom. Tako, te će engleskoj vladi biti lakše stvoriti zaključak o garanciij zajma. Međutim narasli su dugovi palestinske vlade na IV2 milijuna funti. Ona je kupila dobre lokomotive i vagone, uredila cijeli željeznički promet, dala felasima i židovskim kolonistima zajmove, sagradila ceste i mostove i t. d. Novac, potreban u ove svrhe predujmila je od krunskih agenata britskog imperija. Bude li sada palestinska vlada dobila zajam od 3V 2 milijuna funti, ona će raspolagati samo sa 2 milijuna, jer se mora najprije platiti dug krunskim agentama. Mi se Židovi moramo još za vremena baviti ovim pitanjem. »MP, t. j. službeno priznato židovsko zastupstvo: Je wish Agenc y. Imamo uporišta tvrditi, da vlada ima nakanu, da novac ovog zajma upotrijebi za slijedeće tri svrhe; za osnutak jedne agrarno-kreditne banke, za provedbu jednog niza javnih radnja i za izgradnju vladinih i školskih zgrada. Neophodno je nužno, da se pri tome očuvaju židovski interesi. Imamo na žalost mnogo iskustava na tome polju i dobro znamo, da se gotovo uvijek pojavljuju neki protivno raspoloženi elementi, katkada i u osobi kojeg subalternog činovnika, koji pokvari sva lijepa tetoretska priznanja naše jednakopravnosti. Agjrarna banka, koja ima da palestinskim poljoprivrednicima daje dugotrajne kredite bez sumnje je od velike važnosti za zemlju. Već do sada davala je vlada takve zajmove u iznosu od 562.000 funti, koje je uzajmila od Anglo Egyptian Bank. No ovaj je zajam kratkoročan, jer je ova banka komercijalna''! može da daje zajmove samo na kratko vrijeme. Sada moraju felasi i naši kolonisti, koji su dobili svojedobno zajam prodati svoje mobi I i je, da plate vladi dug. Samo zajmovi na 15 do

BROJ 46.

»2 1 D O V«

3