Жидов

»jedi. Prijašnje tursko zakonodavstvo, koje mje poznavalo pojam juridičke osobe prisililo nas je, da smo operirah nekim fiktivnim pravnim sredstvima, pa je sada teško zamijenili ih s jasnim ugovorima. Najviše su trpiie razne radničke institucije, koje su bile time zapriječene, da nastupaju kao za kredite sposobne osobe i da preuzmu i ispunjavali obveze. Več dvije godine radi se na pobe-ljšavanju ovog stanja. Do sada je samo kooperativa za gradnje »Solcl Bone« legalizirana. Legalizacija organizacije poljoprivrednih radnika, koja ima da se protokolira pod imenom »Nir«, doskora čc uslijedili. Time će biti dana mogućnost, da se cijonistička gospodarstva i jurid ič k i stave pod nadredjene organe. Posebni problem bila je legalizacija kvucot. Trebalo je naći forme, da se u postojećem palesiinskom zakonodavstvu dade izražaja i temeljnoj ideji kvucc: zajedničkom gospodarenju, komunističkoj produkciji i konzumu. Ovo zakonodavstvo poznaje jedino kooperaiivu, a ne konzum. Plan legalizacije, kojeg je sastavio Beri Kalzenelson i objelodanio u organu radničke organizacije »Pinkasu«, sadržaje nekoliko odredbi, koje su zanimivc i za širu javnost. Statut odredjujc, da je organizacija svih kvucot, podinstitucija organizacije »Nir« i ima slijedeće zadaće; a) da zajedničkim radom vodi poljoprivredna gospodarstva; b) da se bavi poljoprivrednom industrijom; c) da udovolji životnim potrebama drugova na komunistički način,d) da omogući drugovima, da se usavrše u svojim strukama; c) da njeguje bolesnike i hrani stare i iznemogle drugove; f) da odgaja djecu drugova. Ovaj program ustanovljuje dakle u svojim odredbama a i b zajedničku produkciju, a u ostalim zajednički konzum. Isto tako ustanovljuje se kao dužnost, briga za obnemogle drugove i djecu. Statut nadalje predvidja, da pojedini drugovi mogu da imaju porodične pripadnike, koji su ovisni od njega i da se ovi onda imaju uzdržavati kao i svi ostali drugovi, da imaju sva prava osim

glasovanja. Ova odredba se odnosi u glavnome na roditelje pojedinaca, koji su u posljednjim godinama u mnogo slučajeva primljeni u kvucot. Paragraf, koji se bavi podjelom čistih prihoda odredjuje, da se ovi imaju ovako podijeliti: 25% za rezervni fond društva, 10% za »Mir«, 10% za jedan rezervni fond gubitaka sviju kvucot. Time se legalizira zajedničko jamčenje kvucot i rizike/ se jednako dijeli na sve. O ostatku prihoda odredjuje skupština kvuce, pa je statuiarno ustanovljeno, da svi iznosi mogu da služe za daljnje investicije, za same članove ili za kulturni rad. Time se u nekoj mjeri daje mogućnost slobodnog raspolaganja čistim prihodima pojedinih individua. Statut ustanovljuje primitak i istup pojedinih članova. Poznato >je, da su gospodarstva mnogo trpila od toga, što su drugovi ostavili kvucu u sredini godine i radne sezone. Sada će svaki elan morati prijaviti svoj istup 6 mjeseci prije, a kvuca ima pravo da i onda u slučaju potrebe zadrži lislupajućeg do konca godine, te da i nakon istupa on jamči za svoj dio druga kvuce. Ne ispuni li neko ove uvjete, tad gubi pravo, da ga se primi u ma koje gospodarstvo radničke organizacije. Naročito važan i novi je paragraf, koji ustanovljuje, da djeca umrlog druga i o njemu ovisni porodični pripadnici imaju pravo na opskrbu sa strane kvuce sve dok budu sposobni za zastuživanje. Savez kvucot prema tome preuzima funkciju, koju kod individualnog gospodarstva ima osiguranje života. Nadređenim organizacijama dana su osim dijela čistog prihoda i druga prava. Naročito društvo »Nir« ima pravo, da zajedno sa kvucot ustanovljuje prodajne cijene produkata koji se imaju prodati Mašbiru i ima utjecaj na podjelu prihoda i procijenu posjeda. U slučaju da se uzimlju sezonski radnici, isti ne smiju raditi uz lošije uvjete već članovi kvuce. Oženjena družica vrši sva prava direktno. To su glavne crte statuta, koji sadržaje 32 paragrafa i koji će se predložiti vladi na legalizaciju. Poslije će se dopuniti odredbama u cilju unutrašnjeg uređenja, koje se nisu mogle staviti u okvir kooperativnog zakona.

mjesto izvan Jafe, logoru šatora, gdje sam opet našao svoga mladoga prijatelja. Ležao je ispružen u hladu svoga šatora i reče mi, da se osjeća kao Milton, kad je pisao svoj »Ponovno nadjeni raj«. »Dakle ste Vi opet našli svoj raj?« upitam ga ja. On se nasmiješi i reče mi, da su mu obećali rada kod jedne radničke grupe, koja će za nekoliko dana poći u Galileju, da ondje provadjaju radove za isušenje močvare. »To će biti moj raj«, poviče iznenada. Htio sam znati, tko mu je obećao posao i čiji su ovi šatori. On mi je kazao, da je to logor za prijem useljenika, što ga uzdržava Keren Hajesod, u kojemu halucim ostaju, dok im se nadje rad. »Dobro«, rekao sam svome prijatelju, »Vi ste dakle gost Keren Hajesoda«. »Ja nisam gost«, odgovorio mi je, »u Palestini sam svagdje kod kuće.« 111. Useljenici i rad. Mili, stari Jerusalime, grad mira i svetosti! Kako su uske i tamne tvoje ulice, kako je uspavljen tvoj duh! Ali i ovdje se opaža kvasac, koji stvara brojna jznenad jenja.

Upravo nad 1 starim gradom, obavitim mističnim snom, leži radni, moderni, novi Jerusolim, predgradja, koja se sad tek izgradjuju, ali koja već sad otvaraju vidik na veći i bogatiji život. Tu je naročito »Talpiot« (brdo ljepote), Bone Bajit (graditelj kuća) i Nahlat Jehuda (baština Jehude). Uz geografiju mora čovjek da nauči i nešto hebrejski. Bez sumnje »rad« je ovdje odlučna nota. Znamenita, ali zanemarena riječ o »dostojanstvu rada« nije ovdje u zemlji nikakova fraza. Ono se očituje na licima i u kretnjama radnika, koji grade ili popravljaju ceste, kuće ili obavljaju druge radove, kao da obavljaju neki sveti ritus. Kako je sve to divno! Hiljade od radnika udružili su se u zadružnu organizaciju pod imenom »Solel Bone«. Krasne automobilske ceste, kojima sam se vozio, kad sam posjećivao kolonije, su po njima gradjene. Oni su sagradili cijela predgradja i stotine kuća. Oni monopoliziraju gradjevnu djelatnost u zemlji. Imaju svoju vlastitu stolarsku radionicu i proizvađjaju mnogo gradjevno-

ga materijala. Prije kratkoga vremena počeli su raditi i u kamenolomima. Rade za vladu, gradske oblasti, privatna društva i za pojedince. Glavni je problem bio namicanje kredita za strojeve, orudje i sirovi materijal. U tom nastojanju podupiran je Solel Bone od Keren Hajesoda i banke. Sreo sam i neke nezaposlene radnike, koje su se spremili da podju tražiti rada u plantažama duhana. I oni, sami nezaposleni, veselili su se, jer imigracija raste. I onda sam se sjetio američke radničke organizacije i njezina neprijateljstkog stava prema uvećanoj imigraciji u Americi. >Dod će novi ljudi i oduzet će Vam rad, rekao sam jednome. »Što ćete onda raditi?« »Gladovat ćemo malo«, odvrati mi sa smiješkom. »Vidite«, nastavi opazeći moje začudjenje, »nismo mi došli ovamo samo za to, da dobijemo rad.« Velika je zadaća, da se izgradi Palestina. i čim će više ovakovih useljenika doći, tim će se brže izvršiti.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Posjet dra. VVeizmamia u Cehoslovačkoj. Kako javlja centralna komisija Keren Hajesoda u Cchoslovačkoj, obećao je dr. \Veizmann, da posjeti Cehoslovačku. Doći će n Prag i sudjelovati konferenciji platioca Keren 11 iesoda u Bmu. Pa’cstina pred Savezom Naroda. Kako smo već javili, 9. decembra sastaje se u Rimu Vijeće Saveza Naroda. Očekuje se, da će i izvješće mandatarne komisije doći na dnevni red. Engleska će biti zastupana po ministru Chamberlainu i lordu Cecilu. Kako se čuje, Vatikan traži od talijanske vlade, da kod ove sjednice zastupa prava kršćanstva na Palestinu. I dr. Weizmann otputovat će u Rim, Židovi u Litavskoj. Odbor židovskih delegacija u Parizu s najvećim interesom prati držanje litavske vlade, koja je kratkim putem i brzo ukinula židovske autonomne institucije, odredila da se otstrane sve javne ploče i napise jidiš i konačno uredila pooštrenje nedjeljnog poćinka. Prema svečanim obećanjima, koje je litavska republika dala mirovnoj konferenciji i Savezu Naroda, ne smije se ograničiti pravo židovskog minoriteta u pogledu držanja subote i drugih vjerskih propisa. Osim toga obećala je litavska vlada Savezu Naroda, da će Židovi moći slobodno upotrebljavati svoj jezik. Ovo obećanje nije održano. U najskorije} budućnosti poduzet će se koraci, da se ovi prekršaji litavske vlade iznesu pred forum Saveza Naroda. 100 halucim iz Njemačke. Njemački zemaljski savez »Hehaluc« javlja, da će slijedećih dana iz Njemačke otići 100 halucim u Palestinu. Od tamo su zahtijevani za radove oko duhana. 65 od njih poljoprivredno su izobraženi radnici, a ostali priviknuti na teški rad. Svi su se obvezali, da će se hitasdrutu ha ovdim staviti na raspolaganje. Putovat će u jakim grupama i u Palestini će odmah preuzeti posao. 3 milijuna dolara za Palestinu. Na sjednici amerikansko-židovskog komitea dne 17. novembra u New Yorku, izvijestio je predsjedatelj g. Loufs Marshall, da je na sjednici amerikanskih necijonista od 17. februara, namaknuta svota od 3 milijuna dolara za Palestine Investment Compang. Joimt je sudielovao sa svotom od 450.000 dolara Opet nova apšenia cijonista u Sovjetskoj Rusiji. Iz Rige se javlja, da se u Rusiji opet počelo zatvarati cijoniste. Cijonistička socijalistička stranka »Hitahdut« izdal je opet jedan proglas protiv ovog sistema komunističke Jevvsekcije. Rabi Kuk u Londonu. Chiefrabi dr. I. Hertz priredio je u čast jerusolimskom nadrabinu Kuku, koji se sada vratio iz Amerike i na proputovanju je u Engleskoj, svečan; doček.

BROJ 51.

»ZIDOV«