Жидов

usljed pojnami'ikain ja iskustva čine tehničke pogriješke. Kod provedeni a ,ovog prijedloga nastat će neke poteškoće. Glavna ie ta, da će biti teško naći odgovarajuće osobe za mjesta superintendanfa. Moraju to biti ljudi, koji će osim temeljne stručne spreme, imati i sposobnost, da s taktom i strpljenjem žive i rade u harmoniji s naseljen i cima a koji ne će biti njihovi predpostavljeni i tutori, već učitelji, savjetnici i prijatelja. Svakako moramo poduzeti sve, da takove ljude nađemo. Osim toga trebalo bi, da naselja budu posjećivana od instruktora u pojedinim strukama, kako bi se postiglo, da ova naselja i u specijalnim strukama budu bezprikorna. Ovi instruktori trebali bi raditi pod centralnom upravom poljoprivredne pokusne stanice. OVa pokusna slanica morat će, da sa svoje strane praktičnim pokusima u centralno ležećim naseljima demonstrira važnost raznih tehničkih metoda. Ciijonistička poljoprivredna kolonizacija bila je do sada tako organizovana, da je u cijonisfičkoj egzekutivi u jerusolimu postojao poljoprivredni odio pod upravom jednog člana egzekutive i s jednim stručnjakom na čelu. Ovaj odio pravio je planove za nova naselja, određivao izdatke za pojedina naselja unutar budžeta, kojeg je primio kongres i stalno le kontrolirao naselja. ,Uz bok ovom odjelu stajao je vaad haklaut. Predsjedatelj ovog vaada bio je upravitelj poljoprivrednog odijela. Ostalo šest člana imenovala je oijonistička egzekutiva i vaad leuroi. Vaad haklai sastajao se svaki mjesec ili svaka dva mjeseca )e--damputa i sudjelovao je kod podjele sredstava i uređivanja naselja. Formalno imao je samo savjetodavni glas, no u praksi nije nikada došlo do protivština između odjela za poljoprivrednu kolonizaciju i ovog vaada. Osim loga postoji u Palestini merkaz haklai t. j. odbor, koji je izabran od organizacije palestinskih poljoprivrednih radnika. Ovaj je odbor također bio u stalnome saobraćaju sa poljoprivrednim odborom'. Saradnja ovog odbora sastojala se u glavnome u izboru naseljenika i grupa za nova naselja. Osim toga zastupao je merkaž haklai želje naseljenika kod poljoprivrednog odjela. Poljoprivredna pokusna stanica ima svoje sjedište j laboratorije u Tel Avivu. Osim direktora tprof. Warburg), imala je ona i zamjenjujućeg direktora (agr. Wilkansky), odjele za botaniku, gospodarsku upravu, uzgoj sjemenja, pobijanje životinjskih i raslinskrh parr sita, za žitarice i kemiju. Pokusna stanica bavite se do sada studijom važnih problema, naročito pitanja đubrenja i pobijanja parasita i uvedenjem novih kultura, kao šećerna trstika i lan u židovska naselja. Pravila je i prakt.čne pokuse i uzdržaje u ovu svrhu subsfanice u Ben Semenu, Merhavji i Daganji. Naprotiv se pokusna stanica do sada nije bavila demonstracijom rezultata svojih istraživanja naseIjenicima. Poljoprivredni odio namjestio je ali nekoliko instruktora, koji su putovali od naselja do naselja, da upute naseljenike u specijalnim strukama. Ovo dijelfCiue demonstracija i instrukcija od istraživanja pokusne stanice imalo je lošu posljedicu, da instruktori nisu bili u kontaktu sa stanicom To ;e bilo zlo za pokusnu stanicu, jer rezultati njenog rada nisu imali kanale, kojima bi došli do naseljenika, a bilo je to zlo i za instruktore, jer je uvijek postojala mogućnost, da sh se presiigne napredujućim istraživanjem {Nastavit će se.)

Gradjevna djelatnost u Tel Avivu

Piše

Ben Israel,

Tel Aviv.

Neprekidna imigracija uvijek na novo donaša Tel Avjvu valove useljenika i time prouzročuje veliku potražnju novih stanova. I ako se godišnje u Tel Avivu sagradi nekoliko stotina kuća, volja za gradjenjem kuća, koja je zahvatila sve slo,cve stanovništva, ne popušta. Najnoviji statistički materijal dokazuje, da je graćjevna djelatnost postala glavno vrelo za•užbe stanovništva. Prema tome je preko 900 zanatlija, oko 1400 običnih radnika, oko 100 kočijaša i oko 100 osoba slobodnih zvanja kao arhitekta, mjernika-, elekrotehničara itd. zaposleno kod gradnjle. Dakle: 2500 osoba, to znači 37% registrovanih osoba, koje izvršuju zvanje. Time, što je gradjevna djelatnost medju radnim granama u Tel Avivu na prvome mjestu, postao je ovaj grad i centar produkcije gradjevnog materijala. Prema registru ima u Tel Avivu 69 poduzeća, koje zaposluju 940 osoba. Na prvom je mjestu fabrikacija opeka, ploča za podove, stepenica, cijevi za kanale i t. d. kod koje je uposleno 226 osoba, t. j. 25% svih tvorničkih radnika. Svega ima u Tel Avivu 13 poduzeća za proizvodnju gradjevnog materijala iz cementa. Najveća ie vcrnica »Silikat« opeka, koja prcizvadja 'eset milijuna opeka godišnje. Jedna druga tvornica proizvadja 1 milijun opeka, - milijuna blokova iz cemenla i 100.000 ploča za podove. U pogledu uporabe sirovina, tvornica Silikat« zauzima posebno mjesto. Ona troši godišnje 3500 tona domaćeg vapna i 1000 tona masuta iz inozemstva. Druge tvornice upotrebljavaju osim toga šljunak sa mora, cement, boje i željezo. Slijedeća tabela pokazuje potrebu inozemnog cementa u ovim poduzećima: 3 poduzeća troše godišnje 1200 tona cementa: 7 poduzeća troše godišnje 1420 tona cementa; 2 poduzeća troše godtišnje 180 tona cementa: ukupno 12 poduzeća troše godišnje 2800 tona cementa. Ova 12 poduzeća troše godišnje svotu od L 11.200 za cement. Vrijednost produkcije vidi se iz slijedeće tabele: 4 poduzeća produciraju godišnje za L 19.700.—. 8 poduzeća produciraju godišnje za L 12.300. —. Ukupno 12 poduzeća produciraju godišnje za L 32.000. gradjevnog materijala. Osim ovih 12 poduzeća postoje još dva, ali su ova izvan teritorija grada. Ima i radionica, koja iz cementa i gipsa pravi ornamente i druge slične predmete. Sve skupa troši se za cement svota od L 15.000. — godišnje. Osim ovih poduzeća ima još gradjevnih poduzetnika, koji na samome gradilištu proizvode cementne opeke i blokove. U Tel Avivu se i temelje od kuća lijeva iz betona, a kadkada i stropovi. Prema brojčanim podatcima, koje smo primili od »Solel-Boneh ovo je poduzeće od mjeseca jula 1923. do jula 1924. izvelo 11.000 qm građjevina i u to potrošilo 1420 tona cementa. »Solel-Boneh« troši najviše silikatne opeke, dok privatni poduzetnici upotrebljuju mnogo više cementa, jer u većini slučajeva preuzimlju sami pravljenje opeka i blokova. I zato ne pretjeruje-

mo ako uzmemo, da se je u prošloj godini kod gradnje u Te} Avivu potrošilo više od 6000 tona cementa. Pridodamo li k tome 1550 tona, koje se troše pri gradnji cesta i daljnjih 3700 tona koje se upotrebljuju u produkciji raznih poduzeća, to dobijemo količinu od 11.250 tona u vrijednosti od 45.000 L. Ako dakle 30.000 tona cementa koji se godišnjle uvozi za cijelu Palestinu Tel Aviv sam troši 11.250 tona, to vidimo da od cijelog potroška cementa Tel Aviv troši 37.5%. Imajući sada jasan pregled, što se tiče produkcije gradjevnog materijala i potrošna cementa, to ćemo pri koncu da navedemo još nešto i o vrednosti gradjevina i cesta, koje su u prošloj godini izgradjene u Tel Avivu. Uzmemo li opreznosti radi nisku cijenu od 4 L po kvadratnom metru (u istinu plaća se mnogo više) za građjevine, to dobijemo ukupni iznos od 176.000 L kao vrijednost gradjevina podignutih u prošloj godini. Ako sada priračunamo tome za cestogradnju L 22.000 (računavši 60 Piastera po kvadratnom metru) i osim toga popravke koji su obavljeni na starim kućama, te trošak za nove pločnike, to vidimo, da izdaci u Tel Avivu za gradnje, ceste i razne popravke iznašaju i više od 200.000 L. Moramo još da ikažemo, da je ovaj pokret izveo znatan preokret u dosadanjern načinu gradnje. Prije rata najviše je kuća gradjeno iz neizradjenog kamenja, a gradnje izvadjali su većim dijelom nežidovi. Samo je nekoliko kuća za pokus gradjeno iz cementnih opeka, a inače upotrijebilo se je gdjegdje ornamente i stube od cementa. Zadnjih godina se kamen skoro u opće ne upotrebljava, a na njegovo mjesto stupa silikatna opeka ili cement. Uslijed toga gradjevne radnje sada mnogo brže napreduju, a glavno jest to, da se novcem, koji je do sada izdavan za izradbu i dovoz gradjevnog materijala, koriste stanovnici Tel Aviva. Produkcija gradjevnog materijala dostigla je već toliku savršenost, da se je u zadnje vrijeme već medju arapskim pučanstvom našlo ljudi (kako je poznato Arapi su u svemu konzervativni) koji svoje kuće grade iz siUkatnih opeka ili cementnih blokova izradjenih po Židovima. Što više, često zaposluju i židovske radnike. 1 vlada kod svojih gradjevina koje diže u posljednje vrijeme, voli da zaposluje židovskog radnika. Keren Hajesod

Specifikacija dohodaka Keren Hajesoda u septembru. 1. Sjedinjene Države Amerike L 24.635.11 2. Južna Afrika 6.000 3. Poljska 1.364.02 4. Pojedini prinosi 1.341.19 5. Austrija 640.17 6. Cehoslovaeka 592.09 7. Kanada 448.03 8. Litavska 400.10 9. Letavska 228.13 10. Rumunjska 163.13 11. Transsylvanija 159.18 12. Danzig 97.12 13. Danska 95.18 14. Holandija 32.06 15. Palestina 24.07 16. Ruski Zidovi u Londonu 15. 17. Norveška 12.14 18. Indija 9.18 19. Švicarska s -07 20. Estonska 7.19 21. Keren Hageula-fond 185.01 Svega L 36.463.04

BROJ 49.

»2IDO V«