Жидов

fmitivno odlučiti o ikupufi zemljišta u Tiri. Zaklj'ißČeruo je, da se uprava K. K. L. u jerusolimu pozove, da nas brzojavno izvjesi! o zaključku direktorija, da uzmognemo na sjednici Saveznoga Odbora u Brodu zauzeti stajalište. Nadalje dopis naših halucim iz Palestine, u kojemu preciziraju svoje stajalište glede ktjjpmzaoije, te iznašaju svoje prigo\ore protiv dosadašnjega postupka uprave K. K. L„ te se njihovo gledište podudara s mišljenjem inž. Zaloscera u dosadašnjim njegovim izvještajima. Nakon riješen ja tekućih poslova raspravljalo se o sjednici Saveznog Odbora, te su određeni referenti i precizirano je stajalište Radnoga Odbora u svim pitanjima, kojima će se baviti Savezni Odbor. Kako se u našim srednjim školama podučava istorija. Udžbenik prat. L. Zrtnića: »tslorija novog veka«, Beograd 1921., koji je odobren po ministarstvu prosvjete, te se za cijelo rabi na mnogim srednjim školama, odlikuje se manje znanstvenom svojem obradbom, ali tim vrše svojim krupnim antisemitskim ispadima u obrađivanju povijesti savremene Rusije. Kad čitamo pojedine odlomke fe knjige, dobivamo utisak, da nemamo pred sobom udžbenik za srednje škole, već pamflet najgdre vrsti, sastavljen po. »hakenkrajclerskom receptu. Autor u svemu čini Židove odgovornima za prilike u Rusiji i ne žaca se da štampa izreku, kao na primjer ovu: »Predsedniku središnjeg soveta (t. j. Lenjin op. ur.) glavni su pomoćnici' Jevreji i Nemci a neke novine tvrde, da je i cn Jevrejin«. Toliko ii je svestranog studija trebalo, dok je isioričar Zrnić došao đo toga, da neke novine pišu, da je Lenjii* jevrejin! Ali nije dosta da su Židovi krivi za Rusiju, jer »beskućnici Meli bi po čitavome svetu, da sedočepaju imanja i propovedaju diktaturu po jevreju Marksu ... Lakomislene radničke gomile i beskućnici nasele su ovim Jevreji ma«. Takovim se znanjem uz odobrenje ministarstva sprema srednjoškolska omladina, ovo su načela kojima se sije mržnja u mlade duše. Pczivljemo Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina i Vrhovni Rabinat, da kod vlade poduzmu korake, kako bi se onemogućio ovakav udžbenik, koji besramno propagira antisemitizam na srednjim školama. Iz zagrebačke židovske općine. U nedjelju, dne 16. o. mj. sazvana je sjednica predstpjništva r ( adi budžetne rasprave. Upravni odbor predložio je budžetnu osnovu, koja je račnnavši s teškim ekonomskim stanjem uvažila tek najičedniie potrebe, a one ipak iziskuju svotu od >,800.000 dinara. Nakon što su riješeni neki administrativni poslovi i odgovoreno .na interpelaciju «g. Sitna Spitzera o intervenciji članova predsitojništva kod policije bez naročite privole, predsjedatelj g. dr. Hugo Kon opširno obrazlaže budžetni prijedlog te daje razjašnjenja o svim promjenama. U debati traži g. Lav Stern u oduljem govoru, da se budžetni prijedlog Skine s dnevnog reda i da se povrati odborima na ponovni pretres, jer u osnovi nisu uvažene mnoge važne potrebe naše općine, pa bi trebalo naći načina, da se i za ove potrebe nađe pokriće. Naročito ističe potrebe vjerske, uvaženje opravdanih želja naših ortodoksa i sefarda, naše škole i konačno potrebu gradnje židovskog općinskog dema, koji bi trebao da bude ne samo dom, u kojem bi našla prijem sva naša društva, koji bi nam omogućio dostojno održanje filijalnih službi boržjih, već koji bi ujedno i bio jak i snažan podstrek za daljnji razvitak cijeloga židovskoga života. Dr. R o d a n i ć (Narodni Rad! traži neka razjašnjenja i želi, da se osnova povrati pojedinim odborima, da se taćno ustanove sve potrebe i dali su zaista nužni svi predviđeni izdaci, jer je mišljenja, da bi se možda mnogo toga dalo prištediti. Obzirom na pcodmaklo vrijeme prekida se rasprava, a nastavak određuje se za utorak. U nastavku sjednice od utorka, dne 18. o. mj.

Lav Stern povlači svoj prijedlog, da se budžetna osnova skine s dnevnoga reda. Dr. tlom u odu-I‘j'em govoru zagovara prihvat osnove za spec jalnu debatu, u kojoj će kod pojedinih stavaka Jiznijeti svoje prijedloge. Govornik bavi se svim potrebama općine, te ističe, da ova osnova, i ako svemu tome ne udovoljava, pokazuje dobru vol,u i utire put k sređenoj ekonomiji, koja će kasnije omogućiti izgradnju svih potrebnih institucija, a naročito rad na socijalno-humanitarnom polju, koji je kod nas još dosta zanemaren. Konačno naglašuje, da pored svega toga, što budžetna osnova predviđa povišenje izdataka od 400.000 dinara, ne će ove godine biti povišen porez pojedincima. Nadsavjetnik Albert S c h w a r z (Narodni Rad) govori s, početka o cionističkom i neeijonističkom naziramju i žali, da se cijonistički pokret tako raširio. Zatim se upušta u kritiku budžeta, te ističe, da mu je žao, što ga jedan reakcionarni zakon p r i s i 1 ja va, da bude članom jedne bogoslovne općine i da mora platiti bogoiš tovni doprinos. U budžetu ima suvišnih stavaka, koji nas terete, pa to zapravo i nije budžet jedne bogoštovne, već upravne općine, jer u njemu imade pored stavaka za vjerske potrebe i stavaka za upravu i čak za neku sudbenost(l). M I u e trebamo židovsku školu, kad i m adeino državnih škola. Židovska Sko’a i sve židovske institucije saiho nas otuđuju od naše okoline. iMirko Breyer deiklamira patriotske fraze i ne želi separaciju, koju provadaiu cijoniste. Mi treba da smo Židovi, ali i ljudi. U svemu vidi prikrivene namjere cionista, koje on pobija tako i u školi, pa veli, da je glavno duh, koji vlada. G. dr. Hugo Kou u odgovoru na kritiku budžetne osnove žali, što se budžetu prigovara da je previsoik, premda je on očekivao, a i sarp je mišljenja, da je kudikamo prenizak i preuzak za velike zadatke, što ih mora moderna židovsku općina da vrši. Iznaša kako se budžet percentual-110 separatizma na pojedine naslove i konstatuje. da se za bogoštovlje preliminira 43%, za nastavu 20%, dakle za primarne vjersiko-odgojne svrhe 63% dok je za upravu, dakle sam administrativni trošak predvid eno tek 23%, a z.i sooijalno-humanitarne svrhe malenkost od 14%. Kraj toga naglašuje, da je d o p r i n o s b e na dužnost pripadnika naše općine najmanja u kraljevini, te manje općine traže mnogo većih žrtava od svojih pripadnika. A zatim se osvrće na izvode pojedinih govornika. Odbija svom odlučnošću da ma i prikriveno ovaj budžet služi unapređivanju i potpori ma koje židovske struje. Protivan je, da se u općinu unaša politika, ali kad je već o tome bl'o govora, mora da reflektira na ove izvode, te govornike, koji su toliko naglašavali patrijotizam, pita, gdje su im čini. Mi kao bogoslovna općina dužni smo, da se brinemo za sve potrebe židovstva, a u prvome redu za odgoj naše djece, jer je uvjerenja, da samo dobar Židov može biti i dobar čovjek. Duh u našoj škoM jest židovski, baziran na našoj tradiciji i židovskoj etici i sigurno ništa ne zanemaruje, Sto bi bilo na nštrb općeg vaspitanja naše djece i ako želi, da iz škole ponesu u život čvrst i nepokolebiv židovski osjećaj. Glede prigovara protiv osnutka židovskog općinskog doma, koji bi imao biti, po navodima neke gospode, zasadištem separatizma, upućuje na činjenicu, da bi upravo taj dom pod Jednim krovom imao ujediniti sve Židove i struje unutar naše općine, a o potrebi ovakovoga doma slaže se argumentima dru. Horna. Ako u budžetu nije uvršteno ni za predradnje, razlog je tome. što treba prvotno urediti neka pitanja administracije i poreza, koja će tek dati mogućnosti za realizovanje jednoga većega programa. Konačno preporuča osnovu budžeta kao podlogu za specijalnu debatu. Budžetna osnova prima se kao podloga specijalne debate, u kojoj u ime ortedoksa g. Rothstein podnosi budžet starovjerske udruge i moli predstojništvo, da ga u cijelosti prihvati. Nakon ođulje debate zaključeno je povisiti subvenciju ortodoksima od 63.000 dinara na 150.000 dinara. Specijalna debata nastavit će se u nedjelju, dne 23. o. mi. Janko Rechtnizer. U cvijetu svoje mladosti, u svojoj 21. godini poginuo je od 1 übojničke ruke naš mlađi sumišljenik Janko R echnifzer u Pakracu. Radin i miran., nije ni-

kad došao i s kim u sukob, dok nije onoga kobnoga dana priskočio u pomoć jednome napadnutome prijatelju, te nevin stradao životom. Sahranjen je uz brojno učešće cjelokupnoga građanstva. Ožalošćenoj porodici izrazujemo naše saučešće. Leon Becherano. Dne 16. IX. preminuo je nakon kratke bolesti u cvjeta svoje mladosti u Jati hav. Lećo Becherano. Pokojnik je bio jedan od najagilnijih i oduševljervijih omladinaca, te se uvijek isticao za našu stvar. Zemunska židovska omladina, kao i cio naš pokret gubi u njemu izvrsnog druga i plemenitog borca. Zemunska omladina odlučila je, da na njegovo ime otvori vrt. Z'ihrona letova. Apel. Cijonistička organizacija upravila je Radnome Odboru dopis u kojemu opisuje loše financijalno stanje najbolje židovske revije »Der Jede«, pa moli, da se list pomogne tako, da se nađe veći broj novih pretplatnika. Radni Odbor uviđajući potpuno, potrebu prešne pomoći listu, obraća se ovime na naše sumišijenike sa molbom, da pretplate ovaj u omjeru prema svojoj sadržajnoj vrijednosti veoma jeftini list. Dobrotvorna akademija zagrebačke izrae'.liske ferijalne ko'onije. Izraelitska ferijalna kolonija priredjivala je do sad u svoje svrhe niz dobrotvornih zabava, ikoje su stekle sveopće priznanje.- Sad kani ovo društvo jednom dobrotvornom akademijom pružiti posjetiocima čisto umjetnički užitak, koji je zajamčen sudjelovanjem naših omiljelih domaćih umjetnika; operne pjevačice Marte Pospišil, pijanistice Antonije Oeiger-Eichhorn, čelistice Marije Lažanski. vijolinistice Micike Schon, harfistice Slave Holub, pitomice glumačke škole Katarine Berndorfer, majstora na orguljama prof F. Dugana, g. Žige Hirschlera i člana narodnoga kazališta Josipa Papića. Akademija bit će u Music Hallu dne 7. decembra prije podne. Ulaznice dobivaju se u pretprodaji kod društvene predsjednice, Jurišićeva ulica 24. 11. kat, od 3, do 6. decembra izmedju 11 i 1 sat prije podne, te 4 i 6 sati poslije podne. Preostale ulaznice prodavat će se dne 7. o. mj. kod blagajne u Music Hallu počam od 9A sati prije podne. Akademija počinje točno u 11 sati, a za vrijeme pojedinih točaka rasporeda nije dozvoljen ulaz u dvoranu.

IZ SAVEZA ŽIDOVSKIH OMLADINSKIH UDRUŽENJA.

Savezne edicije. Upravo su izašle prve četiri pjesme, i to: »Mdrurati«, B »Tel Maji«, Hej, Haj, J' Petlja« i »Bahar Bagaj«, te će se odmah po jedan primjerak razaslati svim udruženjima. Cijena je svakoj pjesmi tri dinara, sve 4 pjesme Skupa za udruženja 10.dinara. Pjesme se mogu naručiti kod Radnog Odbora. Savezni Vjesnik. Ponovno pozivljemo sva društva, grupe i pojedince, koji dosada iz bilo kakovih razloga nijesu primili Vjesnik S. Ž. O. U., da lo odmah reklamiraju. Molimo da društva izvrše sve upute i odredbe javljene u Saveznom Vjesniku. Prijava članova. Društva, koja još ni do danas nijesu poslala spiskove svojih članova, neka to učine odmah, kako bi im se mogle izdati ovogodišnje iskaznice.

6

»ŽIDOV.

BROJ 49

DO RA WE/SS MAVRO BARARON Zagreb - Split zaručeni U mjeseca novembu 1924.