Жидов

Iz Palestine

Budući vrhovni komesar Palestine. Kako saznajemo s autentične strane, netačna je vijest »I>o ar Hajoma«, da je za nasljednika Herbert Samirela desgniran igeneral Munn. ,1 sve druge vijesti, kao i vijest I. T. A-e, da će biti injfnavan konzervativni poslanik Sir Philipp Sasoon preuranjene su. Pošto Saumel tek u junu ostavlja svoje mjesto past će odkika o izboru njegovog nasljednika kasnije. Potvrda uredjenja židovskih općina po Colonial Officu. Prema »Jewish Times«, izvjestio je ministar kolonija Araery Herberta Sattvuela, da je kolonijallni ured spreman, da ratificira po njemu predloženo nredjenje židovskih općina u Palestini, ako pristane na neke male promjene. Jedna od ovih promjena sastoji u tome, da se Agudas Jisroel dade pravo na posebnu Sehita organizaciju. Nadrabln Kuk kod ministra Amerya. Palestinski nadrabin Kuk, koji se na povratku iz Amerike zadržao u Engleskoj imao je razgovora sa lordom Balfourom i ministrom kolonije Ameryem. Potonji se ticao u glavnome uredjenja židovskih općina u Palestini. Asguitovo zadovoljstvo sa radom na izgradnji Palestine. Prigodom posjeta bivšeg engleskog premijera Asqut-ha u Palestini .izjavio je nakon pregledavanja arnorkanske kolonije Balfourie u Emeku g. Kalvarisky-u i Judge Posenblattu svoje veliko zadovoljstvo sa radom Židova na izgradnji Palestine. K dogodjajiraa kod Afule. Prigodom zapoćimanja radom na novokupljenom terenu u Afule, došlio je 'do tučnjave sa Arapima, koji su htjeli da smetaju posao. Tom zzgodom ranjeno je nekoliko Židova i Arapa, a jedan je Arapin übijen. Pdkop Arajpina obavljen je bez daljnjih upadica. Policija, koja je poduzela mnoga uapšenja na obje strane, sada je pustila na slobodu većinu Židova, pošto se dokazalo da je mrtvac übijen od samih Arapa. U službenom Izvještaju Izjavljuje vlada, da je istraga provedena i da Je parcela, o kojoj se radilo, bezuvjetno vlasništvo Židova. Posjed je katastralno zapisan na American Zion Commonwealth. Vlada je poduzela 'sve, da oćufva prava Židova, da obrade ovo zemljište bez daljnje smetnje. Imigracija. Prema izvještaju Cdonial Offica uselilo se u Palestinu za vrijeme od 1. Januara do I. oktobra 1921. 8191 Zidova, medju ovima 3228 muškaraca, 2522 žena i 2433 djece. U isto vrijeme »selilo se iz Palestine 1701 Zidova. Gradjevna djelatnost u Hajfl. U trećem kvartalu ove godine podijeljeno je 86 licencija za gradnju kuća u Hajfi d to 25 kršćana, 30 muslimana i 31 Židova dobili su dozvolu. Prema drugom kvartalu je to porast za 20 kuća. Opet živahna gradjevna djelatnost u Tel Avivu. Mnogo 'se pisalo o grozničavoj gradnji kuća u Tel Avivu. No činjenice premašuju sve predodžbe. Masa useljenika koja je došla ovoga ljeta ne može da nadje dovoljno stanova. Mnoge novosagradjene kuće ne dostaju. Ako se uzme da tri osobe trebaju jednu sohu, moralo bi se mjesečno sagraditi barem 300 soba, a često i više. Naravno da su poskočile i cijene stanova. Plaća se pače > 3 funte mjesečno za sobu, a za bolju sobu i 4—5 funti. U zadnjih nekoliko mjeseca Sagradjeno 5e u Tel Avivu preko 300 kuča, većinom dvokatne zgrade sa prosječno 300 soba. Od novih emigranata mnogi posjeduju kapitale, pa je najbolji posao, graditi kuće i iznajmiti stanove. Potražnja za gradilištima je ogromna. Herzlova ulica, gdje su stanovali samo učitelji i namještenici, postala je sada centar -trgovačkog života. Sada se započinje rušiti stare kuće najstarije su stare 16—17 godina i na njihovo mjesto graditi nove. Zgrada za maloindustrijalce u Tel Avivu. Na Sjednici gradskog vijeća Tel Aviva zaključeno je sagraditi zgradu veliku 500 kvadr. metara, gdje će mnogi mali industrijalci imati mogućnosti, da upotrebe električnu -struju za svoje motore. Palestinsko brašno za Solun. Grands Moulins de Palestine dobili su od židovske općine u Solunu narudžbu za 25 tona brašna za macot. ’ Nove industrije u Palestini. Sada se osnivaju ■dvije nove industrije u Palestini, jedna tvornica šibica u Hajfi sa kapitalom od 20.000 funti 1 jedna tvornica za konzerviranje mesa sa 2000 funti te jedna tvornica cigareta sa kapitalom od 25.000 L. Gradnja nove ceste. Keren Haj-esod dao je Savezu kolonista u Donjoj Galileji zajam od I. 2000, za gradnju ceste od* Bet Gana preko Javniela na

Vidi Modam {Tibetis). Cesta će stajati L 3000. a zaposliti će 150 radnika. Oktobarski Izdaci Keren Hajesoda za, poljoprivredu. Kolonizacijom! deipartement cijonlsitiSke egzekultive izdao je u mjesecu oktobru jz sredstava Koren Hajesoda za kupnju- stoke, strojeve, Sjemenje. i perad L 56.288 i to za 40 kooperativnih i individualisti čkih naselja, iko-j'e ie KH osnovao. Ov! izvanredno veliki izdaci dolaze svake godme samo jedamputa i to na početku poljoprivredne godine, kad se vrše svi radovi prije i poslije prve kiše. Time su sva naselja pravodobno sve posijala i zaorala. Kupljeno je krava za L 9000.—. Mo-šavi Nahalal, Kfar Jeheskiel i Klat Mala! dobili su 90 krave za 1000 funti. Hitin I Tel Adas takodjer su dobili (oliika Tel Josef i Em Harod dobili su krava za L. 2.800. Izvedeni su i popravci od 10 starih staja t sagradjeno je 50 novih u tKalamdljn\ Em Harodu. Merhavji, Kfar Jeheskel i Nablat Jehudl Zaimovi iz Koren Hajesoda. Zadruga obrtnika u Tei-Avivu dobila je na temelju garancije liipotekarne banke zajam od L 800.— Grupe »Darom« u Nes Cijena .i Reh ob«tu L 333.—, grupa »Hašaron« u Jcmi L 100.—, Gau Smuel L 100.— it.d. U Petab Tikvi kupio je departement za rad zemljišta za L 456. za kvuou »Maabar«. Solel Bone 'je dobio zajam qd L 2000.—. Proširenje školstva. Osnovano je 6 novih Škota i namješteno 12 novih učitelja. Novoupisanih učenika imade 660.—. U ovoj godini svega se podiir čaje u 128 škola, a ima 450 učitelja. Općina Tel Aviv koja je lami pridonašala školskom budžetu L 1200. povisila je to na L 3500.—. Kolonija Petah Tikva preuzela je takodjer svotu od L 300. za svoje 'škole. Tako će polako sam jišuv preuzeti školstvo. 6, svezak Bern Jehudino« riječnika, Ovih dana bila je u JerUsallmu sjedrrca odbora za izdavanje riječnika Ben Jebude, ma kojem je gdja Beu Jebude saopćila, da se 6. svezak riječnika sada dovršava. Time se došlo do riječi »miftan«. Odbor ie zamolio gdju Bern Jebude, da odmah .poduzme sve, da se započnu l radovi za 7. svezak. Nada se, da će se 7. svezak moći izdati tokom jedne godine. Manuskript Bruchovog »Kol Nidre« u Jerusalimskoj nacijonalnoj biblioteci. Mr. Bctewell u Londonu poklonio je biblioteci u Jerusolimu originalni manuskript zznamenitog adagio »Kol Nidre« od Maxa Brucha. Kriza produkcije vina u Rišon-ie Cljonu. Uslijed prekinutog eksporta vina u Poljsku i Ameriku nastala |e u Rišem Ie O'jonu! dosta jaka kriza. Baron Rotschiiđ odaslao je g. Scbapiru iz Pariza u ovu koloniju, da ispita Stvar. G. Schapiro proveo je svoje organizacijome radove i vratio 'se u Pariš, da izvijesti} baruna Rothschilda. Ustanovio je, da su Upravni troSkovi u Rišonu preveliki i reducirao ih je. Nadalje se Obratio na palestinsku vladu, da obzirom na njene velike prihode iz podruma u Rišonu, povisi carinu na importirana vina, tako da domaće vino bude- moglo konkurirati uvezenome. Na englesku vladu obratio se g. Schapiro sa molbom, da u pofeko-engleskom trgovačkom ugovoru, koji obuhvata i Palestinu isposluje, da Poljska snizi uvoznu carinu za palestinska vina.

Iz Jugoslavije IZVJEŠĆE O SJEDNICI SAVEZNOG ODBORA.

Dne 7. i 8. o. mj. održala se u Brodu na Savi sjednica Saveznoga Odbora, kojoj su pribivala gg. predsjednik Saveza Cijonista dr. David Alkalay, potpredsjednici Saveza nadrabin dr. Moric Levi i dr. Fridrih Pops, potpredsjednik R. O. Lav Stern te članovi S. O. Hugo Adler, inž. David Azriel, dr. Otto Braun, inž. Ljudevit Freundlich, dr. Marko Hom, Iso Herrnann, Avram D. Levi, Cvi Rothmiiller, David Spitzer, Sitno Spitzer, dr. Oskar Spiegler i dr. Alfred Singer, a kao izaslanik halucim inž. Hugo Zaloscer. Predsjednik dr. Alkalaj pozdravlja prisutne i konstatuje, da je prisutan dovoljan broj zastupnika, a zatim se čitaju stigli brzojavi i dopisi, ikojim opravdavaju predsjednik Rad. Odb. dr. Beno Stein i

pojedini članovi S. O. svoje odsustvo. Tajnik dr. Singer u gotovo jednosatnome izvještaju daje pregled o dosadašnjem radu, te naglašuje, da R. O. nije mogao provesti sve zadaće, koje su mu stavljene u dužnost, jer se mjesne organizacije nisu odazivale pozivima, a naročito da nije šekelska akcija j übiranje prinosa za Savez provedena onom ozbiljnošću i marom, koji bi bio poželjan. Nastavila se akcija za halučku farmu, te su posjećena ova mjesta; Beograd, Bjelovar, Vel. Bečkerek, Koprivnica, Novi Sad, Senta, Somhor, Sisak i Zenica. Ipak još nije namaknuta svota potrebna za investicije ove farme, pa je dužnost svih onih mjesta, koja još nisu završila akciju, da je čim prije završe. Zatim se referent bavi cijonističkirn radom i agitacijom, te ističe, da se rad u Južnoj Srbiji počinje razvijati djelovanjem Centralnog Ureda, čija će se pravila u smislu zaključka Saveznog Vi■eća predložiti ovom zasijedanju S. O. na prihvat. Keren Kajemet Lejisrael na žalost ne napreduje u onom tempu, kako smo to očekivali. Uprava obratila se na sva povjereništva i zatražila da provedu samokonTngentiranje, da na taj način osigura namaknuće propisanog kontingenta. Prvi pokušaj s novom ovom metodom učinjen je u Zagrebu i u Sarajevu, gdje su boravili predsjednik R. O. dr. Stein i tajnik dr. Singer. I Beograd javlja da provađa : amokontingentiranje, ali do sad iz većine mjesta nismo dobili obaviještenja. Dosadašnji rezultat ne zadovoljava, jer se nije ni približno postigao mjesečni prosjek kontingenta, a kamo li da bi se udovoljilo povišenju kontingenta, koji nam je posljednjih dana propisan. Tek posljednji mjesec pokazuje napredak. Hanuka-akcija može da popravi dosadašnji slabi uspjeh. Referent zatim izvješćuje o radu Palestinskog Ureda te ističe, da se od Saveznog Vijeća javilo 15 reflektanata za imigraciju, cd kojih je samo 1 otišao u Erec .lisrael, jer većina reflektanata nije odgovarala propisima, a neki nisu bili spremni za put, kad smo im mogli staviti na raspolaganje certifikate. Pal. Ured primio je za razdoblje od oktobra 1924. do marta 1925. pet n'ovih certifikata, pa će ih podijeliti halucim, koji su sad spremni na put, a izjavili su, da će sami nasrnoći putne : roškove. U ovoj izvještajnoj perfjodi imao jie ured manje da se bavi proputujućim halucim, jer svi Pal. Uredi sad otpravljaju svoje halucim direktno preko Trsta. Konačno izvješćuje o prijedlogu Pal. Ureda glede zajedničkoga putovanja u Palestinu, jer ono omogućuje jeftiaijSe putovanje. Ured stavio se u sporazum s Pal. Uredom u Trstu radi pregovora s parobrodarskim društvima, da izdejstvuje što povoljnije uvjete. Konačno izvješćuje o financijlalnom stanju službenog glasila >Židov« te naglašuje, da se list potpuno samostalno uzdržava i da bi se mogao izgraditi, ako bi svi pretplatnici udovoljili svojoj dužnosti. Šime S p i t z e r izvješćuje o radu Keren Hajesoda, koji je pored svega teškoga ekonomskoga stanja ipak postigao lijep uspjeh. Akcija se vodila u Južnoj Srbiji i Beogradu, u kojima je mjestima radio g. prof. Pazi-Goldmann. Rad ćc se svom energijom nastaviti.

BROJ 52.

>Z 1 D O V«