Жидов

loži kao bazu za pregovore 3 njima onaj nacrt ustava }ewish Agency, koji cijonističkoj organizaciji rezervira političku inicijativu, ctočim s drugima dijeli ekonomske i druge radove. Ovi su krugovi dobrim dijelom identični s »Brandeisovoima«, koji do sada nisu napustiti svojtu ideologiju, pa se naprotiv cionistička organizacija morala približiti njihovoj. Treba se samo sjetiti budžetne debate na zasijedanju Akcijonog Odbora i zadnjih članaka potpredsjednika amerikanske cionističke organizacije Avrama Goldbcrga o »novom kurzu« (Židov je donio jedan od ovih članaka i kritički ga posmatrao), onoga istoga Goldberga, koji je u samoj Americi bio najveći, protivnik Brandeisovog sistema. 1 ako se ideologija vodećih krugova cionističke organizacije (ne svih cijonista) približila ideologiji »Brandeisovaca«, ne može se znali, hoće li se ovi vratiti u organizaciju, iz koje su jedamputa istupili iz nama nepoznatih razloga. No sigurno je da mogu i hoće kooperirati u Jewish Agency. Isto vrijedi i za baruna Rothschilda i ljude njegova kova, koji za cijelo nijesu a limine odbiti pregovore s Wcizmannom. Opravdano se polaže najveća važnost nadi, da će proširenjem Jewish Agency priteći nova sredstva za obnovni rad u Palestini, šk, smo se prije nadali od Keren Hajesoda, to sada očekujemo od }ewish Agency. 1 ako ie Keren Hajesod mnogo doprineo, nije onoliko, koliko smo se nadali i koliko je trebalo. I ne varajmo se! Usprkos najsvečanijih poziva na sav jevrejski narod i najintenzivnijeg rađa nismo uspjeli; cijonisti, a pogotovo necijonisti nisu dali svog maasera pa nije vjerojatno da bi koristili dalinii manifesti i nneli Hnrc lii Jewish Agency bolje uspjeti? Ne znamo, ali pogriješno i lakoumno bi bilo odbiti jednu šansu, gdje je Weizmann tek nedavno izjavio, da se nada, da će u dogledno doba biti cionistička organizacija riješena svih materijalnih briga, kad Jewish Agency započne svojim redovitim radom. Pod time se ne smije razumjeti, da će cijonisti biti riješeni svog najtežeg i mukotrpnog rada oko sakupljanja novaca. Kako sam rekao u jednom od svojih prijašnjih članaka, cijonisti morati će sada pokazati još i više aktiviteta i požrtvovnosti, ako će htjeti da zadrže onaj dominantan položaj, koji im daje i predvidja ustav Jewish Agcncy. o. n.

Skice iz Nove Palestine

Piše

Rabi Sllvennann,

Newyork.

»Naša« djeca. U Palestini postoje dvije grupe, koje vladaju svime; halucim i djeca. U Jerusoliimi, gdje sam se, svladan čarima staroga grada, dulje zadržavao, manje se opažaju halucim, ali kad jedna grupa prodje cestom, tad se ima osjećaj, da stojimo pred osvajačima Djece ima svagdje i postoji napadno duševno srodstvo izmedju ovih ođvažnih mlađih dječakai, koji većinom potječu od roditelja, koji su odrasli u evropejskim getima, i ovim novim došljacima, koji su većinom proživjeti svjetski rat. Svi su oni ravnatelji. Škole stvaraju jaki duh djece. Jučer sam slučajno prošao pored jedne od tih škola, u kojoj je baš nauka dovršena, čuo sam, kako su veseli mladi glasovi sebi dovikivali sve u hebrejskom jeziku. Slušao sam s čudnim

osjećajem da doživljujcm čudo. Cinito mi se kao đa se opet obnavljaju iz drevne prošlosti dani profeta. Kađ sam to rekao jednom mladome čovjeku sigurno jednom od učitelja odgovorio mi je; »da, oni su naša prošlost, ali što je važnije, om su i naša budućnost«. Ta Škola pripada cijelome ijednom školskom sistemu, tako sam informiran na veliko začudjenjc moje, koje sam u orijentalnog zemlji mislio naći, samo neki čarobni nered. Ovaj školski sistem zahvaća svu zemlju, od Dana do Đeršebc, sa 129 škola. Njime upravlja odgojni departement, koji izradjujc naučnu osnovu i brine se za kvalifikovane učitelje. Ima tu dječjih, vrtova, pučkih škola, tehničkih i znanstvenih škola, a sad se na Maslinovom brdu građe prve zgrade za sveučilište, koje ima da bude kruna cijeloga sistema. Sigurno će mnogoga đa začudi, da bi p»-

čanstvo od 100000 duše (nijedan od njih nije osobite' bogat, većina su vrlo siromašni) moglo da uzdržava ovakav odgojni sistem. N« ovo školstvo ne uzdržava samo palestinsko židovstvo, već ga podupiru Zidovi cij ;l »ja svijeta s Keren Hajesodom i drugim institucijama. Slijedećeg dana sreo sam u jednom jerusolimskom prcđgradju skaute. Mladež te vazda sjajna, ali u ovoj zemlji čini mi se siarjnijom no drugdje. Približio sam se grupi i rekao sam vodjii: »Vi imate mnego razloga đa budete ponosni s Vašom djecom«. »Ota su i vaša«, odvratio mi je i ja sam ga razumio. »Onstcuii«. Prije moga odlaska iz Jcrusolima odluči« sam da peglam hebrejsko sveučilište. • kome sam toliko već čuo. U Americi čuo som o jednom medicinskom odjelu, što g« grade amerikanski liječnici.

Položaj istočnog židovstva

Nakon povratka g. M. M. Usi skine imao je dopisnik Koren Kajemeta intemevv s njime, u kojem Usiškin prikazuje položaj cvropejskog židovstva i njegov agitacijom put za Keren Kajemef. Iz ovog intervievva vadimo ovo: Na pitanje glede općeg dočeka odgovorio je Usiškin; »Priznajem da nisam očekivao takovo oduševljenje. Srdačnost prijema i velike demonstracije nadmašile su sva očekivanja. Moram ove manifestacije prigodom moga dolaska, da pripišem probudjenom interesu židovskih masa za Erec Jisrael. Prije je bio Erec Jisrael san, smjeli ideal, za koji su radili samo idealisti. Danas je ta zemlja zbilja, nije više plod mašte. Vanrcdnu srdačnost zahvaljujem sigurno i okolnosti, da sam došao kao stanovnik Palestine, koji je donio autentične vijesti iz zemlje,. »Na koji način se pokazao ovaj interes?« »Ima dva elementa palestinskih interesenata. Najprije veliki broj onih, koji se lično žele preselili u Erec jisrael. Po svim evropcjskim zemljama imade tisuće Zidova koji čekaju dan, kad će moći poći u Palestinu. Njihov broj cijenim na 2 mitijona. Možda tome doprinaša ekonomsko politički položaj, ali je sigurno najvažniji faktor želja, da lično sudjeluju kod izgradnje narodne domaje. Nadalje velik je broj bogatih Zidova, koji ne žele naseliti se u Palestini, ali koji bi ipak htjeli učestvovati na obnovi Palestine, pa bilo to samo finanoijalnim učešćem.« »Bori li se tko protiv toga pokreta?« »Gijonizam ima svojih starih protivnika. Ima ih četiri kategorije; a) lijevo krilo socijalista Uoip ima znatan utjecaj na omladinu. Od Rumunjske sve do litavske i Poljske imade mnogo antinaoijonalnih elemenata, koji svoju duševnu hranu dobivaju iz Rusije. Onu su žestoki protivnici cijonističkog pokreta. U Bukareslu, Rigi i Jasiju govorio sam u skupštinama takovih djaka, jer sam htio da upoznam njihove nazore, čuo sam da su opetovali stare preživjele fraze; nemaju zdrave životne filozofije pa nisam ponio najbolji dojam o njihovom duševnom i intelektualnom nivou. Ipak bi nam s vremenom moglo uspjeli, da ovu omladinu opet predobijemo; b) zatim imademo jidišista, kop su još dosta jaki u Poljskoj i Litavskoj i ako ne tako jaki, kao što su prije bili. Oni su židovski po duhu, ali su antipalestinski i anhhebrejski raspoloženi

• hoće da riješe problem narodnih manjina m diaspori; c) velik je dio gornjeg sloja srednje klase koji ne slavlja otpora, ah mdi teren ti* je prema Erec jisraelu; to je grupa pasivnih asimilanata; d) konačno imademo ekstremu« ortodoksne. Ovi Agudat-Jisrael i njezini privrženic* ogorčeni su neprijatelji cijonisličkc organizacije, ali ne izgradnje Erec Jisrael a. Za njih je hebrejski samo sveli jezik. Oni ugrožavaju nasu narodnu organizaciju, ali imaju jak interes za našu zemlju i držim da će i oni doprinjeti razvitku židovske zemlje.« »Koji je Vaš dojam o položaju galutskof židovstva uopće?« »Bolno me se doimalo kad sam vidio da judaizam židovska religija u svim centrima koje sam posjetio, gubi na terenu. Tradioiijonalmi židovski šabat gotovo je nestao. Zamislite što to znači da pored sinagoge u Kovnu nađjete otvorenu židovsku tiskaru u subotu. U Varšavi štampa se 5 prodaje židovski list; to se dogadja i kod poljskih cdjonističkih novina, a da se tome nilko ne čudi? li zemljama srednje Evrope znatno se povećao broj mješoviiih brakova. Iznimku čini Poljska, jer se Poljaci protive mješovitim brakovima. Napadna je činjenica, nepoznavanje židovske kulture u širokim krugovima, studij talmuda sve više iščezava, a židovska djeca rastu, a da ne poznaju alef beta. S druge strane opaža se medju mladjuu elementima kulturni napredak, naročito glede hebrejskoga, koji se jezik sada u mnogo većoj mjeri govorit no prije«. Na pitanje glede praktičnih rezultata svoje turneje odgovorio je Usiškin: »Cilj moga puta bio je trojak; da oživim vjeru židovskoga naroda i njegovu sopslvcnu snagu, koja je znatno popustila uslijed katastrofe rata i poratnog vremena. Zatim da židovske mase zainteresujem za izgradnju Erec Jisraela, tako da ne bi ostala po strance ni jedna općina, pa niti pojedinac. Konačno da upravim apel za kulturnu renesansu pomoću hebrejskog jezika i literature. Prema oduševljenju i praktičkim rezolucijama mnogih konferencija i skupština kojama sam pribivao, smijem reći, da sam dao jak poticaj, da se postignu ta tri dlja, i da će oni, koji če nastaviti rad našim linijama, sigurno uspjeti. Uspjeh doduše zavisi o svakodnevnome radu. Na svoju veliku žalost moram reći, da smo na tom polju još dosta slabi i to u radu u cijonističkoj organizaciji uopće, a i u radu obih njezinih finandjalnih

2

»2 i D U \ •

*PO| 38