Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Mi, sredina i ekstremi

Uporedo s problemom proširenja Jewish Agency počeo se u cijonističkom novinstvu tretirati problem, koji tako reći čini glavnu temu svega, što se ovaj čas piše i govori o Erec Jisraelu. Nestašica novaca, golema ekonomska kriza, nezgodna politička situacija, bijahu činjenice, koje su silile; da se u radu za Erec Jisrael ne resspcktiraju dogme i programatske deklaracije, nego da se pošto poto namakne potreban novac. Odatle i težnja /a proširenjem Jewisb Agency, odatle postanak suvremenih rasprava o toliko spominjanoj privatnoj inicijativi«. Ali dok se Je onda, pred neko dvije godine ta tem*kretala u području planova, prijedloga i njihovih kritika, dotle danas stvarnu suštinu te teme čine praktična situacija i činjenice i njihovo zadiranje u osnovni plan i principijelno shvatanje palestinske izgradnje Za nas je ovdje'bez sumnje veoma teško rezolutno odrediti kakav stav prema nekim činjenicama i dogadjiajima, što se dešavaju u lancu jednog principijelnog procesa u Erec Jisraelu, jer se takav stav ne ođredjuje samo teorijom i jednostranom partijskom ideologijom, nego praksom i činjenicama, a u vezi sa shvatanjem, koje netko imade o svrsi i zadaći palestinske izgradnje. Valja i kod današnjeg prosudiivanja razvitka palestinskih prilika imati na umu sve rezultate diskusija, koje su se vodile o biću i cilju cijonizma i o njegovoj praktičnoj i kulturnoj važnosti za rlješenje žid. pitanja. Nespretno je i nedostatno, da se jedna važna i principijelna stvar prosudjuie u uskom opsegu današnjice. Ne smije se prema tomu nikome zamjeriti, a najmanje organiziranim cijonističkim radenicima. što kako im mnogi predbacuju možda i »nepraktično* sa jednog skupnog gledišta prosudjuju suvremeni proces, koji se nazivlje etapom četvrte allje. Takozvani klalili Stamcijouizam (opći, prema unutra neodredjeni cijonizam) najviše od svih »cijonizama< pušta svakom pojedincu, da sa svog ličnog i individualnog gledišta prosudjuie probleme i situacije, koji se u drugih promatraju sa skupnog gledišta. I veliki dio »Stamcifanista« naglašava, da su redovi njegovih Imđi vodjeni u prvom redu praksom dakako pod vidom prosperiteta samog cij. programa. V prošlom je broju »Židova« gosp. Lav Stem kritikovao frakcijonarstvo u cijonizmu, ističući u glavnome negativne momente ovoga našeg frakclionisanja i pozitivume »srednje linije«. U svom se je članku, kritikujući podjednako diferenci-

jačini u cijonizmu uopće i ekstremnost njenu i pojedinih frakcija osvrnuo i na zeleni šekel. pa sve u svemu izgleda, da je konzekvenca tog članka, da po mišljenju pisca idu pod jednu kapu organizacijona diferencijacija, ekstremi i last not least. za nas odnedavna aktuelna stvar, zeleni šekel. Neki su naši vidjeniji i mladji ciionisti zbog toga, uzevši u obzir i šekplsku akciju, koja eto započinje, shvatili, da je nedopustivo, da se u kritici ekstrema zalazi u ekstremnost i jednostranost kritike, u kojoj se torom i Mizrahijem (frakcijom kat eksohen sa desna) pobija nepotrebnost marksizma i socijalizma u cijonističkim redovima. Kad se dakle kritikule u glavnom samo frakcijonizam ljevice, pa kad se aludira ili čak upozorava na prilike u nas, onda je potrebno, da se iskoristi momenat i da se kaže jasno i odredjeno sve, što tko ima da veli o tom, kako se u nas smije ili ne smije, mora ili ne mora da propagira frakcijonarsko grupiranje, koje obzirom na probleme sa kojih polaze te diferencije nije dakako u nas aktuelno, ali je barem za omladinu možda veoma potrebno. Radi se tek o načinu. kojim se to provodi, ali je važan i način, kojim se to kritikuje. Može se frakcijonarstvo brahiti i napadati. Ali u kritici treba lučiti one grupe, koje su dokraja frakcijonističke« od onih, koje čine frakcijo samo zato. jer je to nužno dano time. što cijonistički pokret imade parlamentarno organizovani forum, treba ovakošto i\ nas činiti to više, što u nas dolazi u obzir samo ona »frakcija u cijonističkom pokretu, kojoj je gosp. Lav Steru u svojoj kritici učinio krivo.

Jod Rosenberger.

U znaku šekelske kampanje

U posljednjemu broju Židova« čitam prikaz cijonizma srednje linije načinom. koji je nužno odredjen tendencijom; zbog koje ie pisan. Ta je tendencija jasna: treba obraniti modri, sredujolimjaški citonizam Jugoslavije od opasnosti, koja mu prijeti pojavom zelenoga šekela. Zbog te tendencije, da se srednjolinijaški cijonizam obrani pod svaku cijenu, nosi čitav članak sve oznake izborno-propagandističke borbe. Upravo zbog ovakvoga karaktera toga članka ne bi bilo ni od koga lojalno, da uzme na nišan svaku rireč, pa da se obori na sve netačnosti, krive tvrdnje i neopravdane napadaje članka. Ne bi to bio toliko težak, koliko dugotrajan i neplodan posao, jer bi trebalo polemizirati protiv različitih mišljenja, kojih se nemogućnost vidi na prvi mah Uglavnom sadržaje članak gosp. Lava

Sterna trostruki napadaj; !. općenito na frakcije u cijonizmu, jer da su one više na štetu, nego na korist, da više dobivaju od Ciiotlizma, negoli rnu daju (koja je frakcija osjm Mizrahija štogod dobila?!) i da nemaju nikakav pozitivni program, nego im je jedina svrha oponiranje srednjoiinijašima, sitim buržujima (tu se dakle iz opozicionalnih, ekstremističkih stranaka i/u--ziinlju »burzujaki* Mizrahi!); 2. na pokušaj, da se i u nas uvede 'frakcijonarstvo«, koje bi samo oteščavalo naš i onako dosta teški rad oko oživljenja židovske sredine; 3. lično na mene, kao *vod.ju omladine , koji je bez potrebe stavio omladinu pred komplicirana pitanja, koja ne baziraju na realnim potrebama, a omladina iii ne može da riješi. Ne ću da branim frakcijotvar.stvp. Naprotiv hoću da pokažem pozitivno, što je Hitabdut-partiia, jer je ona u nas jedina frakcija, koja je istupila svojim posebnim, zelenjm šekelom; jer je dakle ona .jedina izazvala polemiku i nije ml poznato, da je n nas netko polemizirao protiv frakcija prije ovogodišnje šekelske kampanje, koja obećale zbog toga, što imadu dvije grupe, koje se hore za povjerenje ciionista i omladine, da će dovesti do opsežnije debate o različitim pitanjima našega pokreta. A ta je debata bez sumnje potrebna, da se već jedamput u nas probudi interes i poznavanjic palestinskih problema, pa da i mi uzmognemo zauzeti neki stav u tim pitanjima. Uspije li mi, da pozitivno pokažem opravdanost cijonističkoga nazirao ja, koje zastupa Hitahdut-partija; uspije li mi, da pokažem potrebu toga zastupanja, onda sam dokazao i potrebu posebne frakcije, koja se danas nužno pokazuje u posebnom šakelu, ali koja je sama tražila, da se ukinu razlike u šekelu, jer je uvjerena, da bi ona kao frakcija u onom času. gdje bi bio samo jedan šekel, dobila još veći. broj mandata za kongres. .A onda ću zacijelo biti riješen krivnje zbog zavodjenja omladine u pravcu nepotrebnih komplikacija i zbog brkanja pojmova. Što ie i što hoće Hitahdut-partija? oto je nas nagnalo, da u ovoj godini provedemo življu šekelsku akciju, da organiziramo pristaše i zbijemo redove u većoj mjeri, negoli smo sve to dosad činili. Hitahdut - partija, nastala iz palestinske radničke stranke Hapoel-hacajir (Mladi Radnik) i galutske mladb-cijonističke stranke Ceire-Cijon (Mladi Cijonisti ili Cijonova ornladinafznači već sama po sobi jedno okupljanje, a ne cijepanje, jačanje pokreta, a, ne slabljenje. Ima Ijevičarskih stranaka cijonističikih. koje su po svom osnovnom nazirao ju marksističke te po-

GOD. IX.

POSTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

UPRAVA I UREDNIŠTVO; ZAGREB ILICA BROJ 31. IH. KAT

ZAGREB 6. februara 1925 - 12. ševat 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 100 D. POLUGOD. 50 D CETVRTGOD. 9* d. POJEDINI BROJ

broi 5.