Жидов

Toga dana odgovorila im je i svijesna omladina, što želi a ujedno pokazala da vodi brigu o razvitku svoje opštine. Asimilanti su pokušali, da innoge omladinske glasove ponište, Sto više išli su tako daleko da su čak i na gradsko poglavarstvo podnijeli tužbu. , Dan izbora protekao je vrlo živahno. Izborima prisustvovao je 131 izbornik, od loga je dobila cionistička lista ogromnu većinu od 93 glasa, što je bio doličan odgovor svima, koji su htjeli • da satru narodni rad u opštini. ~ U 1 sat bili su izbori završeni, te je bio proglašen rezultat uz veiuoo oduševljenje prisutnih kao i omladine. U vijeće izabrana su slijedeća gospoda; Dr, Hinko Gottlieb, dr. Lendlcr Dragutin, Furst Ignac, Burgncr Bela, dr. Donner Kazimir, Ing. Roscrrzweig Filip, Altman Žiga, Hofman Marko, Sleiner Albcrt, Pollak Ernest, Kraus Bernhart, Beck Lavoslav, Zamjenici: dr. Milhofcr Bela, Ing. Kraus Leo, Rosenberg Marko, Weiller Dane. Nakon proglašenja rezultata omladina jc otpjevala Hažikvu, a plavobijcLa zastava lepršala je pobjedonosno ha židovskom hramu. H. M. Akcija za Keren Hajesod u Splitu, Uredništvo je primilo iz Splita ovaj brzojav; »Pri svečanom sastanku uz našeg milog predstavnika Keren Hajesoda. brata šalom Pazi-a nakon izvršene dužnosti maascra radosni polučenim uspjehom dajemo svečani zavjet, da ćemo našu dužnost Božjom pomoči uvijek nadalje vršiti, dok ne postignemo uzvišeni cilj, od Boga obećani, od nas predvidjeni, od naše volje posvećeni. Šalom. Za splitske jevrejc predsjednik Morpurgo. Konferencija zagrebačkog okruga Savctm Židovskih Omladinskih Udruženja. U nedjelju, dne 1 o. mj. bila je u dvorani Bogoštovnc Opčine ova konferencija* na kojoj su bila. l zastupana udruženja Judeja, Bnot-Cljon, Literarni Sastanci Židovske Omladine, Makabi i Ahdut-hacoHm iz Zagreba te udruženja iz Bjelovara, Karlovca. Koprivnice, Sanskoga Mosta, Siska i gosti iz Križevaca. Konferenciji su predsjedali Ture ScJnvarz i Joel Rosenberger. Prva točka dnevnoga reda bijaše referat Cri Rothmullera o stanju S. Ž. 0. U. Na temelju njegovoga četiri nedjeljnoga putovanja, j triju dosadašnjih .okružnih- konferencija, (Vukovar, Beograd i Sarajevo) iznosi opsežan izvještaj, u kojemu veli: Stanje je u Saveza nadasve pozitivno. Vidi se, da nijesu bile uzaludne riječi zadrugara o vezivanju sa Savezom, o intenziviranju rada i t. đ. Ove su riječi urodile dobrim (i odom. Uza Sirenje pokreta, koji obuzima sve veće dijelove omladine, te prodire i u najmanja mjesta, možemo da zabilježimo uspjeh u dva glavna polja našega rada; u radu s djecom i tt hcbraizacip. Ovo Sirenje je vrlo važno i potrebno, jedno da zaista obuzmemo svu omladinu i da joj pokažemo put k obnovi, a drugo jer nam je iz finandjalnih i političkih uzroka potrebno, da pokret svalimo na veći broj omladine, kako bi Sa vez,.(jjpgap vršiti razlićae zadatke, napose na kultur. polju {izdavanje glasila, edifftja: , organizacija, predavanja;, propaganda; osnivanje .književničke izdavačke zadruge; ostvarenje ferijalnoga omladinskog naselja i eventualno pripravne ■ halučke stanice i , : t,. d.J.. Prema tome nas pun: veselje, Sto nam taj organizaciono - propagandni rad napreduje. Još je važniji uspjeh u radu s djecom. Još se nikad u nas nije razbio toliko s djecom, koliko danas. Nada se, da za'mjesec, dva ne če biti mjen kojem se ne bi sistematski radilo s djecom. 1. hchraizadja unatoč velikim zaprekama napreduje. U ovoj su godini uspješno ndstavila rad; nekoja udruženja, gdje se je Već otprije radilo, a počela su neka mjesta ispočetka. I opčeni cionistički rad nailazi u omladine na aktivno razumijevanje. Ona je u mnogim mjestima jedini raditi faktor ove godine možda još i više, negoli dosad. Nasuprot tim uspjesima stoje dvije stvari, gdje treba još velikoga rada. Prvo je veza sa Savezom. Ona je doduše mnogo veća i snažnija, negoli jc bila prije dvije godine, i na tom polju beremo plodove, koje je predjašnji Radni Odbor zasijan. Ali ta veža još uvijek nije lako jaka, kako bi trebala da bude. Još uvijek nema one jednovitosti ih barem onoga osjećaja pripadnosti Savezu, koji je potreban, da Savez uzmogne da bude zaista odlučan faktor u našem židovstvu. A mi to hoćemo. Hoćemo, da ljudi pripadaju Savezu potpuno i dokraja, da ne izlaze iz njega, čim pređpi granice mladosti« nego da i poslije toga u živoj vezi s najmlađjim generacijama Saveza, sa-

čuvaju cionističku energiju i aktivnost pa da time budu uzori i..vodiči podmlatku. Druga je stvar, koja je upravo i potrebna za ostvarenje toga cilja, a koja je-u nas dosta zanemarena, to je kulturni rad, U nas se u toni pravcu još uvijek ne radi dovoljno. Treba većma upregnuti omladinu i p|Ojedince, treba više pažnje posvetiti i dobrim stvarnim predavanjima i kurrevima, i izdavanju knjiga. Ukazuje na mogućnost, da se u tu svrhu iscrpe starija godišta Židovske Smotre, Židova i Gideona, koja sadržavaju dosta bogat materijali. Jer, završuje referent, ne smijemo biti zadovoljni dosadašnjim napretkom, nego treba rad još većma izgraditi, da stvorimo jak i jcdaovit Savez, Iza' referata nastaje oduža diskusija, u kojoj se stavljaju različite napomene referatu, koje su uglavnom potvrdile naziranjc referentove. Druga točka dnevnoga reda bili su izvještaji pojedinih udruženja o njihovu radu u ovoj godini. Karlovac i Koprivnica rade redovno i neprekinuto; Sisak je pretrpio neke krize, slično i Bjelovar, gdje se malo radi. Sanski Most kao mlado udruženje, osnovano na početku ove godine, ima da se bori s različitim teškoćama, ali Hjcpo napreduje. Od zagrebačkih udruženja rade bez većih smetnja Makabi i grupe Hacofim, i ako i jednima i drugima fale podesne prostorije, koje bi omogućile potpuno izrabljenje svih mogućnosti. Judeja se nije mogla u .ovom semestru da razvije, i ako ima nekoliko pozitivnih stavaka. Literarni Sastanci rade, ali mamentano ima da prežive tešku društvenu krizu, Bnot-Cijon, koji je imao svega 13 članica, prestao je, da se sastaje, jer je jedna grupa prešla kao pokusna kvucai u AhdutHacofim. U Križevcima će se za 14 dana'osnovati omladinsko udruženje; Razvija se debata, u kojoj se tretiraju neka važna interna pitanja i razlazu problemi rada u pojedinim udruženjima. Treća taćka. je referat o mogućnostima okružnoga rada, .koji drži Jocl Rosenberger. U svpm stvarnom referatu iznosi, da je glavna zadaća okrugova, da omoguće bolji rad nekim slabijim udruženjima te da izvode zajedničke akcije. Prema tome treba najveću važnost polagati na pohode-, jednoga mjesta drugome, na zajedničke izlete i priredbe i napose na to. da pojedini predavači održe, svoja predavanja u razUčnim mjestima okruga. U debati se tretiraju raziični predloži o jednoj velikoj okružnoj priredbi te o okružnom sletu, o praktičnoj provedbi okružnih pohoda, predavanja i t. d. Četvrta taćka bila je. izbor okružnoga vodstva. Izabrani su Drago Biicbler. Cri Hirsch, Maks Krautblatt. Joe! Rosenberger i Ture Schwarz. Kod pete tačke, pretiloga R. 0.-u govorilo se je o različitim pitanjima, napose o tome, da se učvrsti u omladini ideologija i kulturni rad pa su stvorene neke konkretne odluke. Radnom se Odboru izriče priznanje za rad. U eventuolijama govori Arje Weinbcrgcr o ferijalnoj omladinskoj naseobini, Cvi Rothmulier. ozbiljnim riječima opominje nazočnu omladinu, da više pažnje posveti kulturnom radu i svojim glasilima Gidconu, Haavivu i Saveznom Vjesnik«. N» konca završuje Tor« Schwarz lijepim riječima; konferenciju, a omladina zapjeva Hatikvu. Uvede je bilo uspjelo intimno sijelo u menzi. Iz Židovskog Akademskog Potpornog društva. Zagrebačka burza za robu i vrijednote pristupila je Žid. Akad. Potp. Društvu kao član utemeljitelj sa iznosom od D 5000. XXX. red. glavna skupština Žid. Akad. Potp. Društva. Dne 4. 11. održana je u prostorijama menze 30.. redovita glavna skupština u pnsuću preko 150-torice članova. Predsjednik gosp. Aleksa Miiller, informirao je članstvo o novim pothvatima društva u pogledu ekonomskog obezbjedjenja židovskih Studenata, te su slijedili izvještaji tajnika, blagajnika (sa bilancom) te odnosnih referenata. Iznesena je i stvarna kritika o poslovanju društva, a nakon najpovoljnijeg izvještaja revizijonalnog odbora podijeljen je jednoglasno apsolutorij. Riješena su neka prešna interna pitanja, a za ljetni semestar 1924,—25. izabran je ovaj odbor: Predsjednik: Franjp Zentner, aps. rer. com, potpredsjednik; Moše Schweiger stud. tur., tajnik I.; Egon Goldner stud. muz. akad., tajnik DL: Avram Pinto stud. phil., blagajnik I: Hajim Atijas, aps. rer. com., blagajnik U,; Je-

šua Salom stud. pharm.. Ekonom I.: Vlado Po 11 a k stud. med., ekonom D. Moše Wer lhe i m stud. med., knjižničar; Slavko Hirš le r, cand, med., odbornik I. Meir W eltnan stud. hir, odbornik 11. Leon Wil f, cand. med. Revizijonalni odbor: Aleksa Mu 11 er, aps. hir„ Ivo Ku n, cand iur, Iso Lev i, cand. med. Na pitanje Židovskog Djačkog Doma osvrnut ćemo se u narednom broju. IZ RADNOGA ODBORA SAVEZA ŽIDOVSKIH OMLADINSKIH UDRUŽENJA 1. Vijesti u »Židovu«. Ovime odredju.jemo, da sve vijesti u »ŽJdovu« i 2 našega »R. O.« imadu sva savezna udruženja smatrati posebnim saveznim dopisima. Stoga ih iraadu izrezati i poslije izvršenja odredaba spremiti u društveni arhiv.« 2. Cirkulari. Razaslan je cirkular iz odgojnoga referata o radu s djecom i o iskustvima kod priredaba, te cirkular o važnosti šekeiske akcije. Ponovno nagla-, šujemo važnost ovogodišnje šekeiske kampanje, pa pozlvljemo omladinu; 1. da održi posebne sastanke, na kojima će se govoriti o značenju šekela, te o snošaju modroga i zelenoga šekela i 2. da se stavi na raspolaganje šekelskorn povjereniku, kako bi se akcija što tačnijc provela. Upozoravamo na članke gosp. Lava Stema u prošlome broju i Cvi Rothmullera u ovom broju. 3. Materijal za sastanke. Na sastancima neka se upotrijebi novela Anatola branša iz ovoga broja »Židova . (Zagreb, Ilica 31, 111. kat.) R. 0. S. Ž. O. U. CENTRALNA UPRAVA KEREN HAJESODA ZA JUGOSLAVIJU traži: a) tajnika sa organizatomim. administrativnim i agitacijonim sposobnostima: b) pomoćnog činovnika ili činovnicu eventualno samo za poludnevni rad. Ponude na adresu Sinje Spitzer, Zagreb, Ilica 31.

Književna bilješka

»LA REVUE JUIVE« Kako smo već javiti počeo je izlaziti novi svjetski židovski časopis u Parizu »La Revue Juive«, koji okuplja najpoznatija imena. Ujedno je našim čitaocima članka »Oni i Ml« u posljednjem broju poznato veliko zanimanje francuske javnosti za židovska pitanja. Bit će stoga interesantno vidjeti, da je taj interes prodro i u naču sredinu preko francuskoga (topisnika. uglednoga zagrebačkoga dnevnika »Obzora«, koji je donio pod naslovom »Novi pokret medju Židovima«, članak, koji niže Štampamo. Na samu reviju osvrnut ćemo se detaljno, kad je naSa redakcija primi, ali je jasno, da »La Revue Juive« znači samo okupljanje najslavnijih židovskih imena u novom svjetskom časopisu, a nikako neki »novi pokrete, kako to navodi, zacijelo nedovoljno informirani dopisnik »Obzora«. Kreacija židovskog sveučilišta u Jeruzalemu, na kojem će predavati Einstein. (Poseban dopis »Obzora«!. Pariz, 31. siječnja. Albert Cc-hen jest direktor i šef »Židovske Revije«, u čijoj se upravi nalaze tri najpoznatija evropska imena; Einstein, Freud i srandes. Revija počJa je da izlazi „ Parizu i ona nagoviješta jedan pokret, što se razvija. Evo što je u njoj u prvom broju napisao AJberl Cohen, koji joj daje smjernice; Židovski svijet nalazi se u stanju dekadencc i uiedno uskrsnuća. Mi ćemo # >vdje lučiti ono, što je dostojno da živi i ono što treba pustiti da umire i izgine.

BROJ 6.

>2 I D O V.