Жидов

dio došao je preko Jaie i to 4130 useljenika. Muškaraca je bilo 2232, žena 1731 a ostatak čine djeca. Neoženjenih muškaraca bilo je 1044, a neudatih žena 665. Broj porodica iznosio je 685. Aškenazi doscgnuše broj od 4696 duša a sefarada se uselilo 660. Najviše je imigranata došlo iz Poljske, zatim iz Rusije, Rumunjske i Litve. Iz Iraka je došlo u novembru 116 useljenika. Relativno maleni broj došao je iz Amerike, a iz Bugarske se uselio 121 imigrant. Nova upravna podjela Palestine, Oficijelni •rgan palestinske, arapske Egzekutive »Felestin« javio je u svom broju od 13. februara, da saznaje »z autoritativnog izvora, da će se Palestina od 1. aprila dijeliti na dva upravna distrikta, Sjeverr:m distriktom upravljat će Colonel Symes, sadanji guverner distrikta Hajfe, Južnim distriktom upravljat će major Abramson a rezidirat će u Jafi. Jerusolim će biti pripojen južnom distriktu, a imat će zasebnu podupravu. * Palestina bijaše od g. 1920. do 1922. podijeljena na sedam upravnih pokrajina; Jerusolim, Jafa, Fenicija, Galileja, Samarija, Gaza i Beršeba. Prvoga jula 1922. stegnuto je tih sedam pokrajina u četiri distrikta. Prvog aprila 1924. pripojen je distrikt Samarijc sa sjevernim distriktom, pa sada ima u svemu tri upravne pokrajine. Major Abramson, kojeg »Felestin« spominje kao budućeg guvernera južnog distrikta, nije Židov. »Felestin« dodaje, da će podguverneri biti Arapi. Nasljednik Herberta Samuela. Londonski nedjeljni list »Raynolds« javlja, da se utvrdilo, te je veoma teško, da se nadje nasljednik današnjem Vrhovnom Komesaru u Palestini, Neke su osobe, kojima bijahu ponudili ovo mjesto, otklonile, da tu ponudu prihvate. Po svoj će prilici britanska vlada pozvati Herberta Samuela, da ostane na svom današnjem mjestu i za vrijeme dalje perijode. Ima prema navodima spomenutoga lista mnogo razloga, da se vjeruje, te će Samuel prihvati ovakovu ponudu. U posljednje vrijeme javile se mnoge i razne vijesti o navodnom nasljedniku Herberta Samuela, pa one sve ponajbolje dokazuju, da engleska vlada nije stvorila nikakova zaključka o ■ovom palestinskom komesaru. Tako je sir Alfred Mond izjavio u Palestini nekim novinarima da su glasovi o tom, da će on biti imenovan Vrhovnim Komesarom, posvema neprovjereni i bezraložni, a neke su novine bale čak javile, da je Mond pisao Liberalnoj Stranci, da se mora odreći djelovanja za stranku, jer da će doskora biti imenovan Vrhovnim Komesarom za Palestinu. Isto je tako Mond demantovao vijest, koju je javio Jacob de Haas, da se Weizmann protivi ponovnom imenovanju Herberta Samuela. Prema nekim vijestima dolazi opet kao glavni kandidat u obzir sir Gilbert Clayton, jer je Ormsby Gore odbio da primi mjesto komesara. Jedan arapski list javlja u toj stvari, da je Clayt,on za svog posljednjeg boravka u Palestini rekao, da se protivi dosadanjoj palestinskoj politici, a »Haarec« veli, da je Clayton kandidat, koji se Židovima svidja. Drugi neki list javlja opet, da je ponovno postala aktuelnom jednom već zabačena kandidatura generala Mac Munna. Vaad Leumi (Narodno vijeće polj. Židova) prihvatio je na svojoj sjednici od 17. o, mj. rezoluciju, u kojoj se kaže, da je potrebno, da sir Herbert Samuel ostane i nadale Vrhovnim Komesarom za Palestinu. U rezoluciji se kaže; »I opći interesi zemlje a i naročiti interesi pol. Židova, traže da Herbert Samuel ostane na svom dosadanjem mjestu. Vaad Leumi je zaključio, da poduzme potrebne korake, da informira mjerodavna mjesta i da sklone sir Herberta Samuela, da u slijedećoj ■pravnoj periodi ostane palestinskim komesarom. Tvornica čarapa a naselju Bne Brak. »Haarcc« javlja, da je gosp. Kopelevvitz, stručnjak u fabrikaciji čarapa, koji se je nedavno naselio u naseobini Bne Brak, započeo, da ondje gradi tvornicu, koja će uposliti mnogo radnika. Nedavno je u Bne Braku osnovana i zajednička stolarija »Eres«, za koju su već naručeni svi potrebni strojevi. Nova tvornica cigareta a Tel Avfvu. Nekoliko stručnjaka fabrikacije duhanskih tvorevina iz Varšave, koji su dovezli sa sobom i sve potrebite strojeve osnovali su u Tel Avivu tvornica cigareta, koja će a osam radnih sati producirati četvrt milijuna cigareta.

Američki i poljski Židovi namjeravaju da kupe Sarona. Prema nekim vijestima iz Palestine hoće jedna grupa američkih i poljskih Židova da kupe poznatu njemačku koloniju Sarona u Palestini. (Židovski kolonisti iz Madjarske već su prije godinu dana uzeli u najam jedan dio Sarone pa se ondje uz Nijemce bave uspješnim povrćarstvom. Štrajkovi u Palestini. Pred kratko vrijeme stupilo je u štrajk radništvo nekih židovskih tvornica u Palestini. Tako su do 17, o. mj. štrajkali radnici tvornice Šemen u Hajfi. Isto su tako štrajkali radnici u tvornicama cementa »Nešer« u Hajfi i u nekim mlinovima društva »Grands Moulins de Palestine«, Ova poduzeća uposluju oveći broj radnika i to »Šemen« 60, »Nešer« 272 (240 Židova, 20 Nijemaca i 12 Arapa) i spomenuti mlinovi 40 radnika. Štrajkovi izbiše zbog zahtjeva radnika za povišenjem plaća, jer su cijene uopće a naročito živežu za ove zime u Palestini veoma poskočile. Zbog tih je štrajkova jedan dio gradjevnih poduzetnika u Tel Avivu, kojima poslovi prema mnogim vijestima posvema dobro idu zbog intenzivne i žive gradjevne djelatnosti, otkazao uposlenje svom radništvu. Našem uredništvu nijesu do sada stigle nikakove vijesti o završetku ove akcije spomenutih poduzetnika. U idućem broju donijet ćemp dalje vijesti o stanju te stvari. Osamnaestog ov. mj. održana je u Jerusolimu konferenca, koja je raspravljala o sredstvima, kojima bi se mogli da zapriječe štrajkovi i taktički otkazi uposlenja, kakovi su se desili u Tel Avivu Na toj konferenci bijahu zastupnici poslodavaca, radnika, Vaad Leumi-a i Cijonističke Egzekutive. Vijećalo se je čitav dan do u kasnu noć, Konferenca je izabrala stalni obranički sud u kojem će biti zastupani poslodavci, radnici, Vaad Leumi i Cijonistička Egzekutiva. Ovaj obranički sud imađe zadaću, da se sastane kadgod zaprijeti opasnost štrajka i da izgladi diference. Taj će sud izraditi jedan radni statut u Palestini. Knpnja daljih 25.000 dnnama zemljišta za Kercn Kajemet. Zaključkom direktorija Keren Kajemeta kupljeno je daljih 25.000 dunama zemljišta, od toga je 17.000 dunama u Emek Jezreelu, a 8000 u Judeji. Nacionalni fond hoće da u ov.oj godini uveća svoj posjed na 200.000 dunama. Primici Keren Kajemeta znatno premašuju lanjske doprinose, ali veoma zaostaju za preuzetim obvezama. Primici Keren Kajemeta u januaru 1925. Glavni Ured Keren Kajemeta primio je u januaru 1925. doprinose u iznosu od L 17.725. Najveći dio tih doprinosa otpada na Udružene Države, koje su dale 36,239 dolara ili L 7.390. Ovaj je iznos dosadanji maksimalni doprinos Udruženih Država u ovoj godini, koje su se obvezale, da će skupiti 500.000 dolara. Od oktobra 1924, dale su Udružene Države za Keren Kajemet L 17.622, Poljska je na drugom mjestu doprinesnika, dala je u januaru ove god. L 2.648, a od oktobra 1924. dala je svega L 15.750. Poljska se obvezala da dade L 50.000. Na trećem je mjestu Njemačka sa doprinosom od L 2091 u januaru, a dala je od oktobra 1924 L 6246. Južna Afrika dala je u' januaru L 1332, Litva, Čehoslovačka i Aregentina svaka po L 2000, Engleska je dala L 1126, a Kanada, Grčka, Francuska i Rumunjska veoma zaostaju. Kad bi sve te zemlje povisile svoje prosječne doprinose za 100 posto prema doprinosima od lane, osigurao bi se gotovo sav svjetski .kontigenat Keren Kajemeta. Od godišnjeg kontingenta, koji iznosi 500.000 dolara unišlo je dosada samo L 65.000. U prošloj su godini od januara dalje rasli mjesečni doprinosi za Keren Kajemet, a posljednji su mjeseci donijeli i doprinose, koji su bili dva puta veći od doprinosa u prvim mjesecima te godine. Jerusolimski ured Keren Kajemeta pozivlje sva povjereništva, da za Puritna provedu intenzivnu sabirnu akciju. Beri Katzenelson, izdavač radničkog dnevnika n Palestini Beri Katzenelson odredjen je za izdavača hebrejskog radničkog dnevnika, koji će početi izlaziti u Palestini 1. aprila.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga odbora. Radni je Odbor na svojoj sjednici od 25. o. mj. primio do znanja dopis Egzekutive glede provedenja šekelske akcije, zatim poziv na otvorenje hebrejskog sveučilišta, a zatim izvješćuje Cvi Rothmuller o radu omladinaca u Zagrebu, naročito o osnutku Omladinskog Kola. iza toga prešlo se je na raspravu u planu za namicanje sredstava jednovitom akcijom, pa je nakon odulje debate zaključeno, da se imadu pribrali sva potrebna statistička data, te će se u zasebnoj sjednici stvoriti konačna odluka. SUMIŠLJENIGi ! Na čelu lista donijeli smo apel Egzekutive za ovogodšinju šekeisku akciju i sa svoje strane pozivljemo sve mjesne organizacije na vršenje svojih dužnostiSekeli su razaslani, pa treba akciji odmah pristupiti, kako bi se ona ove godine doista sistematski provela. Oni sumišlienici, .koji stanuju u mjestima, u kojima nema mjesnih organizacija, mogu svoj šeke! uplatiti i izravno kod Saveza Cijonista u Zagreb, Ilica 31, 111. kat. Cijena šekelu ustanovljena je po Egzekutivi sa Din. 15. Uz šekel treba odmah übrati i doprinos za zemaljsku organizaciju u iznosu od 30 Din. Upozorujemo, da izborno pravo za Savezno Vijeće zavisi o uplati saveznog doprinosa. David Spitzer, povjerenik za šekelsku akciju. POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA! Pozivamo sve povjerenike, da nam smjesta pošalju obračun od Hamiša asar akcije, jer Hanhala u Jerusolimu od nas traži izvješće o uspjehu ove akcije. Za desetak dana evo Purima, na kojem treba provesti Purimsku akciju posljednju mogućnost, da u drugom polugodištu namaknemo propisani nam kontingent. Ako ne ćemo upeti sve snage, ne ćemo moči udovoljiti svojoj obvezi prema Keren Kajemetu. Učinite svi svoju dužnost! Sabirajte za Keren Kajemet! Uprava Keren Kajemeta| Lazar Anhaltzer. | Dne 21. veljače o. g. preminuo je g, Lazar Anhaltzer u 69 godini svoga života. U pokojniku gubi naš sumišijeaik i senijor Judeje, g. Bruno Anhaltzer svoga oca, pa mu ovime izričemo našu sućut. Zihrono livraha. Sefat Amenu. Gospodin nadrabin dr. Pinkas Keiler (Bačka Topola) javlja nam, da se izdanje knjige Moses Ratha, Sefat Amenu u hrvatsko-srpskoj obradbi bez njegove krivnje za kratko vrijeme otegio, pa neka to izvole uzeti do znanja svi, koji su tu knjigu prenumerirali. Knjiga će izaći za kratko vrijeme, najkasnije 1. aprila. XXVI. Redovita glavna skupština žid. nar. akad. društva »Judeje« u Zaorebn. Dne 21. februara održana je uz prisustvovanje začasnog seniora g, dr. Aleks. Lichta i nekih seniora 26. red. gl, skupština, koju je otvorio predsjednik Moše Schweigcr. Iz tajničkog se je izvještaja vidilo, da je »Judeja« u prošlome semestru brojila preko 100 članova, a da je uslijed štrajkova i praznika na univerzi bila mogućnost rada skučena u vrijeme od tek 2 mjeseca i da su u to vrijeme osim brucoške večeri održana 6 sijela, na kojima je bilo predavanja i referati u glavnom o aktualnim pitanjima i događjajima u židovskom i cionističkom svijetu. Jedna se ja grupa »Juđeanaca« bavila opitim kulturnim pitanjima, a druga je posvetila svoju pažnju u glavnom povijesti cionističke ideologije. Provedeno fe samooporerovaaje Za JugosJ. halučku far.

6

>2 1 D O V«

BROJ 9.

Zeleni sekel. Šekel narođno-socialističko cionističke partije Hitahdut dobiva se kod HapoelHacaira, Zagreb, Jurišjćeva ul. 2t. p. A. 'rfans Hoclisinger.