Жидов

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

RIJEŠENJE SPORA OKO RUTHENBERGOVE KONCESIJE. U posljednjem smo broju izvijestili o sporu oko te koncesije 5 o raspravi internacionalnog sudišta u Haagn. Internacijonalno je sudište IS. o- raj. izrekio u toj stvari svoj sud. Tom se presudom odbija prigovor Grčke, jer je posvema neopravdan. Sudište je konstatovalo, da je koncesija, koju je engleska vlada podijelila Ruthenbergu, posvema pravovaljana. U obrazloženju ove presude kaže se, da je engleska vlada 'imala pravo, da se ne obazire na ranije podijeljene koncesije, JER JE ZADAĆA ENGLESKE VLADE. DA U PALESTINI STVORI ŽIDOVSKU NACIJONALNU DOMAJU. Nova bijela knjiga engleske vlade. Pred nekoliko dana izdala je engleska vlada bijelu knjigu, koja donosi govor ministra za izvanje poslove Chamberlaina, što ga je održao na 32. vijeću Saveza Nar.oda u Rimu u novembru 1924. Ovo je prva službena publikacija toga govora. ChamFerlain je medju ostalim rekao, da se od mandatarne vlasti u Palestini traži da izgradi nacijenalnu domaju za Židove i da se uporedo uvede i provodi u zemlji slobodna vlada i uprava. Os se zbog toga ne čudi, da se često prigovara vladi kad te postulate provodi i da se baš tuže dvije protivničke strane, od kojih svaka polaže svu važnost na ostvarenje onog principa, koji zastupa. Uzme li se u obzir činjenica, da su ovi problemi veoma povredivi mogla bi mandatarna komisija izreći svoje zadovoljstvo zbog pravednosti, koja ovdje vlada. Obzirom na napomene komisije o upravi Palestine kazao je g, Chamberlain da ne zna, je li mandatarna komisija uistinu posvetila dovoljno pažnje ispravnom studiranju svih napora i nastojanja palestinske upravne vlasti, da izvrši svoje teške dužnosti. Dalje je rekao engleski ministar da nijesu opravdane napomene komisije, koje kažu, da useljenici nijesu imali stručne naobrazbe. Rezultat židovske imigracije u posljednjim godinama potiče svakoga, da posvema drugačije misli o toj stvari. Vrhovni komesar saopćio mu je da veliki dio useljenika ima stručne spreme za poljodjelski rad i da se mnogi drugi veoma brzo pri 1 a god ju ju poljoprivrednim prilikama, a to dokazuje brza i uspješna izgradnja židovskih poljoprivrednih naselja u raznim dijelovima zemlje. Palestinska konierenca Agude. Petnaestog o. mj. je u Frankfurtu na Majni otvorena palestinska konferenca Agudas Jisroel. Ovoj su konferenci prisustvovali mnogi zastupnici palestinskih centrala Agude iz Poljske, Njemačke, Litve, Rumunjske, Austrije i Švicarske. Otvorenje konference je izvršeno pod predsjedanjem dr. Siegfrieda Oppenheimera, J. Hollaandera iz Frankfurta na Majni i senatora Leutschera iz Krakova. Prema -održanim referatima, vidi se, da je Palestinska Centrala Agude daljom kupnjom od 17.000 dunama zemljišta uvećala svoj posjed u Emeku na 21,000 dunama. Referiralo se je o palestinskom pokretu u redovima Agude, o pal. pokretu u Sovjetskoj Rusiji i krajevima oko Vilne i o raznim organizacijonim pitanjima. Svjetski savez sefardskih Židova. Trinaestog Februara otvorena je konferenca palestinskih Sefarada. Na toj je konferenci zaključeno, da se osnuje svjetska .organizacija sefardskih Židova. Konferenca je dalje prihvatila rezoluciju u kojoj se poziva Cijonistička Organizacija, da u cionističke emigracione urede u Jafi i Hajfi primi zastupnike sefardskih Židova. Zadaća ovih zastupnika bit će, da se brinu za ojačanje imigracije seiarada u Palestini. Konferenca je ppred toga zaKljućila, da započne pripremama za osnutak aas£obrna sefaradskih Židova u Palestini, Gosp. Jacob de Haas, sekretar Brandeisove grupe, koji sada boravi u Palestini održao je na toj konferenci govor, pa joj je razložio tačan plan za ovaIkove naseobine. Kampanja za Hadaso n Americi. Velikim miFšngom održanim 21. januara u Chicagu započela ne ovogodišnja kampanja za »Hadassah Medica!

Organisation«. Glavni govornik bijaše Colonel Kisch. Grupa Hadase u Chicagu, koja broji 1700 članova, organizovala je 100 grupa za provedbu kampanje, kojom bi trebalo sakupiti 25.000 dolara za vrijeme budućeg mjeseca. U mnogim se mjestima sprema akcija, da se svuda sakupi kontigent, koji je za svako mjesto odredilo vodstvo Hadase. Halučki pokret u Americi. Za 12. februara bila je u Newyorku sazvana konferenca na kojoj je dr. Mordechaj M. Kaplan referirao o mogućnostima, da se u Americi stvori halučki pokret. Na ovu konferencu bijahu pozvani mnogi prominentni pedagozi i neke osobe, što se interesuju za židovsku odgoju i židovske odgojne institucije. Mnogi su od ovih pozvanika sudjelovali u raspravama te konference. Fuzija društava American Palestine Company i Palestine Economic Corporation. American Palestine Company, kojoj je zadaća, da pomaže trgovinu i industriju u Palestini i imade subskribcija za više od jednog milijuna dolara, namjerava da se fuzijonira sa Palestine Economic Corporation, koju su osnovali Felix M. Warburg, Louis Marshall, Bernhard Flexner i Herbert H. Lehman. Ovakav zaključak o fuziji stvoren je na sjednici direktorija društva American Palestine Company a na osnovu spoznaje, da skupljanje novaca u Americi i investiranje toga novca u Palestini, provodjeno mnogim raznim Agenturama i društvima troši suviše mnogo snaga i sredstava i da bi sa principijelnog gledišta bilo korisnije, da svoj imetak sjedini sa proponiranom Palestine Economic Corporation; ođređjen je i sastavljen komite, koji će urediti finanoijalne detalje. Inicijativom gosp, Jacoba de Haas-a, sekretara Palestine Developement Council-a u Newyorku (Brandeisova grupa) organizirana je korporacija za pomaganje trgovačkih poduzeća u Palestini, Osnovni kapital iznosi L 200.000, a polovinu bi toga novca trebali da dadu stanovnici Palestine. Kineske knjige za sveučilište u Jerusolimu. Gospodin i gospodja S. A. Hardoon iz Šangaja darovali su jerusolimskoj univerzi 440 svezaka kineskih klasika. Demisija Abrahama Goldberga. Na sjednici administrativnog komiteja američke Cijonističke Organizacije pročitano je pismo Abrahama Goldberga, u kojem najavljuje svoju demisiju kao činovnik američke Cijonističke Organizacije, kao urednik lista »Dos Viddische Folk« i upravitelj Palestinskog ureda. Administrativni je komite sa žaljenjem primio ovu demisiju Abrahama Goldberga izrazivlši mu ujedno priznanje za njegov dugogodišnji rad. Goldberg .ostaje i dalje članom američkog ' dministi a ivnog Komiteja i Akcijonog Komiteja Cijonističke Organizacije.

Ukupni doprinosi za Keren Hajesod uplaćeni Glavnom Uredu iznosili su danom 31. januara 1925. L. 668.888. 4. 5. Uspješan početak kampanje Keren Hajesoda a Newyorku. Dolaskom predsjednika Weizmanna započela je veoma uspješna kampanja za Kcreo, Hajesod u Newy,orku. U četvrtak, dne 12. februara održana je u hotelu Aslor pod predsjedanjem Morrisa Rothenberga izvanredna konferenca direktorija Keren Hajesoda za Ameriku. Na ovoj je konferenci govorio prof. Weizmann. U svom je govoru dr. Weizmann iznio analizu prilika, u kojem sve današnje židovstvo živi i svoja iskustva, koja je stekao u Evropi, pa je na kraju ocrtao svoje dojmove iz Palestine i razložio program rada za najbliže vrijeme. Iza govora dr. Weizmanna apelirahu gospoda Rothenberg i Neuman« na članove direktorija; njihov je apel vanredno uspio. Trojica prisutnih direktora subskribirahu odmah svaki po 10.000 dolara, a nekolicina ostalih svaki po 5000. U svemu je na toj konferenci sukbskribirano 97.000 dolara. Iza kratka govoraCol. Kisha stavio je Rothenberg prijedlog, da se povede riječ o izgradnji prikladne zgrade za sve cijonističke urede u Jerusolimu. Ovaj je predlog bio oduševljeno primljen. Trojica prisutnih direktora obećaše,- da će za gradnju ovakove zgrade dati svaki po 10.000 dolara. Opće je mišljenje, da su auspicije ove započete akcije veoma dobre. ITA javlja dalje, da je uporedo s ovom konferencom započela ta akcija za Keren Hajesod u Newyorku 16. februara velikim mitingom u Carneggie-Hallu, Posjet je bio golem. Neko 15.000 ljudi nije moglo da udje u dvoranu. Glavni govornici bijahu dr. Weizmann i dr. Šmarjahu Lewin. C.olonel Kisch je saopćio, da je Felix Warburg dao 50.000 dolara, kao prvi svoj doprinos u ovogodišnjoj kampanji za Keren Hajesod. Isto je tako objavljen,© i više ostalih doprinosa. U svemu iznose doprinosi sabrani te večeri 300,000 dolara. Louis Marshall sazvao je drugu sesiju tako zvane nepartajične konference za 1. marta ,ove godine. Akcija dr. Mossinsohna za Keren Hajesod u Braziliji. Dr. Mossinsobn stigao je uz veoma svečani doček 28. decembra u Rio de Janeiro. Iz svih dijelova grada dodjoše Židovi u luku da pozdrave dr. Mossinsohna. Oficijelni pozdrav održan je u cijonistiČkoj dvorani, koja je židovski centar u Rio de Janeiru, Ovoj pozdravnoj priredbi prisustvovahu i aškenaski i sefardski Židovi. Kampanja za Keren Hajesod započela je 5. januara. Odonda posjetio je dr. Mossinsohr. mnogo mjesta u Braziliji, Iza provedbe te akcije u Braziliji odlazi dr. Mossinsohn u Argentini.

PRIMICI KEREN HAJESODA U JANUARU 1925.

Iz Palestine

Pregled imigracije u Palestini za posljednjih triju mjeseca. Prema izvještaju o imigraciji u Palestini u novembru i decembru 1924. i januaru 1925, uselilo se za ta tri mjeseca više od pet i po hiljade ljudi. Maksimalna imigracija u tom razdoblju bila je u novembru, pa je iznosila 1950 ljudi, prema 1825 u decembru i 1850 u januaru. Najveći

PRIMICI I IZDACI CIJONISTIĆKE PALESTINSKE EGZEKUTIVE U MJESECIMA NOVEMBRU I DECEMBRU 1924.

BROJ 9.

»2 1 U U V*

5

1. Udružene države L 14.829, 6, 2, 2. Južna Afrika 6.000. . . 3. Njemačka 5.258. 4. 8. 4. Rumunjska; Bukareštanski biro L 3.081 12. 3. Bukovinski biro 320. 17. 8. Besarabijski biro 305. 13. 3.708, 5. Poljska; Varšavski biro 1.331. 18. Krakovski biro 648. 10. Lavovski biro 541. 13. Vilnajski biro 119. 18. 4. 2.641. 19. 4. 6. Nizozemska 1.081. 14, 7. 7. Engleska 1.000. . , 8. Čehoslovačka 926. 6. 10. 9. Litva 552. 7. 5. 10. Argentina 430. . . 11. Letska 249. 17. 7. 12. Austrija 326. 9. 8. 13. Chile 150, . . 14, Švedska 147. 12. 3. 15. Gdansko 118. 2. 9. 16. Alzacija i Lorena 112. 11. 7. 17, Švicarska 98. 12. 18. Palestina 65. 6. 1. 19. Estonska 40. . . 20. Finska 39. 3. 6. 21. Norveška 17. 17. 8. 22, Pojedinačni doprinosi 6. 10. 8. L 37,700. 5. 8.

Primici: Novem. Dez. 1. Kercn Hajesođ London L 29.067.20 32.146.53 2. Primici a konto ranijeg budžeta 1.319.19 570.70 3. Višak izdataka nad primicima 6.295.41 9.457.04 36 681.80"42.17A27 Izdaci; 1. Kolonizacija 16.737.09 13.264.66 2. Školstvo 942.62 11.622.16 3. Imigracija 1.964. 5.789.13 4. Zdravstv.o 2.379.40 2.666.85 5. Poljoprivredna pokusna stanica 113.17 1.519.55 6. Javni radovi 1,610.20 3.364.32 7. Solel Bone 8.0008. Specijalni izdaci 689.45 742.86 9. Trgovina i industrija 414.05 406.59 10. Sveučilište 20.64 75.24 11. Sveučilišna biblioteka 231,57 120.19 12. Tehnika u Hajii 250250— 13. Mizrahi-Organizacija 764.79 85614. Administrativni izdaci 2.606.10 1.496.72 L 36.681.80~42.17k27