Жидов

Židovsko Omladinsko Kolo u Zagrebu

Razaslani su pozivi za osnivačku skupštinu Kola, koja će biti u nedjelju, 1, 111. u 2 i pol sata u zgradi Bogoštovne Općine, Pahn,otićeva ulica 16. U Sarajevu j u Beogradu omladina srazmjerno dugo imade centralna udruženja. U Sarajevu je »Žid. Omi. Kolo* nastalo iz djevojačkoga društva »Morije* i srednješkolskoga udruženja »Juda Makabi«. U Beogradu je »Jevrejsko Omi. Udruženje« nastalo iz općega omi. udruženja »Atehija«, srednješkolskoga udruženja »Oideona« i djevojačkoga udruženja »KarmeK 1 u Zagrebu ideja Centralnoga udruženja nije nova. Ona je nikla uporedo sa zahtjevom zajedničkoga rada. Doduše sva zagrebačka društva imadu u pravilima paragraf o saradnji s ostalim saveznim ili omladinskim udruženjima, ali u praksi je taj zajednički rad do pred godinu i po bio neznatan. Imali smo tri omladinska udruženja, odijeljena i nepristupna. »Judeja«, židovsko narodno akademsko društvo već po tome, što njeni članovi ponajčešće nijesu imali nikakvoga kontakta sa zagrebačkom omladinom, jer su dolazili iz provincije, nije u zagrebačkom židovsko-omladinskom životu mnogo značila. Od značenja su bili gotovo samo judejanski funkcionari S. Ž. 0. U., koji su već po službenoj dužnosti imali da podržavaju (kontakt sa čitavom omladinom. Bn o t-C ijo n« kao djevojačko društvo u dobrim je godinama uz malu pomoć ostalih društava priredjivao dječje ■ predstave na Hanuka i Purim; imao sijela, na koja su dolazila i neka gospoda pa i omladinci; više nije imao prilike za zajednički omladinski rad. »Literarni Sastanci« kao srednjoškolsko društvo imali su dosta omedjen zadatak, ali pored toga oni su bili uvijek ono zagrebačko društvo, koje ie imalo najviše elana i najviše volje za zajednički radi u Zagrebu; samo što ga ono samo nije moglo da provodi u većemu obimu. No ono je pored svega primilo u svoje kolo i vansredufeškolsku omladinu, mušku i žensku, posvjedočivši time najbolje »širokogrudnost«. (U posljednje su se vrijeme porodile upravo zbog toga neprilike, jer se pokazalo, da razlika u mentalitetu srednjoškolaca i nesredinješkolaca priječi zajednički život u društvu, kako se dosad u Lit. Sastancima provodio-) Osim omladine, organizirane u ovatri udruženja, bilo je i imade mnogo omladine, koja stoji izvan pokreta, ili samo »sa simpatijom« prati pokret. Prije neko tri semestra nastao je zahtjev zajedničkoga rada. »Judeja« se zapravo iznova rađala i stvarala iz ništa, a stvarali su je ljudi, kojima je ideja povezanosti i saradnje čitave omladine bila mnogo bliža, negoli »akademska tradicija.« »Bnot-Cijon« je bio već onda vrlo slab (poznato je, da ga sad zapravo i nema, da su sastanci sistirani, a da je ženska omladina gotovo sva izvan pokreta), pa je mogao samo da se pomogne zajedničkim radom. I »Literarni Sastanci« su bili za zajednički rad. Tako je ponajprije stvorena zajednička knjiž-

n i c a zagrebačke omladine, jedan odi najvećih uspjeha zajedničkoga rada. Osnovano je Mjesno Vodstvo, koje je imalo da vodi zajednički rad. Održavana su zajednička sijela i različne priredbe. A ipak je rezultat toga rada bio negativan. Pokazalo se, da lična ambicija pojedinih društvenih funkcionara i briga za pi estiž pojedinoga diruštva priječe pravu saradnju. Rezultat je bio taj: društva su imala manje odgovornosti za svoj rad uopće, a za općeniti zagrebački rad napose, negoli je bilo prije. Pored toga Mjesno Vodstvo nije moglo da na 1 až e, nego samo da preporuča; ono je ulagalo truda u izradjivanje osnova, koje se nijesu izvodile, jer su društveni odbori naprosto prešli preko njih. Knjižnica je bila vječito u neredu; nije se povećala; nije se gotovo ni čitala sve samo zato, jer nije bilo one organske povezanosti omladine sa svojom knjižnicom, kakova je onda, kad knjižnica pripada jednomu društvu, koje se i brine za nju. Tako se zagrebačka omladina povratila u ono kaotično stanje anarhije, koje je bilo prije početka zajedničkoga rada. Treba ili naprijed ili natrag. Natrag: to znači napustiti uopće ideju zajedničkoga rada. zajedničke odgovornosti i zajedničkih akcija. Naprijjed: znači stvoriti centralno omladinsko udruženje, koje bi progutalo sva dosadašnja društva, da iz rascjepkanih energija stvori jedri ovi tu silu, koja će moći da riješi sve one zadatke, koji su danas nametnuti židovskoj omladini. Kolo ima da bude mjesto, gdje će doći do izražaja sve energije naše omladine. Ono ima da okupi svu omladinu, koja je već organizirana (ali zbog raštrkanos'i i rastrganosti vodja ne dobiva u njima mnogo) i onu, koja dosad nije organizirana bilo zbog toga, šo nije imala radnoga područja bilo stoga, što je slaba društva nijesu mogla da privuku. Sva ta omladina ima da ii kolu nadje Jedan život: u Omladinskom Domu, koji je jedan od prvih zadataka Kola, a koji će sastojati iz prostranoga stana, pulzirat će svjež život vedrina će omladine u njemu izgraditi svoje oblike, a vodijie i društveni funkcionari, dosad gonjeni s jedne sjednice na drugu, naći će tu mjesto, gdje će da koncentriraju svoje sile i dadu nešta cjelovito, bez umomosti i skepse. Omladinski Dom imada bude centar života zagrebačke židovske omladine. U njemu će naći mjesto različne sekcije; iz njega kao središta ići će omladinci i omladinke u pojedine sekcije i grupe. Jer Kolo ne će da stvori gomilu, bezobličnu i bezličnu. Ono ima upravo time, što će oteretiti velik dio naših omladinaca, koji mogu da daju i da vode, omogućiti pravilno i dobro vodjenje različitih sekcija, kurzeva i grupa. Svaki član Kola imade pravo, da udjeusekcije, daše povežeu grupe i da učestvuje u kurz e v i m a. Prije svega se Kolo dijeli u literarnu sekciju, koja ima četiri

odijeljenja: akademsko, srednjoškolsko, žensko i činovničke. Svako odijeljenje radi na svoj način: dok akademsko ima da u roku od jednoga semestra obradi temeljito n. pr- ciionističku ideologiju i povijest cijonizma, kako bismo imali obrazovanih cijonista, koji će moći da vode kurzeve, dotle imadu srednješkolci da uz temelje cijonizma upoznaju osnovne crte židovske povijesti i literature, a činovnici pored toga ima da većina od drugih obrade neka gospodarska i stručna pitanja palestinske izgradnje; djevojke opet (uostalom i pod vodstvom gospodja i omladinaca) imat će da obrate pažnju najvažnijim odgojnim pitanjima. Ovako ćemo uz općenito židovsko obrazovanje dati svakomu ono, što mu je najpotrebnije. (Napominjem, da ovo nijesu samo planovi, nego da imade ljudi, koji će se osloboditi nekih drugih poslova, da taj plan izvedu, čim se osnuje Kolo.) Uz literarnu sekciju ima da rade m uzička (orkestar i pjevački zbor), gluma čk a i liko v na sekcija. Prve dvije već eksistiraju, ali se nikako nijesu mogle razvijati i opet samo zato, jer nemaju zaledja u članstvu jednoga društva. Treća, likovna sekcija, mogla bi da postane vrlo važna. Tu bi pod vodstvom kojega našega umjetnika nekoliko nadarenijih moglo da u prvom redu proučava židovsku likovnu umjetnost, a onda možda i da stvara. Pridolaze jos rukotvorne sekcije s odijeljenjima za različite ručne radove. Tu bi se prije svega pod vodstvom stručnjaka imao da održi višetjedni kurz, u kojemu bi učestvovali samo ozbiljni članovi i članice, koji bi onda stekavši dovoljnu izobrazbu mogli da počnu radom »na veliko«. Osim tih sekcija počet će još različni k u r-' z e v i (n. pr. o povijesti, palesttnografiji, seksualnom problemu, socijalnom pitanju itd.), kojih je zadatak, da u razmaku od nekoliko sedmica ili mjeseca podadu znanja i pobuda u različnim granama i židovskim i općenitim. Jedan od najvažnijih zadataka Kola bit će promicanje hebraizacije. Kolo će i tuđe biti fundamenat, na kojemu će se moći izgraditi solidaran i trajan sistem hebraizacije. Osim toga imat će upravo Kolo da podržaje židovski život u Zagrebu priredjivanjem sijela, javnih predavanja i dječjih priredaba. Ono će izvoditi i različne sabirne akcije s većim marom i s većom predanošću, nego što je to dosad bivalo. Jer Kolo se i radja iz želje, da ojača rad čitave omladine, da ojača odgovornost sviju za sve. Ono će u tom nastojanju dati zamaha čitavom židovskom životu u Zagrebu i morati stoga da naidje na razumijevanje svih onih (i omladine i gradjana), kojima je stalo, da se mjesto današnje rasparčanosti i neodgovornosti digne društvo, kojemu je cilj; jedno vit i odgovoran omladinski rad.

Cvi Rothmiilier.

4

»ŽIDOV«

BROJ 9

Platile Sekel! Šekel Saveza Cijonista jest modri šckel.