Жидов

loga za optimističko gledanje u razvitak naše stvari kao danas. Više no ikada prije, želio bih sada, da što veći broj naših Židova iz Jugoslavije dodje ovamo i pogledaju zemlju. Duh napretka i volja za izgradnjom zemlje mora da oduševi svakog pojedinca za saradnju. Hedera, koncem švata 5685.

Jehuda Altmann.

Hebrejski jezik u Zagrebu

U novembru prošle godine angažiralo je Mjesno Vodstvo Zagrebačke Židovske Omladine hebrejskoga učitelja. U sedam kurzeva uči oko 45 učenika, od početnika do »perfektnih« hebraista, od srednjoškolaca nižih razreda do odrasle gospode. A Mjesno Vodstvo unatoč potpori »Židovskoga Nacionalnoga Društva« i prinosima zagrebačkih omladinskih udruženja imade 2000 dinara deficita. 1. Dokazivati potrebu hebraizacije bit će da je nepotreban posao: Bez hebrejskoga jezika mi smo grana, otrgnuta sa debla židovstva, bez veze sa prošlošću, bez spoja sa sadašnjošću Palestine, bez nastavka u budućnosti židovskoga naroda. Cijonizam bez hebrejske kulture nema životne snage: tvrditi, da je potrebna obnova židovskoga naroda, jer je nekoć stvarao veličajna djela, pa će opet davati čovječanstvu vrednota, a ne poznavati dosad stvorene vrednote i ne imati mogućnost, da se barem pasivno, primajući učestvuje u ovome stvaranju to je u najmanju ruku lakoumnost. Hebraizacija je potrebna, prijeko potrebna. Jasno nam je i to; da se hebraizacija ne stiče slučajnim, isprekidanim, nesistematskim radom. Tko hoće da nauči hebrejski, da barem donekle zadfje u dubinu hebrejskoga jezika i da hebrejština zadje njemu u dušu, taj će morati da radi najmanje kroz dvije tri godine u kurzu, a onda će moći da nastavi rad i sam. Stoga je potrebno osigurati kon-’ tinu i tet učenja. Ne smije se početi, pa prekinuti, da se opet počne i prekine. Mora da se izgradi neki učevni sistem, neki red učenja, neka škola. Treba da se odredi: u prvom polugodištu mora se naučiti po prilici ovoliko, u drugom toliko itd. Onda će netko, koji bude morao izostati, znati, koliko mu treba naučiti, da opet dodje u tkurz. A onda će se moči i ponavljati razrede ili preskakati koju stepenicu. Ovakva >škola« imade u sebi i više garancije za kontinuitet čitave obuke. Ne samo to, da ne će pojedinac prekidati ili ako prekine, da će prema učevnom planu znati, što ima nadoknaditi, nego će i čitava obuka biti stalnija. Dosad su kurzevi počinjali i prestajali; u školi je % to prekidanje teže. Tu imade obuka više stalnosti i zbog toga i više koristi. 11. Nekoć je u Zagrebu bio kuratorij za širenje hebrejskoga jezika. On je podržavao i plaćao kurzeve; omladina nije imala s financijama ništa posla. Poslije je taj kuratorij prestao da radi; kurzevi su prekinuti (na omladini nije bilo ništa krivnje!) i hebrejski je pokret u Zagrebu do- ' sta dugo spavao. Osim pojedinačnoga rada i učenja nije bilo nikakve hebraizacije. , Na početku ove školske godine nastaje

preokret. Napredni hebraisti se sastaju u Mugu (hebrejski; kružok), a poslije se angažira učitelj. Omladina počinje da uči i najveći dio učenika radi s mnogo volje i mara. Ali dolazi financijalno pitanje. Omladina ne može da smogne potrebna sredstva. Taj nedostatak sredstava ozbiljno prijeti hebraizaciji u Zagrebu, Treba stoga osigurati mogućnost hebrejskoga rada. I opet treba da svijesni gradjani uzmu stvar u ruke t. j. financijsku stranu hebraizacije. Mislim, da bi ovaj put bio najbolji: Osniva se »Saia Berura društvo za širenje hebrejskoga jezika.« Članovi su mu redovni i izvršni. Redovni su oni, koji plaćaju mjesečni prilog od 10 dinara na više. Izvršni su oni, koji plaćaju školarinu (oko Din. 10—20 na mjesec) i uče u kurzevima »Safa Berura«. Svaki semestar održaje se glavna skupština, na kojoj se bira 1. kuratorij i 2. uprava škole. K u r a t o r i j ima da se brine o namicanju sredstava i da nadzire poslovanje škole. Uprava odredjiuje učevni plan, sklapa ugovore s učiteljem, nadgleda učenje, vodi sve agende škole i sazivlje sjednice kuratorija. Zasad bi »Safa Berura« preuzela na se plaćanje toga jednoga učitelja, ali docnije bi mogla da namjesti i dva i tri učitelja, za početnike i napredne. Ona bi time osigurala nesmetano vršenje jedne velike potrebe ,i dala bi čitavom židovskom životu Zagreba novih impulza u pravcu kulturnoga rada i pravoga ožidovljenja zagrebačkoga židovstva.

Cvi RotbmiiHer.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Južnoafrički ministar predsjednik general Hertzog za cijonizam. Ministar predsjednik Južne Afrike ovlastio je list »Zionist Record« u Johannesburgu, da objavi njegovo pismo, koje je za posljednjih izbora pisao Mr. Levvinsohnu, a u kojem izriče svoic mišljenje o cijonizmu. Ovlaštenje za objavu toga pisma popratio je premicrministar general Hcrtzog napomenom, da i danas misli o cijonizmu onako, kako je naveo u pismu. General Hertzog kaže u tom pismu medju ostalim i ovo; »Ja mogu tek da se radujem velikom nadjonalnom pokretu u židovskom narodu, kojemu jc cilj izgradnja stare, duhovne i materijalne baštine, Vaš zahtjev za moralnom potporom svijeta posvema je opravdan i južnoafrička vlada ne če prestati, da pristaje uz Vaš pokret«. Lord AUenby dolazi u Palestina. Britanski osvojitelj Palestine, maršal lord Allenby doći će koncem aprila u Palestinu, da prisustvuje posveti groblja palih vojnika na Maslinovom brdu u Jerusolimu. Zakon o koncesijama n Poljskoj. Financijska koncesija poljskog Sejma prikvatila je u trećem čitanju nacrt zakona o oduzimanju koncesija dosadanjim koncesionarima i zaključila, da predje , preko protupredloga židovskih delegata na dnevni red. Židovski članovi komisije dr. Hausner, Frostig i Fekimann napustile nato uz protest skupštinu. U vezi s ovim odbijanjem židovskog predloga da se odloži nacrt zakona o oduzimanju koncesija obavijestili su predsjednik židovskog parlamentarnog kluba dr. Leon Reich i zastupnik Rosmarin predsjedništvo Sejma. da ne mogu prihvatiti njegov poziv da prisustvuju svečanom dočeku francuskog ministra Godarda, Odnos angorske vlade prema velikom rabinatu. Veliki rahinat za Tursku demantirao je ovih dana sve vijesti o nekim namjerama turske vlade, da ukine veliki rahinat. Kad je turska vlada protjerala pravoslavnog patrijarhu raznijele se svom štampom vijest*, da će ista sudbina zadesiti Velikog Rabina za Tur-

skii. Med [utiru Veliki Rab inat demantira sve te vijesti, pa izgleda da do toga ne će doći, jer angorska vlada dobro diferencira sve institucije, kojima prema svojoj politici ili svom Doziranju mora da onemogući nepoželjno miješanje u njene nutarnje prilike a i u njenu vanjsku politiku. Darovi za sveučilišna biblioteka. Francuska je vlada pred nekoliko dana predala sveučilišnoj biblioteci u Jerusolimu lijepu zbirku vrijednih djela i časopisa: »Corpus Inscriptiomim Semiticamm. u 34 svezaka i potpunu seriju »Revne Biblique* od godine 1892. do godine 1924. Knjige su otpremljene u Jerusolim na trošak francuske vlade. Ovih je dana primila biblioteka i lijepi dar iz Anversa; 55 svezaka vanrednog, ukrašenog izdanja sa područja historije umjetnosti. Medju ovim svescima nalaze se i ove knjige: Dulpinch »Die alten Kiinsiler Flandems«, Casier-Bergmann »Die alte Kunst Flandems«, Rooses »Das Werk Rubens« i t. d. Treća godišnja skupština njemačkog zemaljskog saveza »Hehaluca«. U nedjelju dne 28. februara uveče otvorena je u Berlinu konferenca njemačkog zemaljskog saveza svjetske organizacije »Hehaluca«. Na dnevnom su redu referati vodstva o dosadašnjem radu i naročiti referati o djevojačkom radu, tarbut-radu, o obrtnom, poljoprivrednom i financijskom resoru. Iza debate o tim referatima dolaze na red referati o položaju svjetske organizacije »Hehaluca«, o »Biću Hehaluca« pa referati o raznim radnim područjima o pjoložaju Hehaluca u današnjem cij, pokretu, iza organizaciona referata dolaze na dnevni red rezolucije i izbori. U vezi sa tom konferencijom izašao je i 4. broj »Hehaluca.« u uvećanom izdanju s nekoliko principijelnih članaka o problemima te konference. 57 ianti n jednoj škrabicL Prošle je godine imao južno-afrićki grad Capetown rekordnu škrabicu sa 35 funti. Ove je godine u istom gradu bilo u jednoj Škrabici 57 funti. Tako je ove godine grad Capetovvn potukao svoj vlastiti rekord. Posjednik te škrabice je g. R. Oblovvitz. »Palestina cvate«. Londonski nedjeljni list »Ncws of the World« donosi ovu noticu; »Palestina cvate kao zeleno stablo lovorike. Sir Herbert Samuel pokazao je, da je dobar administrator. Palestina je tek toliko velika kao Walcs, a velik njen dio čine kameni brežuljci i pustoš. Židovi čitavoga svijeta donijeli su u zemlju iza rata neko 10 milijuna funti. U zemlji vlada živa poljoprivredna i gradjevna djelatnost. Lokalna policija broji samo 1200 ljudi uz 500 britanskih žandara, veoma dobro izvježbanih irskih policajaca. Troškovi Palestine, koje moraju da snose engleski poreznici, svakog se dana umanjuju. Za ovu će godinu iznositi troškovi neko L 500.000. U Palestinu dolaze neprestance novi izabrani židovski imigranti, Ali arapsko je pučanstvo brojem najjače, u relaciji je prema ostalom pučanstvu 6 naprama 1. Artur Holitscher i Ernest Totler patnju a Palestinu. Artur Holitscher bio je prije nekoliko godina u Palestini, pa je iza svoga boravka izdao o tom u g. 1921. lijepu knjigu, koja se još i danas spominje. Ovih će dana opet krenuti na put. Iz Palestine će otići u neke zemlje prednje Azije a onda odlazi preko Indije u Kinu. Zajedno s njim polazi na tajput i Ernst Toller, do nedavno zatočeni njemački pjesnik i pisac modernih drama. I Franz Werfel namjerava, da ovoga proljeća posjeti Palestinu. Palestine Investment Corporation. Dne 1. marta započela je druga vanpartajska konferenca američkih Židova. Prva je konferenca bila 24. februara 1924. Toj su prvoj konferenoi prisustvovali i dr. W eizmann i dr. Ruppm a na njoj su izabrane dvije komisije: jedna treba da izradi plan za sa radnju u Jewisch Agency, a druga se trna da pozabavi organizacijom Palestine Invcstment Corporation. Obadvije su konference svršile svoj posao i izradile svoje predloge, da ih predlože drugoj konferenoi. I ovoj drugoj konfereneri prisustvuje prof. Weizmann. Na toj se konferenci treba definitivno da ureda Palestine Investment Corporation. Prema nedavno objavljenom prospektu imat će to palestinsko ivesticijono društvo temeljni kapital od 3 milijuna dolara, podijeljen u 300 akcija po 100 dolara. Društvo se osniva prema pravmm propisima Udruženih Država, pa može da i uveća svoj osnovni kapital. Palestine Investment Corporation preuzet će eventualno od Joint Distributioin Comnsrtee-a aktive u iznosu od 450.000 dolara, Sto »u uložene u Palestini.

»ŽIDOV«

BROJ 10