Жидов

Slični će se arangementi udesa ti s društvom Palestine Development Council (Brandcisf>va grupa). American Palestine Company izjavila se spremnom, da se ujedini s Palestine Investment Corporation. Gosp. Bernard Flcxner preuzet će po svoj prilici predsjedništvo društva, a gospoda Louis Marshall i Herbert Lehmann preuzeli će funkcije potpredsjednika. Gosp, Felix M, Warfcurg bit će predsjednik ravnateljskoga vijeća. Provale Vahabita n Transjordaniju. Neki Londonski listovi javili su, da je prema informacijama iz Jerusolima, neko 10.000 Vahabita provalilo u Transjordaniju. Prema tim vijestima hoće Vahahrti da protjeraju transjordanskog regenta, Emira Abdulu, sina bivšeg kralja od Hedjasa Huseina. koga su protjerali Vahabiti pod svojim sultanom Ibn Saudom Husein boravi dopuštenjem britanske vlade kod svoga sina u Amanu, glavnom gradu Transjordamje. pa će uzrok vahabitske provale biti vijesti, da Husein i njegovi pristaše agituju u Transjordaniji za vojnu protiv Vahabita. Arapi se groze Balfoum, Poznato je da Arapska Egzekutiva u Palestini sprema protestni generalni štrajk na dan .otvorenja univcrze, protiv tog otvorenja i protiv lorda Balfoura, koji će prisustvovati svečanom otvorenju. Prošle je nedjelje arapska Egzekutiva, odaslala Balfouru telegram, u kojemu se groze raznim demonstracijama protiv njega i u kojem kažu da će ga muhamedanci Palestine za vrijeme njegovog tamošnjeg boravka ignorirati. Održat će se protestne dcupštine i provest će se generalni štrajk. Novine će na dan Balfourova dolaska izaći sa crnim rubom, a stranama će se zapriječiti prUaz k svetim mjestima. Arapska se egzekutiva grozi i to je zasada sve. Ukoliko će uspjeti taj njen protestni plan pokazat će se na dan, za koji je stvoren. Ali izgleda, da i .opet Arapskom Egzekutivom ne vlada toliko konstruktivan arapski patriotizam koliko neka naročita spletkarica i negativna politika, koju ne dirigira Meka, nego jedna internacionalna duhovna i politička institucija u Rimu.

Iz Palestine

Velike pripreme za provedbo »Dana književnika i umjetnika za Keren Kajemet«, u Erec Jisraelu. Udruženje hebrejskih književnika i umjetnika u Erec Jisraelu uvelike i živo sprema provedbu »Dana književnika i umjetnika« za Keren Kajemet«. Ova će se proslava održati u polublagdanima Pcsaha, dakle u vrijeme, kad će Palestinu posjetiti mnogi posjetnici iz čitava svijeta. Samo otvorenje sveučilišta privući će veliki broj posjelnika pa izgleda, da je veoma dobro udešeno, što će študenti i intelektualci tom prilikom manifestirati za važnost instituta, Sto stiče zemlju za židovski narod. Kod proslave sudjelovat će profesori jerusoLimskog sveučilišta. Udruženje sprema, da prigodom otv.orenja sveučilišta i na uspomenu »Dana književnika i umjetnika za K. K.« u zajednici sa Keren Kajemetom izda cijomstička djela pokojnoga profesora Hermanna Šapire, koji je prvi predložio osnutak židovdee undverze u Jerusolimu i Keren Kajemeta. Ovaj važan doprinos cijonističkoj literaturi izaći će u Jerusolimu prije Pesaha. Udruženje sprema za vrijeme polublagdana Pesaha nekoliko akcija, od kojih će čisti doprinos pripasti Keren Kajemetu. U većim će se gradovima priredit razne literarne i muzičke večeri. Članovi »Hebrejske Opere« davat će koncerte, a obje palestinske kazališne grupe dramatske predstave. Manje općine posjetiti će raizni govornici. Svi se umjetnici i govornici odriču naplata. Pored toga će »Udruženje Književnika« postaviti posebni šator na bazaru Keren Kajemeta za vrijeme Pesaha. Time mu se pruža prilika, da izloži razne radove židovskih umjetnika i umjetnih obrtnika, koje su oni posvetili Keren Kajemetu i da ih proda na korist Narodnog Fonda. A isto će tako izložiti manuskripte i knjige raznih učenjaka i književnika. Jcrusoiimsko sveučilište. Pregradnja stare kuće jerusolimskog sveučilišta sada je dovršena; sobe i dvorane udešene su za svrhu, kojoj treba da služe. Doskora će se dovršiti i gradnja nove dvokatnice. Laboratoriji se uredi nju a već su postavljeni i strojevi instrumenta i razna orndja odjeljenja, kojim upravlja grof. Fodor, Mnogi či-

novnici i slušači počeli su već da rade u tom odjelenju. Nasuprot univerze iznajmljena je kuća za judaistički odio, koji je dosada bio u odjelu prof. Fođora. Ova će se kuća, koja ima 10 soba tako pregraditi, da će odgovarati svojoj upotrebi. U dvorištu sveučilišta radi sada 80 radnika. Jedan dio njih dovršava gradnju, a drugi dio odlaže skele i uredjuje zidove. Ostatak radnika gradi amfiteatar, što se uredjuje za svečano l otvorenje univerze. Amfiteatar se gradi na prostoru koji se koso spušta prema zgradi sveučilišta, a imat će oblik polukruga. Sa tog se mjesta širi vidik na gorje i Mrtvo More, što se u daljini svjetluca. Uz obe strane kosine, na kojoj se gradi amfiteatar ima mnogo prazna prostora, koji je kupilo sveučilište. Čitav teren instituta zaprema neko 100 đunama. Nasuprot sveučilišta, s onu stranu ceste pruža se teren, koji isto tako pripada sveučilištu i na kojem će se sagraditi Nacijonalna biblioteka. Amfiteatar se gradi od betona. U njegovoj sredini nalazit će se katedra, ima dvije sofine sjedala i može se prema potrebi i dalje proširiti. U buduće će se taj amfiteatar upotrebljavati za velike skupštine i razne svečanosti. Štrajkovi n rale stini, »Ziomstische Korrespondcnz« donosi vijest iz Jerusolima, da su se na zahtjev gradske uprave Tel-Aviva, pal. Egzekutiva i Vaad Leumi i prihvatili arbitraže u sponi izmedju radnika i poslodavaca. Nakon ispitivanja uzroka toga spora štrajkova u Tel Avivu i Hajfi i izbacivanja iz uposlenja u Tel Avivu zaključeno je, da se u Jerusolimu održi zajednička konferenca. Na sjednici Vaad Leumia, koja je trajala više od 10 sati, ispitivani su uzroci štrajka i izlučivanja iz uposlenja sa strane poslodavaca. Drugog jutra, na dan iza te konference održana je konferenca u uredu Pal. Cij. Egzekutive, pa je stvoren zaključak, da se sklone poslodavci i radnici, što štrajkujiu, da se prije svega kao preduvjet riješenja spora nastavi rad. 3. marta održati će se sjednica, na kojoj će se raspraviti pitanje plaća, burze rada, ugovora, osiguranja za slučaj bolesti i nezgoda, pitanje lokalnih radničkih komiteja, otpušavanja radnika, arbitražnih sudova, pitanje uposlenja žena i djece itd. Javili smo već u posljednjem broju, da je uredjen erbitražni sud, koji imade zadaću, da se sastane kadgod zaprijeti opasnost štrajka i da izgladjuje razne sporove. U tom su sudu zastupani poslodavci, radnici, Vaad Leumi i Pal. Cij. Egzekutiva. Veoma objektivan palestinski dnevnik »Haarec«, koji zastupa mišljenje umjerenih pal. klal ili stamcijonista osvrnuo se u svom broju od 9. februara na postupak nekih gradjevnih poduzeća u Tel Avivu, što su reagirajući na štrajkove u Hajfi i nekim poduzećima u Tel-Avivu uskratili svojim dosadanjim radnicima svako uposlenje. List ponajprije spočitava tim poduzećima, koja su u svom apelu navela, da mimo svoje volje i samo iz nacijonalnog interesa izbacuju te radnike sa posla, što nijesu pokušala da pozovu naše nacionalne institucije, Vaad Leumi i Egzekutivu, da posreduju u tom sporu. Pored toga je i samo »Udruženje industrijalaca«, koje se inače ne zalaže suviše mnogo za radnike, izjavilo, da je postupak spomenutih poduzeća preuranjen. Dalje kaže »Haarec«, da je uz ovakove prilike objektivnom čovjeku veoma teško respektirati slatke melodije poduzetnika o »interesu nacijonalne domaje« i o »mirnom radu u zemlji otaca i sinova u kom sudjeluje svaki Židov«. Ljudi, koji nam svojim »preuranjenim korakom« natrpaše na ledja brigu »Lock-auta« (isključivanje radnika iz uposlenja, Arbeiteraussperrung. Op, Ur.J, Sto prema sudu stručnjaka donosi dnevne štete od 800 funti, a da se i ne spomene moralna šteta, ovakovi ljudi nemaju prava, da apeliraju na pomoć javnosti. Borba se vodi, kaže dalje »Haarec« oko uređjenja centralne burze rada. Pitanje te burze ne može da opravda oštrinu borbe. Ovakovo se pitanje mora da temeljito ispita i presudi i ne tretira se po jednoj formuli nigdje na čitavom kulturnom svijetu. U nekim mjestima nalazi se burza rada u upravi gradske oblasti, negdje upravljaju njom radničke organizacije, a one nikako ne će, da se odreknu svoga prava, da prema svojoj volji i svojim potrebama reguliraju l burzu rada. I u pal. radništvu ima više mišljenja o tom pitanju. Ono se ne može da riješi patosom klasne svijesti i nasilnim izbacivanjem radnika sa posla i štrajkovima. Ne smije se da optužuju vodje radnika, što se boje, da za volju jednog eksperimenta stave na kocku svoju organizaciju. Ne uspije fi eksperimenat i ne uzmogne li neutralni biro rada.

za volju kojega bi radnici trebali da napuste svoj biro, unijeti sistem i red u regulaciju rada, zavlađat će radnim tržištem potpuna anarhija i divlja konkurenca, koja će da stvori proletarijat, što se više ne će moći da organizira. Zbog toga se radnički vodje moraju da brinu za prilike svojih drugova, za njihovo organizovanje i njihove institucije. Ali i opći interesi pal. jišuva traže, da nam radnički stalež bude jak, organizovan, na visokom gospodarskom i kulturnom nivou, kojemu treba da se olakša teška borba za cgzdstencu. Uvijek je javnosti više konveniralo, da raspravlja s uredjenom organizacijom i njenim odgovornim vodjama nego s anarhijom i ispraznim lomatanjem. »Možda i nije opravdana zabrinutost radnika. Ali ih se nasilnim oduzimanjem rada ne može uvjeriti da imadu krivo. Sporazum se može da postigne samo stvarnim raspravljanjem i razvitkom normalnih odnosa izmedju klasa«. Tcrasni radovi u gorovitim krajevima Judeje. U gorama Judeje ima do danas sačuvanih tragova terasa, koje po svoj prilici potječu iz najstarijih vremena židovske historije. U koloniji Kirjat Anavim nedaleko JerusoHma, koja je osnovana pred četiri godine na zemljištu Keren Kajemeta, pokušat će da terasnim radovima obradjuju gorske obronke. Ovako se obradjeni .obronci pluže i na njima se sadi drveće, a ponajviše vinova loza, koja je u kraju oko Kirjat Anavim veoma raznolika, pa je od toga stari biblijski grad u tom kraju nosio ime Kirjat Anavim (grad vinove loze), a po njemu je prozvana i naša kolonija. Keren Kajemet odobrio je naročiti budžet, da se terasuje i obradi goroviti teren, što pripada posjedu kolonije Kirjat Anavim, koji zaprema površinu od 4000 dunama. I prije u tu svrhu izvedene radove financirao je Keren Kajemet. Narodni je Fond dalje odobrio doprinos od L 600 za gradnju vodovodnog rezervoara, u koloniji Kirjat Anavim. Razdioba zemljišta Keren Kajemeta u Emeku. Direktorij Keren Kajemeta razdijelio je u glavnome nedavno kupljenih 30.000 dunama zemljišta u Emeku ovako: 9—10.000 dunama otpada na kolonije raznih zemalja, a 20.000 dunama ostaju za razne druge kolonije. Specijalna razdioba ovog zemljišta izvršit će se kad zajednička konferenca zastupnika Keren Kajemeta i Pal. Cij. Egzekutive ispita sve stigle prijedloge, pa ih predloži Direktoriju Keren Kajemeta. Sir AUred Mond u Emeku. Iza svog povratka iz Sirije pošao je sir A. Mond u Emek, da posjeti nekoliko naseobina, koje su za posljednjih godina osnovane pomoću Keren Hajcsoda na zemljištu Narodnoga Fonda. U koloniji Mizrahija, Hitinu nedaleko Tibcriasa, u Nahalalu u naseljima u Nurisu, svagdje dočekaše Monda veoma srdačno. U Nurisu koncentrirala se njegova pažnja u prvom redu na potrebu irigacijonib naprava, koje bi se po njegovom shvatanju morale odmah da urede. U Merhaviji dobio je Mond telegram dr. Weizmanna, u kojem mu želi sretan boravak u Emeku. Koncesija za eksploataciju Mrtvoga Mora. »Haarec« javlja, da će britanska vlada doskora izdati saopćenje, u kojem će pozvati interesente, da predadu svoje ponude za eksploataciju Mrtvoga Mora. Economic Board dat će Td-Avivu i Jerusotimu oveće zajmove. Prema vijestima ITA izjavio je sir Alfred Mond, da će razvitak palestinske industrije, koja imade lijepo budućnost, zasigurno učiniti, da će se svi Arapi i Židovi više zbližiti, nego šio je t|o dosada bilo. Economic Board u Londonu po zajmit će ’Tel-Avrvu 10.000 funti za gradnju velike trgovačke pasaže. Economic Board raspravlja dalje o zajmu gradskoj općim u Jerusolimu za gradnju vodovoda. Izvoz smokava i groždja iz Palestine. Rezultati prve sezone smokava govore, da će uzgoj smokava biti unosna grana gospodarstva. Nove metode čišćenja, tištenja i pakovanja podigle su znatno cijene. Upakovane bijele smokve stajale su ranije 3 piastera za rotl a sada se prodaju maloprođavaocu uz 7 piastera za rotL Jeruso timski izvoznici nastoje da plasiraju svoju robu na inozemnim tržištima. Engleske tvrtke traže ponude potaknute uzorcima pal. robe na posljednjoj britanskoj izložbi. U Egipat je stiglo 300 škrinja Ramoia-groždja, eksportiranih po nekom palestinskom trgovcu, kao eksperimenat za dalnji izvoz. Taj pokus nije uspio zbog lošeg pakovanja.

BROJ 10.

>2 1 U U V*

5