Жидов

Izložba , Abela fauna u . Budimpešti. Slavni je . slikar Abel Pann iz Jerusolima, koji je nedavno s velikim uspjehom izdao bibliju u slikama, stigao je ovih dana u Budimpeštu. »Mult es Jovo«, list za židovsku umjetnost i literaturu, priredio je u . velikom »Nacionalnom salonu«, čiji se predsjdenik Julije Andrassy veoma oduševljeno izrazio o Abelu Paimu, izložbu njegovih najnovijih slika iz Palestine, Izložbu je otvorio ministar grof Klebelsberg. Abela Panna slave svi krugovi umjetnika i društva Budimpešte. Dr. Joseph Patai posvetio je umjetnosti Abela Panna u vezi s umjetničkim životom nove Palestine izvanredni broj »Mult es ' J6vo«,

Iz Palestine

K svečanom otvorenju hebrejskog sveučilišta u Jerusolimu. Odboru za pripremanje svečanosti otvorenja stizavafu neprestano nove obavijesti o dolasku raznih odličnika j, predstavnika znameni- tih institucija. Profesor Moric Sobernheim zastupat će »Društvo za pomaganje židovske znanosti«, »Društvo za Prednju Aziju i Egipat«. Prof. Dalmann representirat će »Društvo za istra'' živanje Palestine« i »Njemačko palestinsko udruženje«. Nadrabin iz Stockhoima dr. M. Ehren■ P r e i s, prof. Frederik B o d k, član »Kralj. Švedske Akademije« i glavni urednik lista »Svenska • Dagbladet« otputovali su već u Palestinu. Staro sveučilište u Luiulu zastupat će prof. W r a n gel. Princ Sapieha, nekadanji poljski ministar za izvanje poslove i grof Potocki stigoše već u Jerusolim. Isto su tako prispjeli već i predsjednik Ameriken Palestine Company, g. Samuel Lamport! David A. Broffn. Lord Balfour, koji će obaviti svečano otvorenje, otputovao je 16. o. mi. iz Londona u Palestinu. Parobrodom »Vienna« putuje ovih dana u Palestinu iz Trsta prof. Chajes, bečki nadrabin i predsjednik Akcijonog Komiteja. Povoljni razvitak hebrejske Narodne Biblioteke. 53.000 novih svezaka u 4 godine. Povoljni razvitak hebrejske Narodne Biblioteke u Jerusolimu, koja, kako je poznato, pomaže i Keren Hajesod, vidi se ponajbolje po tome, što se je broj svezaka od ljeta 1920. do januara 1925. povećao za 53.000 svezaka. Kada je tu biblioteku preuzela Palestinska Cionistička Egzekutiva, brojala je 32.000 svezaka; pol godine poslije bilo je već 34.000 svezaka; godinu dana kasnije 46.000; I. januara 1923. 60.000, godinu dana kasnije 70.000, i u januaru 1925. brojila je biblioteka 85.000 svezaka. Poprečni broj posjetilaca biblioteke iznaša mjesečno ca 2000. Posebni odio »Biblioteke za posuđivanje« ima 12.000 abonenata, koji mjesečno posudjuje poprečno 2 knjige. Završetak štrajkova u Tel-Avivu. Javili smo ranije da su Vaad Leumi i Cij. Palestinska Egzekutiva posredovali u sporu izmedju radnika i poslodavaca u Tel-Avivu, da se riješe konflikti izmedju njih i da ima mnogo nade, da će se doskora završiti laj spor i da će doskora opet započeti rad. Najnovije vijesti iz Palestine javljaju, da je doista uspjelo, da se završe štrajkovi i izbacivanja radnika iz uposlenja. U sklopljenom sporazumu uvršteni su ovi uvjeti: 35 piastera dnevnice, osamsatni radni dan, uplata od tri procenata bolesničkoj blagajni i obustava uposlenja samo posredstvom radničkog vijeća u Jaii. Zasada se nezna ništa tačna o isplati plaća za dane, aa kojih je trajao štrajk. Priznaja radničkog ureda kao jedinog posrednika za uposlenje jest važan lakat u organizaciji radnog tr-

žišta. Ovako aadjeno riješenje jest dakako samo provizorno, jer zahvaća samo Tel-Aviv i sam,o jedan dio poslodavaca. Naročito organizovani obranički sud riješavat će konstantno diference izmedju poslodavaca i radnika. Izrada novog zakona o radu riješit će ovo pitanje posvema i za svu zemlju. Djelatnost Solel Bonea. Iz izvještaja Solel Bonea od 31. XII. 1924. donosimo ovo; 1. Gradnja kuća i cesta. U zadnjih osam mjeseci od maja do decembra 1924. preuzeo je Solel Bone gradnje u vrijednosti od LE 127 930, od kojih je još 1. januara trebalo izvesti za LE 55000. Zajedno sa gradnjama Misrada izvele su židovske radničke kooperativne organizacije Erec Israeia u prošlih 4 i pol godina njenog opstanka gradnje u vrijednosti od LE 880 930, U mjesecima novembru i decembru preuzeo je Solel Bone narudžbe; u Jerusolimu za LE 11 700, u Jafi i TelAvivu za LE 10 900, u Hajfi i okolici za LE 5 720, svega dakle za LE 28 320. Od preuzetih gradnja do 1. januara vrijedno je spomenuti osim privatnih gradnja u Jerusolimu, Hajfi i Jafi i nastavak gradnje jerusolimskog univerziteta, gradnju električnih centrala u Hajfi i Tiberiasu, gradnje u poljoprivrednim radničkim naseobinama u Galileji, Judeji i u Balfuriji, gradnje bunara u Afuli i Hercliji za American Zion Commenwealth, te gradnju magazina u Jafa-ulici u Jerusolimu kao što i razne ulične gradnje. Od toga su bile gradnje kuća za LE 108 385, a gradnje cesta i bušenja za 19 545. Narudžbe su bile istavljene ,od vlade i gradske općine u Jerusolimu za LE 6800 a od žid. institucija, društava i privatnika za LE 121 130. Na 25—39 gradilišta Solel Bonea bilo je zaposleno poprečno 1700 radnika. 2. Kamenolom. Kod sela Migdal Cedek radilo se je u kamenolomu, te je sagradjena industrijska željeznica do pruge Hajfa-Lud. Već šest tjedana rade ondje 20 prvorazrednih stručnih radnika. Kamenolom daje prvorazredan gradjevni materijal za Tel Aviv i cestovne radnje u Judeji. Budući da je iz Italije prispio osobit stručnjak provedene su u kamenolomima važne reforme i započeo je rad u kamenolomu Amos Bet, koji je pred kratko vrijeme kupljen novcem KKL. Razni strojevi naručeni u Engleskoj već su prispjeli. 3. Drvene i cementne radnje. U stolarskoj radnji Dror u Tel Avivu zaposlena su 50 radnika. Ta radnja producira razne drvene predmete za Solel Bone i privatnike. Stolarska radnja »Karmel« u Hajfi ponovno je otvorena u decembru. Broj radnika iznosi 20. Narudžaba imade za više mjeseci. U cement-rađnji »Namlit« u Hajfi rade stalno 10 radnika. 4. Dionice Solel Bonea. U Holandip, Njemačkoj i Čehoslovačkoj provedena je kampanja za prodaju dionica. Na dionicama je ušlo do 31. decembra 1924. iz Palestine svega LE 2642, od Cijonističke Organizacije i izvan Palestine LE. 10 011. Prema tome je plasirano svega dionica u vrijednosti od 12653 funti Novo naselje u Kerkuru. Naskoro će Keren Hajesod u Kerkuru urediti novo gospodarsko naselje. Naselje će se urediti na zemlji, koja je ,ođ društva »Achusath London Aleph« prenesena na Ž, N. F. U početku će se naseliti 20 obitelji. Pripreme za novo naselje izveo je odio za kolonizaciju Palestinske Cijonističke Egzekutive i londonske Achuse. Višak u palestinskom budžetu, »Vossische Zeitung« javlja, da engleske novine donose vijesti o

budžetu za Palestina, prema kojima je dosada prvi puta postignut višak ra prvih deset mjeseci prošle godine, višak prema »Daily Telegraph« iznosi 500.000 funti. Imigracija u februaru. Prema informacijama »Jewish Chronicle« ušlo je u Palestinu u februara 2114 imigranata. ITA nasuprot javlja, da se u tom mjesecu uselilo samo 1919 ljudi. 70.613 putnika posjetilo je Palestinu u godini 1924. Prema izvještaju oficijelnog »Commercial Bulletin« (broj od marta 1925.) došlo je u Palestinu 70.613 osoba u godini 1924. U tom su broju uračunani turisti, hodočasnici i useljenici, koji su se ustalili u zemlji te oni Palestinci, koji se vraćaju u zemlju. U januaru 1925. iznosio je broj onih, koji su ušli u zemju 2886; osim toga se je u tom mjesecu vratilo 1019 Palestinaca. Arapske vijesti q odstupu generala Stom-a. Arapski list »E 1 Mukatan« javlja, da će general Storrs doskora odstupiti. Guvernerom Jerusoiima treba da bude dosadanji jerusolimski načelnik Nashashibi. (Nashashibi je jedan od vodja umjerenih Arapa pa je u opoziciji protiv Arapske Egzekutive). Govore, da bi u tom slučaju postao D. Jellin jerusolimskim načelnikom. Nestašica vode u Jerusolimu. Zbog slabih kiša i nekih tehničkih pogrešaka vodovoda, vlada u Jerusolimu veoma osjetljiva nestašica voden. Morala se je uvesti štednja s vođom, pa je za neko vrijeme trebalo obustaviti razne gradnje. Rezerve vode u cisternama veoma su malene. Mnogo se raspravlja o tome, kako da se ta stvar riješi i popravi. Po svoj će se prilici pokušati, da se dovodi v.oda sa izvora Enfarah, koji je od Jerusoiima udaljen dvije milje.

Iz Jugoslavije

SAVEZ JEVREJSKIH VISOKOjŠKOLACA KRALJEVINE SHS. (Povodom godišnjeg Vijeća.) Odmah iza prevrata osjetila se je u Jugoslaviji potreba, da se akademska židovska udruženja, u kojima se pretežito naiaze studenti iz kraljevine SHS, udruže u jednoj organizaciji, koja bi ih ekonomski i reprezentativno zastupala. Tek god. 1923. došlo je inicijativom dra. Josipa W es z e I a do pretkonferencije u Beogradu, na kojoj su zastupnici pojedinih društava zaključili osni vanje Saveza a u februaru 1924. održan je u Zagrebu konstituirajući kongres, kojom prilikom je Savez Jevrejskih Visokoškolaca kraljevine SHS faktično osnovan. U tome Savezu (S. J. V.) nalaze se zasada u svemu šest društva, i to poimence; Zid. akad. potporno društvo u Zagrebu, Potporno društvo jevrejskih akademičara iz Jugoslavije u Beču, Zid. narodno akad. društvo »Judeja« u Zagrebu, »Bar-Oiora« u Beču, Akademsko društvo »Or« u Beogradu te »Ivrija« u Brnu. Do nedavna smatrala se i »Grupa židovskih studenata iz Jugoslavije« u Berlinu saveznim društvom, ali ona vise ne posjeduje potreban broj članova tako da će privremeno prestati biti zastupana u Savezu. Sveukupni broj studenata, koji je na taj način u jednoj organizaciji udružen, iznosi oko 450, ali taj će se broj valjda moći povećati, ako se bude uznastojalo, da se svi studenti Zidovi, osobito oni u Srbiji, upišu u koje od saveznih društava. Razlozi, koji su potaknuli naše židovske studente, da osnuju Savez, bili su u prvome redu ekonomske naravi. Svako od spomenutih društava, a ponajprije Z. A. P. D. u Zagrebu, P. D. J. A. u Beču, te »Or« u Beogradu imali su mnoge zajedničke potrebe, koje su se morale na zajednički način urediti, ali to upravo stoga nije bilo moguće, jer je manjkala zajednička organizacija. U feriiama je na pr. svako društvo posebice provodilo svoju sabirnu akciju, tako da je to škodilo ukupnom rezultatu, a na provodjenje akcije za izgradnju studentskog doma u Zagrebu nije se ni moglo pomišljati bez zajedničke saradnie u sabirnom radu. Zbog mnogočesa je potrebna mjerodavna i stručno vodjena statistika židovskih studenata iz Jugoslavije, kao i uopće točna i vjerna statistika židovskih institucija i materijalnog stanja Zjdcva pojedinaca u našoj državi. S druge strane postoji potreba jedne ustanove, koja će reprezentirati cjelokupno židovsko studentstvo pred akademskim i državnim oblastima. To je potrebno ne samo u svrhu zastupanja kod manje ili vrše svečanih zgoda, nego u prvom redu zato, da se mogu obraniti interesi židovskih studenata, kad bi bili izvrgnuti kojekakovim napadajima. Ali i onda, kad bude

BROJ 12.

>2l DO V*

5

Prvoklasna nczo Odležana ŠLJIVOVICA, rakija i prepeka fntinttu pol nizom za htaHlailaii, tali« i svakoj koiičUi aa potirlia Uzlaukap lallaata H. Wiesler i sinovi šljivovice TUZLI Šljivovica prapeKa 44’46,)' Din. 50.- na lit. Šljivovica rakija .-30./• Din. 34- na lit. IH »nit fiic H U lit ■% PHB»I Kod poštanskih pošiljki računamo ambalažu pa vlastito] cijeni, Burad računamo takodjer po vlastito] cijeni te lb primamo uroku od 0 nadalje uz Istu cijenu. ‘V* * ■" “ * * ' ■* < - *.<t • ,