Жидов

Isplate KKL u gotovom na ime kupnje tih zemljišta iznose dosada; nekih 30.000 funti. Koncesija za proizvodnju asfalta na Mrtvome Moru. Varšavskom listu »Rajni« javljaju iz Jerusolima, da se u vodećim palestinskim krugovima govori, da će palestinska vlada doskora podijeliti nekom židovskom konzorciju koncesiju za proizvodnju asfalta na Mrtvome Moru, Iskorištavanje ovog prirodnog blaga Mrtvoga Mora moći će da zaposl’ nekih 7000 židovskih radnika. 1500 poduzeća u Tel-Avivu. Picma podacima gradske uprave Tel-Aviva imade u lom gra(ju 1500 poduzeća. Doskora će se objaviti statistika svih namještenika i radnika u tim poduzećima. Budžet Tel-Aviva. Financijalni referent gradske uprave u Tel-Avivu, 'Twersky, razlagao je nedavno na sjednici gradskog vijeća gradski budget Tel-Aviva. I izdaci i primici znatno su prekoračili raniji budžetni nacrt. Sveukupni primici iznosili su L 65.000, a nacrt je predvidio samo 38,600 funti, a izdaci iznosiše L 53.000 prema predvidjenoj stavci od 38.500. U stvari zajma Tel-Aviva iznio je Twersky ove podatke; Zajam je iznosio LE 73 125, od toga ušlo u gotovom 63.000 funti. Isplaćeni su: dug APC-u od LE 10.000, 6000 funti isplaćeno je za izgradnju vodovodnog tornja, a isto je toliko isplaćeno za prvi kupon vlasnicima obligacija. Grad posjeduje još LE 37.000 od kojih je LE 30.000 deponirano kod APC-a, 10.000 u Radničkoj banci, 3000 kod društva Hailviaa ve Hisahon i 2000 funti kod Kupat Am a ostatak je deponiran u inozemnim bankama. Porodi i smrtni slučajevi u Tel-Avivu u god. 5684. U god, 5684 rodilo se u Tel-Avivu neko 1000 djece. Umrlo je 357 ljudi, a od tih ljudi bilo je 123 djece u starosti do jedne godine. Najviše je djece umrlo ljeti. Nova industrijalna poduzeća u Tel Avivu. Medju mnogim novim trgovačkim i industrijalnim poduzećima u Tel-Avivu osnovana je nedavno tvornica poljoprivrednog orudja, nadalje je osnovano veliko tekstilno poduzeće sa 70 preslica, koje je kupilo 500 dunama zemljišta i svakom od svojih radnika daje 2 dunama za poljoprivredni rad; pored toga osnovana je tkaonica pamuka i tvornica veziva. Gradnja električne centrale u Tiberiasu. Doskora će biti dovršena) gradnja električne centrale u Tiberiasu, koju izvodi Solel Bone. Centrala se nalazi na jednom od najljepših područja Tiberiasa, uz Kirjat Samuel s vidikom na jezero Kineze! i gorje. Na betonskoj gradnji, koja je započeta pred tri mjeseca radi stalno nekih 50 radnika. Ovih će dana započeti radovi oko inštalacije strojeva i stupova za vodove Udruženje inozemnih zastupnika štampe u Palestini. U Jerus.olimu se nedavno održala osnivačka skupština Udruženja zastupnika inozemne štampe, U privremeni upravni komite izabrani su žurnalisti Pietruška, Silberzweig-Kaspi i J. Braudes. Novi mostovi preko Jordana i Jarmuka. Doskora će se dovršiti dva nova mosta, što se grade preko Jordana na granici Transjordanije i Palestine. Za čitavu je gradnju tih mostova trebalo osam mjeseci. Biblioteka odgojnog i prosvjetnog departementa palestinske cij. Egzekutive. Odgojni i prosvjetni odio Cijonističke Egzekutive u Palestini imade vlastitu biblioteku sa nekih 2700 svezaka. Ove se knjige posudjuju hebrejskim učiteljima, što su namješteni na hebrejskim školama, a kojih imade oko pet stotina. Hebrejska Nacijonalna i Sveučilišna knjižnica. Universitetska knjižnica u Jerusolirau objavila je pred neki dan popis novina i časopisa, što joj redovno stizavaju. Prema tom popisu dobiva biblioteka stalno u svemu 524 novina i časopisa. Od tih imia 219 židovskih časopisa (67 na hebrejskom, 49 na jidiš i 2 na španjolskom jeziku) 17 novina su na arapskom jeziku; ostalih 288 otpadaju na gotovo sve evropejske jezike pa su u glavnom znanstvenog karaktera.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor u svojoj sjednici od 3. o. mj, primio do znanja izvještaje mjesnih organizacija o proslavama povodom otvorenja hebrejskog univerziteta u Jerusolimu. Ujedno da su se pozivu Keren Kajemeta za upis u Zlatnu knjigu odazvale ove općine; Zagreb, Brod na Savi, Brčko, Priština i Vinkovci. Zatim se čitaju dopisi Jehude Altmanna, koji moli da se što prije završi akcija za halučku farmu, i da se naročito sakupljaju darovi u naravi, u prvome redu drva. Zatim dopis inž. Zaloscera, koji javlja, da će odmah stupiti u kontakt s Keren Kajemetom. Iza toga raspravljalo se o dopisu Vaad Leumija radi odstupa sir Herberta Samuela i glede velike ijedne akcije za pred,obivanjem novih članova i reorganizacije svjetske organizacije. Zaključeno je, da se Lavu Sternu povjerava da izradi za narednu sjednicu opširniji referat. SVIM MJESNIM ORGANIZACIJAMA. Obzirom na pripreme oko proslava hebrejskog universiteta u Jerusolimu kao i provedenja Pesahakcije za Keren Kajemet, nije mnogim mjesnim organizacijama bilo moguće da do konca marta provedu šekelsku akciju i übiranje prinosa za zemaljski Savez. Produljuje se stoga rok provedenja šekelske akcije za ovu godinu do 1. MAJA. Pozivljemo stoga sve mjesne organizacije, da do tog roka bezuvjetno dovrše šekelsku akciju i da Savezu odmah šalju sve übrane iznose, kao i konačni obračun. David Spitzer Povjerenik za šekelsku akciju. Darovi za jugoslavensku halučku farmu. Jedna zagrebačka tvrtka prigodom otvorenja hebrejskog sveučilišta u Jerusolimu daruje din, 3000. Mitrovica: dr. Žiga Baum, odvjetnik D 1000. Lipik; dr. Isidor Hermann, liječnik din, 250. Za Rontgen-institut u Jerusolimu darovali su nadalje gg.: dr. Willi Baum 100; dr. Isak Heršković 100; dr, Eugen Svečenski 100; dr. Zlata Reichsmann 100; dr. Oskar Heim 100; dr, Pavao Spitzer 100; abs. med. Mladen Hirschl 100, Ukupno 700. U prijašnjem broju iskazano 1850, sveukupno 2550, Hug ivri održaje svoje sastanke svaki ponedjeljak u 8 y 2 uveče u prostoriji Židova, Ilica 31. 111. Dosad su na sastancima uz veliko učestvovanje nazočnih čitane stvari Agnona, Frišmana, AD. Gordona i Hilela Cajtlina Pozivlju se svi, koji znadu nešta hebrejski da nam se pridruže. U ponedjeljak hol-harooed Pesaha čitat će se iz Bjalikovoga Sefer-haagada aktuelne agade. Dva sijela Žid. Omi. KcJa u Zagrebu. Na posljednja dva sijela održana su dva predavanja o cionizmu. Prvo je održao Moše Schweiger predavanje o psihologijskim preduvjetima cionizma; a drugo je Julio Grtmwald predavao o nekim elementarnim pitanjima. Pored toga su održane još i druge različne tačke, koje su naišle na veliko razumijevanje članova, Uz program ima na svakom sastanku nevezani dio, koji je ispunjen razgovorom i dogovorom o radu. Počele su da rade već dvije grupe i jedan kurs. -Na uskrsnu nedjelju priredjuje kolo šetnju na Kraljičin Zdenac. Sastaje se tačno u 2 sata u Palmotićeva 16. Ne bude li vrijeme lijepo, održat će se u 3 sata sastanak. Gosti dobro došli! Imenovanja u konzularnoj službi. Min. spolj, poslova imenovalo je dosadašnjeg honorarnog konzula g. Milana S c h w a r z-a, generalnim konzulom kraljevine SHS u Ziirichu. Veseli nas ovo odlikovanje jednoga našega židovskoga sugradjanina. Nadalje povjerena je uprava novoustrojenog podkonzulata u Baselu švicarskom Židovu g. Salllyu Guggenheimu, Švicarske novine donašajućd ovu vijest ističu, kako vlada kraljevine SHS ovim imenovanjima pružila je dokaz, da se ne rukovodi vjerskim predrasudama. Iz »Potpornog društva jevrejskib akademičara iz Jugoslavije u Beču«. Proslava otvorenja prve hebrejske univerze u Jerusolimu. Dne 1. aprila o g. priredilo je ovo društvo u zajednici sa cijonakad. druš. »Bar-Giora« i »Esperanza« svečano

sijelo. Prije ručka otvorio je društveni potpredsjednik kol, Aur e I Milk o svečano sijelo pozdravljajući mnogobrojne goste, te je naglasio važnost toga dara za sveukupno jevrejstv.o bez razlike kulturnog i političkog naziranja i važnost za sveukupno čovječanstvo. Zatim je kol. Ha i m Samakovlija (»Esperanza«) rastumačio bit nove hebrejske univerze i njezin utjecaj na mladojevrejski pokret u sadašnjosti i u budućnosti, ističući osobito radosni moment velikoga dogadjaja, kojim će Jevreji opet ppkazati, da znadu na vlastitoj grudi samostalno da rade. Napokon iznio je kol. Žiga Kišicky (»Bar-Giora«) razvitak ideje vlastite hebrejske univerze, te naglasio princip slobode nauoavanja za učitelje i slobode učenja za učenike, za što nam samo naša vlastita univerza daje garancije. Pjevanjem »Hatikve« završila je ova mala, intimna slava, koja je pokazala, da se i u dosele neinteresiranim krugovima naših akademičara budi interes za opća jevrejska pitanja. U posljednje vrijeme stigli su nam slijedeći darovi: Doprinosi iz Vukovara D 2100.—; Crkvenoškolska jevrej. opština, Beograd, D 1000,—; Srpsko-jevrejsko gospojinsko* društvo »Dobrotvor«, Beograd D 500,—; g. Reichmann, Visoko D 200.—; g. Felix Szekler, Osijek austr. šilinga 5.—, Odbor društva se i ovim putem najsrdačnije zahvaljuje darovateljima, te ovom prilikom opet obraća pažnju i ostalih krugova na naše društvo. Kongres Saveza Jevrejskih Visokoškolaca Kralj. S. H. S. Dne 5. IV. održan je kongres S. J. V. Bila su zastupana ova društva; Žid. Akad. Pot. Društvo u Zagrebu, Potp. Društvo Jevr. Akademičara iz Jugoslavije u Beču, Žid. Nar. Akad, Društvo »Judeja« Ž. N. A. D Bar-Giora u Beču, dok su se ostala savezna društva unaprijed saglasila sa zaključcima kongresa. Kongres je otvorio predsjednik, kol. Adolf Weissmann, koji ije u svom predsjedničkom izvještaju prikazao rad egzekutive i naglasio poteškoće, koje su vrlo otešćale normalno funkcioniranje Saveza. Izvještaji predsjednika, blagajnika i tajnika primljeni su nakon generalne debate, u kojoj su sudjelovali kol. Goldner, Schweiger, Zentner, Levi (Beč) Miiller, Rothmiiller i Jellinek, Nakon podijeljenog apsolutorija izabrana je slijedeća egzekutiva: Predsjednik; Moše Schweiger. Potpredsjednici: Franjo Zentner, Žiga Kišicki. Tajnici: Alfred Nick, Oto Zentner, Blagajnik: Avram Pinto. Odbornici: N. Baruh (Beograd), Aleksa Miiller, Karlo Jellinek, Revizori; Filip Redner, Hajim Samakovlija. Haavivsko poslije podne u Splitu. Dne 29. marta priredila je omladinska sekcija »Jarden-a« u društvenim prostorijama vrlo uspjelo dječje »Haavivsko poslije podne«. Zabava je počela pjevanjem »Hatikve«, Zatim je mali Izidor Perera održao »Prigodno slovo«. Govorio je o značaju toga dana. Opisao je lijepo proljeće i poredio proljeće prirode s proljećem židovskoga naroda. Pjesmicu »Haluc« deklamirao je mali Silvio Einzi. Nakon toga su odsvirala na glasoviru braća Tereza i Jenjer Dicker »Bolero« od Behr-a. Lijepo je deklamirala pjesmicu »Zlata ima lutkicu«, mala djevojčica Estera Perera. Iza toga slijedio je igrokaz u dva čina »Nevidljivi Jurić«. Komad dobro se dojmio gledalaca svojom duhovitom sadržinom. Nakon toga je Ernica Papo izvela na glasoviru »Valse« od Durand-a i izvan programa »Jutarnji pjev ptičica«, Šestgodišnji dječak Jakica Altarac deklamirao je pjesmicu »Moje ime«. Na sveopći zahtjev morao je još jednom opetovati svoju točku. Raspored se završio pjevanjem »Ani maamin«. Sve su tačke programa djeca vrlo dobro izvela, a na zadovoljstvo njihovih roditelja, koji su jakim aplauzom djecu pozdravljali nakon svake pojedine tačke. Nakon toga slijedila je nevezana zabava i biranje male kraljice »Haaviv-a«. Kraljicom Haavivskog dana, bila je proglašena petgodišnja djevojčica Lenkica Altarac. Na spomen toga izbora je ona lijepu slamnatu kutiju sa zvijezdicami, izvezeni »Magen-Davdd« i vijenac za glavu od plavo-bijelih ružica. Oduševljenje djece je bilo veliko a i odrasliji dokazaše brojnim .odazivom razumijevanje za tu priredbu. Čisti prihod od 1090 Din, namijenjen je tiskovnom fondu »Haaviv-a«, Židovsko Akademsko Potporno Društvo u Zagrebu održalo je 28. marta u svojim prostorijama anketu i izvanrednu glavnu skupštinu. Iz uredništva. Naredni broj našega lista izaći će obzirom na blagdane u petak, dne 17. o. mj.

10

>2 I D O V«

BROJ 15.