Жидов

jezgrovitim govorom i krasnom dikcijom vrlo jak utisak na sve prisutne. Poslije te veličanstvene .silužbe božje razišli su se posjetioci sa čvrstim uvjerenjem, da će započeta izgradnja' jevrejske domaje u Palestini završiti sa sigurnim triumfom jevrejske nacije. M, P. Brčko. Jevreji Brčka na svečan su način proslavili istorijskj tako važni dan otvorenja hebrejskog sveučilišta blagodarenjem u ovdašnjoj sinagozi. Jevrejska bogoštovna općina jednoglasno je zaključila, da će toga dana upisati u Zlatnu knjigu Narodnog Fonda svoga zaslužnoga i dugogodišnjega predsjednika g. Santa S. Alkalaja. Podjedno odaslan je ovaj brzojav Savezu cijonista u Zagrebu: »Sudjelujući duhom današnjim svečanostima prigodom otvorenja jevrejskog sveučilišta u Jerusolimu, molimo da izrazite svjetskoj cijonističkoj organizaciji naše iskrene čestitke.« Za jevrejsku bogoštovnu općinu: Santo Aikalaj. Dubrovnik. Dne 1. aprila o. g. prigodom otvorenja hebrejskog sveučilišta priredila je Izrael, bogošt. općina u zajednici sa »Židovskim kulturnim društvom« svečanu službu Božju, koja se održala u IIV2 sati prije podne, a kojoj su prisustvovale sve ovdašnje vojne, političke i školske oblasti. Tom zgodom govorio je naš rabin g. A. Romano o značenju toga dana, prikazavši uspjeh cijonizma, čije je djelo okrunjeno podignućem sveučilišta. Za vrijeme svečanosti bile su sve jevrejske radnje zatvorene, te su svi ovdašnji Jevreji u svečanim odijelima uzeli učešća u proslavi tog narodnog blagdana. Nadalje poslan je Njegovom Veličanstvu našemu Kralju brzojavni pozdrav uz izraze homogijalne i sinovske odanosti dubrovačkih Jevreja prema prejasnom Prijestolju. Zatim je poslan brzojavni pozdrav rektoru sveučilišta u Jerusolimu. Nakon svečanosti primao je naš predsjednik g. Josip Mandl čestitanja od predstavnika oblasti. Novi Bečej. Dne 1. IV. održali smo svečani sastanak, kojem je prisustvovala većina ovdašnjega židovstva. Sastanak smo priredili zajedno s bogoštovnom općinom. Namjeravali smo prirediti svečanu službu bojžu, kao što su je priredile i sve druge općine, ali se naše nastojanje izjalovilo, jer naš rabin, koji je ortodoks, nije htio o tome čuti. Vi se sigurno tome ne ćete čuditi, jer znadete, da su se ne samo ovom zgodom, već i u svim sličnim zgodama antisemiti, klerikalni Rim i ortodoksni Židovi bili našli u jednoj fronti, da se bore protiv cijonističkih i opće-židovskih nastojanja. 1 ako dakle nismo mogli imati službu božju, mi smo dan otvorenja hebrejskog sveučilišta ipak svečano proslavili svečanim sastankom. Sastanak je otvorio g. dr. Desider K an i t z, predsjednik bogoštovne općine, prigodnim pozdravom. Piroška Q r ii n deklamovala je pjesmu S. Cernihovskoga »Novi život«. Albert W e i s s održao je oduže predavanje 0 glavnim značajkama jevrejske kulture i o značenju jerusolimskoga universiteta. Eugen Weiss deklamovao je »Rahel m’vaka al baneha« od Sapira. Geza Weiss, predsjednik; za tajnika; Albert Weiss, stud. iur. Karlovac. I ovdje je pored svega pasivnoga držanja predsjedništva naše bo-

goštcmie općine održana svečana služba božja, kojoj su pribivali svi naši sumišljenici. Mali krug osjećao se velikim u pomisli, da s njime zajedno slavi sav židovski svijet veličanstvenu slavu otvorenja hebrejskog universiteta u Jerušalajimu. To naše svečano raspoloženje i taj osjećaj zajcdinstva nije osujetila sićušnost one male grupe, koja se ovom prilikom apstinirala i time narušila zajedničku manifestaciju cjelokupnog našeg židovstva. Ističemo to s razloga, jer držimo, da će biti malo Židova, koji su isto učinili drugdje. Split. Malo je bilo zgoda, koje smo tatko svečano i lijepo proslavili kao dan otvorenja hebrejskoga sveučilišta u Jerusolimu. Prije podne održala se svečana služba božja, kojoj su pribivali predstavnici civilnih i vojnih oblasti, zastupnici kulturnih društava kao i honorarni engleski konzul. Na večer istoga dana održao se u društvenim prostorijama »Jardena« svečani sastanak. Govorili su gg. Kamin, Bararon i inž. Morpurgo, te je naročito g. inž. Morpurgo u oduljem govoru, koji je s velikim zanimanjem saslušan, prikazao važnost i znamenovanje ovoga istorijskoga dana, kad se u Jerusolimu otvorio hebrejski universitet. Vinkovci. U 10 sati prije podne održana je svečana služba Božja u hramu, ikojoj je prisustvovalo čitavo vinkovačko jcvrejsko žiteljstvo u svečanom odijelu. Vlasti, a i škole bile su zastupane. Židovska školska mladež sviju škola dobila je od ravnateljstva dozvolu, da od 10 do 11 sati prisustvuju svečanoj službi Božjoj. Svečano slovo, koje je poslije nekih molitava uslijedilo, održao je gosp. nadrabin •dr. Mavro Frankfurter. Govor je bio vrlo dobar, te je učinio i kod nežidova vanredan utisak. Za vrijeme službe Božje bile su sve židovske radnje zatvorene. U 6 sati poslije podne održana je svečana sjednica Židovske bogoštovne općine pod predsjedanjem g. dra. Ignjata tanga. Dr. Lang je u svom lijepom i jezgrovitom govoru ocrtao važnost današnjega dana za cijelo jevrejstvo, a da dade oduška tom veselju, predložio je. da židovska bogoštovna općina votira za Keren Kajemet svotu od 20 engl. Funti, koji je predlog bio sa zanosom prihvaćen. Varaždin. Na poticaj ovdašnje mjesne cijonističke organizacije zaključio je odbor ovdašnje bogoštovne općine, da povodom otvorenja hebrejskoga universiteta u Jerušalajimu održi svečani zbor i da se odašalje pozdrav kuratoriju hebrejskog universiteta. U srijedu na večer održan je u velikoj dvorani bogoštovne općine svečani zbor pod predsjedanjem predsjednika bogoštovne općine dra. li. B 1 a u a, koji je u kratkom govoru ocrtao važnost dana. U ime cijonfstičke organizacije pozdravio je prisutne g. Herzer, a zatim održao je nadrabin g. dr. Gliick lipo predavanje, te prikazao važnost dana i sa biblljsko-religioznog gledišta, dok je tajnik općine g. dr. Pulgram kao necijonista izložio potrebu potpore cijbnističkog nastojanja. Ovom prilikom treba istaknuti, da su se neki »otmjeni« krugovi apstrahirali od te svečanosti.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Lord Curzon i otvorenje sveučilišta. Kratko vrijeme prije otvorenja sveučilišta preminuli lord Curzon, koji je bio i kancelar sveučilišta u Oxf,ordu, pisao ije 8. marta izdavaču londonskog lista »Zionist Review« ovo pismo; Poštovani gospodine! Nalazim se neposredno pred ozbiljnom operacijom i ne mogu mnogo da pišem. Ali ja se radujem i uvjeren sam, da se i moja univerza u Oxfordu, jedna od najvećih univerza na svijetu iskreno veseli što će Vaš novi univerzitet u Jerusolimu otvoriti kancelar sveučilišta u Cambridgeu, koji je pred neko vrijeme stvorio mogućnosti, da se ostvaruju duhovne i moralne aspiracije židovske rase. Vaš odani Curzon of Kedleston, kancelar sveučilišta u Oxfordu. Poljski cionisti traže 4000 palestinskih imigracijonih certifikata. Poljska Cijonistička Organizacija zatražila je od palestinske Egzekutive 4000 useljeničkih certifikata s napomenom da u Poljskoj čeka 11.000 organizovanih haluca na certifikate za imigraciju u Palestinu, Od tih haluca je 1500 spremno za poljoprivredni rad i 2500 izučiše razne obrte. 8000 novih imigracijonih certifikata za Palestinu. Prema vijestima, koje stizavaju raznim Palestinskim uredima doznačila je palestinska vlada Cionističkoj Egzekutivi za naredna šest mjesec a 8000 novih certifikata za haluoim što se spremaju u Palestinu. Od ovih 8000 certifikata dobiva Palestinski ured u Varšavi 3000, a od tih je certifikata 1500 za mjesec maj, juni i juli dakle 500 na mjesec - već sada asignirano. Pet stipendija za hebrejski univerzitet. Kad je bečki nadrabin i predsjednik Akcijon.og Komileja dr. Chajes na putu u Palestinu boravio u Trstu priredili su mu tamošnji Židovi vanredno srdačan doček. Tom prilikom je veleindustnijalac ing. Emilio S t oc k poklonjo Za studij na univerzitetu u Jerusolimu dvije trajne stipendije po L 120, a tri stipendije po L 100 dala je Fondazione Vittoria Morpurgo. 15.000 dolara za »Hadasu« i 10.000 dolara za Biramovu školu u Hajfi. Rabi Stephen Wise iz New Yorku javio je da su upravitelji zaklade Hane Heyman odobrili doprinos od 15.000 dolara za Hadasu i 10,000 dolara za Biramovu t. j. tehničku srednju školu u Hajfi, Proces dr. Rupina protiv »Doar Hajoma«. Pred odulje vrijeme objavljivao je jerusolimski, hebrejski dnevnik »Doar Hajom« članke u kojima je napadao i objedjivao dr. Rupina. Dr. Rupin tužio je sudu uredništvo »Doar Hajoma« pa će rasprava, kako javlja »Haarec« biti 15. aprila.

Iz Palestine

14.000 organizovanih židovskih radnika u Palestini. Najnoviji izvještaj opće radničke organizacije (Histadrut kLalit) pokazuje znatno uvećanje broja organizovanih židovskih radnika u Palestini. Prvoga januara bilo je u Palestini 14.356 organizovanih židovskih radnika ne uračunavši ovamo činovnike, obrtnike i učitelje Najviše je radnika bilo u ITel-Avivu i Jafi; 4.491. Od ovih radi 1250 u tvornicama, 250 u koo.perativima, 750 u raznim poduzećima, 2016 u gradjevnoj struci, a 225 kod transporta i prometa U Jerusolimu je 1. januara bilo 1625 organizovanih radnika: 885 u gradjevnoj industriji, 440 u malom obrtu i 300 u različitim drugim strukama. Izuzevši oko 150 osoba bili su svi ostali u to vrijeme zaposleni. Hajfa broji oko 1500 židovskih radnika; 582 u gradjevnoj struci, 375 u veleinduslriji, 328 u malom obrtu i 215 kod željeznice, u luci i u drugim transportnim radovima itd. U Tiberiasu i oko njega radi oko 300 radnika: u židovskim kolonijama ima nekih 3900 radnika u radničkim naseljima oko 3000, a kod željeznica 200. Zemljišta Kneiisa i Jabate registrirana za K. K. L. Zemljišta Knefis, Jabata i Tel Turah unešena su u službeni registar pal. vlade na ime K. K. L. Time su ta zemljišta prešla u konačno vlasništvo KKL. Ta tri zemljišna kompleksa leže južno od Nabalala s obje strane željeznice HajfaSemah. BROJ 15.

»ŽIDOV«

9