Жидов

moći m jesnom povjereništvu .ipak nažalost nismo uspjeli, da ga pokrenemo na ikakav jači rad. Nekoliko sarajevskih korporacija obvezalo se doduše na izvjestan kontingent, ali s jedne strane ta udruženja još nisu potpuno iskupila svoju obvezu osim «Jevrejskog Kluba« koji je namaknuo 20.000 dinara, iako je preuzeo samo kontingent od 15.000 dinara, a s druge strane se povjereništvo nije trsilo, da barem prigodne akcije iskoristi za Keren Kajemet. To stanje nije ničim opravdano, jer bi se u Sarajevu mogao namaknuti propisani kontingent, da je bilo malo aktivnosti i revnosti. Iz. Sarajeva osim od »Jev r e j s k o g kluba« u ovom drugom kvartalu uopće nismo primili nijednu paru za Keren (iznose iskazane u specifikaiji primili smo još u prvome kvartalu!, što se ne može opravdati ni ma kako teškim specijalnim sarajevskim prilikama i teškoćama. Zašto nijesu doznačene niti one čedne svote, koje su ipak sakupljene? Povjereništvo nije održalo kontakta s našom upravom, nije reagiralo na apele onako, kako bi trebalo, nije obračunavalo akcije, a rezultat svega toga je slab uspjeh. Trebat će uprti sve sile. da se u 111. kvartalu popravi ovaj rdjavi rezultat, pa da Sarajevo zauzme bolje mjesto. Nešto se poboljšao Osijek iako još nije ni polovicu propisanog kontingenta namaknuo. Iza lijepoga rada u prošloj godini, koji je pokazao mogućnost uspjeha, nebi smjelo doći do nazadovanja! Lijepo je radio Novi sad, koji bi sigurno namaknuo svoj kontingent, da nije Radnja Purimska zabava bila priredjena u korist halučke farme. O drugim mjestimav mi smo već češće pisati naročito o onima, koja stalno premašuju kontingent (Vukovar,, Vinkovci, Ogulin, Ludbreg, Požega, Zenica, Split, Travnik, Zavidovići). U tim mjestima ide glavna zasluga povjerenika, koji nam svojim agilnim radom, često uz mnogo teže prilike no u velikim gradovima, osigurava kontingent. A zar bi uopće smjelo bili u našoj statistici mjesta, koja nisu namaknula , svoj kontingent? Da ilustriramo, kojom se lakoćom (bože namaknuti kontingent, spomenut ćemo primjer Vinkovaca, gdje je gotovo sav kontingent ovog kvartala namaknuta obitelj i rodbina Jakova Schlcsingera. 1 takovih bi se primjera našlo i u drugim mjestima. Ne ćemo da se ovom prilikom bavimo sa Svim sabirnim sredstvima, tek želimo da dvije stvari istaknemo. Ideja samokorrtingentiranja sve se više širi i nailazi na sve veće razumijevanje pa ćemo sigurno na koncu ove sabirne godine moći vidjeti uspjeh ovoga sistematskog rada. Zatim, da u raznim krajevima dobro prosperiraju razne sabirne grane, a od svih ponajbolje Pinkas i škrabice (kašice). a pored toga Tora darovi. Pinkas se u zadnje vrijeme naročito u Beogradu udomio i postigao vanredno lijep rezultat, a što se iScrabicom može postići, to ne treba posebno tumačiti. Lz naših, a pogotovo iz statistika K. K. L. u drugim zemljama, dade se konstatirati velik porast godišnjih prihoda K. K. L. od škrabica. t zato sve uprave K. K. L. traže da se posveti osobita pažnja škrabiei, Mi smo već u zadnjoj statistici upozorili na važnost akcije za škrabice i tražiti, da se ona što bolje provede. Naročito bi se omladina imala baviti ovom akcijom, a mi smo uvjereni, da će ona imah vanredan uspjeh i omogućiti nam da prebacimo naš kontingent. Zato neka bude naše nastojanje. da Hi. kvartal, u koji bude bolji. Iskonstrffio orknah narodni blagdan oslobeđicnja zji

veliku Pesah akciju. Tražile svagdje da bogoslovne općine, po primjeru Zagreba, broda, brčkoga, Križevca, „Ludbrega. Nove Gradiške. Prištine, Vinkovaca i Vukovara udovolje apelu Uprave Keren Kajemeta i da se upišu u Zlatnu knjigu. Ne propustite ni jedne zgode za sabiranje j naš će uspjeh biti potpun! Dr. A. S.

PROSLAVE POVODOM OTVORENJA HEBREJSKOGA UNIVERSITETA U JERUSOLIMU.

Beograd. K našem izvještaju u posljednjem broju donosimo naknadno još ovo; Odavno Beograd nije imao ovakove lijepe i impozantne svečanosti. Prvi aprila beogradski Jevreji srdačno su manifestirali svoje osjećaje radosti i ponosa, što se u Palestini otvara najviši jevrejski duhovni centar. Mjesna cijonistička organizacija i obje opčine uspjele su u svome nastojanju, da taj dan bude sjajna manifestacija, koja će ostati zabilježena u analima našega grada. Obje općine održale su zajedničku svečanu sjednicu. Predsjednik sefardske općine gosp. Rafail Finci otvorio je sjednicu i izrazio radost cjelokupne općine povodom otvorenja jevrejskog universiteta. Dr. Pop s, predsjednik aškenaske općine, pozdravljajući otvaranje universiteta izrazio je svoje zadovoljstvo, da sve Jevreje ujedinjuje rad na obnovi Palestine. Iza toga sastavljen je zapisnik ove svečane sjednice, koji su potpisali svi delegati u ime svojih korporacija. Tom su prigodom društva upisivala priloge za baltičku farmu. Pred sinagogom »Bet Jisrael« skupilo se već dugo prije 6 sati brojno općinstvo. Naša sinagoga ne pamti jedne svečanosti, kod koje bi bilo tako jako učestvovanje kao danas. Na ulazu u sinagogu . dočekivali su predsjednici obih općina visoke dostojanstvenike. Kor »Jevrejskog pjevačkog društva« intonirao je »Hatikvu«, a zatim su sveštenici očitali psalam, iza čega je kor veličanstveno otpjevao »Tov Teodot«. Vrhovni rabin g. dr. lsak Alkataj i rabin Slang očitali su molitve zahvalnice i blagoslov za našu najvišu ■duhovnu, Jerusolitnu. Slijedip je- svečani govor g. dra.'Albaie, o kojem smo,već izmjestili kao i o govoru ministra vidra gosp. TrifunoVića. U ime beogradskog universiteta govorio je rektor g. Pavle- Pop ov i ć, kofi-je rekao,-da se raduje, što mu je dana, mogućnosti da zajedno s beogradskim Jevrejima učestvuje u radosti povodom otvaranja jevrejskog universiteta u Jerusolimu. Kad je nedavno dobio poziv od londonskog odbora za proslavu otvaranja universiteta, da i beogradski universitet sudjeluje na toj proslavi. osjetio je radost I zadovoljstvo ka.o hi kod kojeg ranijeg poziva ove Vrste. 'Žali.’ što materijalne teškoće nijesu dopustile pj njemu a ni drugim profesorima beogradskog universiteta, da oda, na prosJavu i da na licu. mjesta vide sav uredjaj sveučilišta. Uvjeren je.da će »najmlađi! naš brat« brzo koraknuti naprijed to prije, što nije samo odredjen da poučava mlađje ljude, već će u prvom redu pcsluž.iti znanstvenom istraživalačkom radu, Može se očekivati', da će jevrejskim universitetom jevrejska misao još i više nego dosada utjecati na historiju čovječanstva. Iza svih govora zaorila se velebno i gromko pjesma »Aleluja«. Započela su čestitanja i klicanja kraljevskoj vladi. Engleskoj, beogradskom universitetu itd. Mjesna Cijonistička Organizacija, obje vjeroispavjedne općine i eškenasko žensko društvo »Dobrotvor« odaslahu brzojavne čestitke sveučilišnom kuratoriju u Jerusolitnu. Novlsad. Dne 1. aprila održala se u 6 sati poslije podne svečana služba božja. Nadraibin đr. Hemrich Kis c h držao je svečanu propovijed. Židovske su radnje bile cijelo poslije podne zatvorene. . Dne 5. aprila održan je veliki miting u dvorani židovske bogoštovne općine. Na mitingu govorili su predsjednik novosadske općine g. dr. Armin Kassovitz, vrhovni rabin g. dr. lsak Alka laj iz, Beograda: nadrabin g. Mermann Schareiger iz Sente. Svi su govori ostavili dubofc dojam na brojne slušatelje. Mitingu pribivali su gofovo svi Židovi a i mnogo nežiđova. Na većer u 8 sati priredien je banket za 3jM) osoba, te su učesnici u vanrednom raspoloženja ostali do iz^., ponoći.

Osijek. Otvorenje hebrejskog universiteta bio je povod, da se osječko židovstvo trgne iz svoje letargije i da učestvuje u slavi cjelokupnoga židovstva. A ovaj put možemo biti zadovoljni s našim priredbama. U predvečerje otvorenja hebrejskog universiteta, dne 31. marta održana je svečana služba božja, kod koje je g. nadrabin dr. S. Ungar održao svečanu propovijed, u kojoj je prikazao znamenovanje dana za cjelokupno židovstvo. Dne 4. aprila u pol 7 sati na večer održana je svečana sjednica židovske bogoštovne općine, u kojoj je predsjednik g. dr. Hugo Spit zer održao svečani govor. U vrlo lijepom i misaono dubokom govoru izrazio je radost i veselje cjelokupnoga židovstva, što je moglo pristupiti aktu otvorenja najvišeg kulturnog instituta, hebrejskog universiteta u Jerusolimu. U nedjelju, dne 5. aprila.u 11 sati prije podne priredilo je Jevreisko npcijonalno društvo u dvorani hotelu »Royal< svečanu akademiju s ovim programom; »Haleluja« od Levanddvskoga pjevao je kazališni zbor uz pratnju rogova i pozauna pod ravnanjem gosp. M i r s k o g a, zatim je slijedilo svečano slovo, što ga je držao začasni predsjednik Saveza Cijonista g. dr. Hugo Spitzer. Iza toga deklamovao je stud. iur. 1. Schein C. N. Bialika; »Igeret k'tana«. Dr. Nikola Tolnauer govorio je o temi; »Jevrejska univerza i jevrejski narod«. Akademija završena je s Rubin; »Melodija« i Dvoržak: »Humoreska« (čelo solo g. Mirsko>ga, na glasoviru gdja. Ham k i n). Brojno općinstvo, kao kod rijetko koje zgode, živo je povladjivalo govornicima. Ova priredba, kojom se Je.vreisko nacijonalno društvo opet aktiviralo, ostavila je snažan utisak na sve učesnike. Svim svečanostima pribivali su izaslanici civilnih i vojnih oblasti ,i sva kulturna društva. Osječko novinstvo bez obzira na partijsku pripadnost donijelo ie informativne članke i izvještaje. Bitolj. Ovdašnji Jevreji svečano str proslavili dan otvorenja jevrejskoga universiteta. Posebni odbor bavio se pripremama za ovu proslavu. Manifestacija bila je nadasve -snažna. Jevreji imali su cijelo prije podne' zatvorene -radnje i dugo prije 10 sati svi su u svečanom odijelu pohrlili u sinagogu ha svečano bla'godarenje. kome’ Su pribivali izaslanici; civilnih i vojnih vlasti; ; te sve jevrejske, korporacije. Svečani govor u Spanskom. jeziku održao je g. Leon M. Kamili ,a u srpskome g. Moša Beraha, advokat, te su oba govora učinila-vrlo-jak Utisak na prisutne; •* Nakoa svečanog blagodarenja primljena su čestitanja u lokalu Cercle des Intimes. • Stip. Dostojanstveno- smo proslavili vele važni dan otvorenja jevreiskog universiteta. Jevreji već davno nisu imali ovakav svezan i radostan dao. Svi Jevreji već su u 4. sata, poslije podne zatvo,rili svoje radnje, au 5 sati poslije podne bila je sinagoga dupkom puna. Svečano slovo održao je naš ugledni sumišUenik i predsjednik Bet Dina, koji je u kratkom, ali vrlo srdačnom govoru, koji je ostavio lijep utisak na sve slušatelje, prikazao važnost i značenje ovoga dana u povijesti jevrejskoga naroda. Iza toga govorio je predsjedhik naše organizacije, koji je u poletnome pozdravnome govoru dao izražaja našem veselju nad otvorenjem jevrejskoga sveučilišta. Govorom izaslanika naših korporacija završena je ova tako značajna slava. Suhotica. Petoga aprila poslije podne priredila su omladinska udruženja »Hakoah« i Reus« svečanu akademiju prigodom otvorenja hebrejskoga universiteta u Jerusolimu. Toj svečanoj priredbi prisustvovala je mnogobrojna i otmjena publika, a bio je prisutan gradonačelnik grada Subotice g. A. Malagu rsk i. Gosp. dr. Miodrag A č imov ič, dekan subotičkog pravnog: fakulteta zastupao je taj zavod na akademiji. Pozdravnu riječ govorio je Emest Klein, potpredsjednik »Reusa«. Iza toga ie havera Sarika Sporer deklamovala pjesmu »Protiv strtfje« od Josipa Kiša. Nakon ove točke govorio ie haver Emst Schaf fer o značenju i važnosti otvorenja hebrejskoga sveučilišta u Jerusolimu. U svom govoru iznio je razvitak palestinskoga školstva i uopće djelo židovske izgradnje Rrec Jisraela. Uporedio je militarističku i materijalnu , kulturu zapadnih naroda i država sa radom nal- pijonira u Palestini i općim kulturnim djelom židovskoga naroda. Govorio je da’je o tome. kako se hebrejsko sveučilište izdržava doprino*baa Židova sviju zemalja i kako je Nacijonatna biblioteka u Jerusolimu osnovana i izeradjea«

BROJ 16.

»2 I D O V«

5