Жидов

šeći u glavnome vijesti o otvorenju univerze, zatim problem suradnje Arapa i Vaad-Leumia, problem nacrta statuta o palestinskom državljanstvu, pitanje proširenja Jewish Agency, napredak kolonizacije i uopće sve važnije momente. Nakon završetka referata odobravalo se govorniku živim ap auzom. U eventualijama su riješna neka unutarnja manje više administrativna pitanja, a nakon toga zaključio je .predsjednik skupštinu'. Baruti. Osnivačka glavna skupština i prvi Vaad Hamanhigim Ahdut Hacofim-a. 19., 20. i 21. nišana o. g. održana je u Sarajevu osnivačka glavna skupština i prvi Vaad hamanhigim (Sabor vodja) Saveza Izletnika Ahdut Hacofim. Već u nedjelju skupiše se brodski, minski i zagrebački vodje da zajedno sa sarajevskim svojim drugovima razgovaraju i bez tačnoga dnevnoga reda rješavaju pitanja i probleme mladoga Ahduta. Bez obzira na Glavnu Skupštinu, bitnost je ovoga Vaada ležala u tome, da je uopće prva konferencija Ahduta. Iz malih i nepovezanih radnih i izletničkih rojeva nastao je Ahdut i sad je trebao cijelom lom razvitku i radu odrediti čvrst i jasan smjer. iMožda to n je u svim pitanjima uspjelo. Vrijeme je bilo prekratko. No Vaad je u svakom skidaju svoje dužnosti izvršio, 1 nije bilo cofea, koji nije bio njime potpuno zadovoljan. U ponedjeljak 19. nišana započela je u 8 sati »jutru glavna skupština, koja je nakon primanja pozdravnih brzojava, prešla na dnevni red: 1. pravila. Nakon kratke diskusije j nekih izmjena primljena su pravila i izabrano je vodstvo (Hanhaga) Salom Freiberger, Joža Milhofer, Cičko Gross, Ciia Sandel i Bukica Konforte. Nakon evcntualija zaključena je glavna skupština. Poslije podne, tačno u tri sata otvara Šalom Freiberger Vaad Hamanhgim. U svom uvodnom referatu daje kratki pregled o razvitku i nastajanju Ahduta, dok Cičko Gross u svom referatu o iradn prikazuje do u tančine rad i sve poteškoće, koje su i članovi i vodstvo imali da prebrode. Nakon referata diskutira se opširno o radu i načinu rada, i preiazi tako na jednu od najhitnijih tačaka, na »Hahšaru«. Konstatirano je, da je od prijeke potrebe, da se čitav rad oko »Hahšare« sistematizira i provede po planu, koji je odredjen potrebama Erec ,I'sraeia. Razgovaralo se o -mogućnostima posebne stanice za izobrazbu i uvezi s time diskutiralo se o razlićnim planovima i prijedlozima. Defenitivni za'fcljučci u toj stvari prepušteni su Manhagi. Iza toga govorilo se o odnosu Ahduta prema svjetskoj omladinskoj organizaciji »Brit Manoar« i prema Savezu Židovskih Omladinskih Udruženja. U devet, sati na večer prekida se vijećanje, koje je trajalo bez ijedne pauze sve od tri sata poslije podne. Dvadesetoga nišana bio je izlet sa čitavim sarajevskim kibucom na Dobru l Vodu i vrh Trebeviča. Ovaj je izlet uspio kao malo koji do sada. Slijedećega dana nastavljen je Vaad, koji je zbog Pesaha imao više db.ik razgovora nego naročito sazvane konference. Glavne tačke toga dana bili su referati o ženskoj i dječjoj odgoj.! u Ahdutu. Diskusiju o tim pitanjima trajala je preko dva sata. Čitav Vaad bo. je karakt.erizovan jakim cofeskim osjećajem jedinstva i vanrednim prijateljskim tonom tako, te je bio slikom nutarnjeg života u •Ahdnt Hacof mu. Na svakog prisutnog taj je Vaad ostavio dubok dojam i svakomu je osnažio volju za još. ja£ira i Intenzivnijim radom. Iz «2ld. Omi. Kola« u Zagrebu. U nedjelju 19. apriia priredilo je Kolo svoj prvi društveni izlet. Ovaj puta po azilo se na Sljeme, -a odanle na sv. .lakoto i natrag na Kraljičin Zdenac. Na izletu je bilo vše od 70 članova, koji su pašli iz Zagreba podijeljen; u dvije grupe. Na Sljemenu sastale šuše obje grupe, pa je tu u vanređnom raspoloženju proba vi je n i veći dio dana. U 3 i po sata poslije podne pošli su svi učesnici izleta kao jedna grupa da se preko sv. Jakoba i Kraljičinog Zdenca vrate u Zagreb. Na čistni ispred »kamenoloma« izrekao je sakupljenim učesnicima izleta Cvi Rathmuiler, predsjednik Kola nekoliko oproštajrißh r ječi prije svog polaska u Berlin. Ovaj izlet,-kojim- se je Cvi Rothmiftler oprostio od Kola vanredno je uspio, pa je lijep početak redovitih izleta, koje- će društvo priređi vati u stanim razmacima. Židovsko Omladinsko Kolo ii Zagrebu, U nedjelju, 3. maja. priredjuje Židovsko

Omladinsko Kolo obzirom na to. da će na Zagrebački Zbor stići mnogi gosti iz provincije, veliku priredbu. Potanje u nastajnom »Židovu« ina Oglasnoj ploči, Palmotićeva ulica 16.

IZ RADNOGA ODBORA SAVEZA ŽID. OMLADINSKIH UDRUŽENJA

(Zagreb, Ilica 31, IH. kat). Za vrijeme Zagrebačkog Zbora uredjuje tajništvo R. O. S. Ž. O. U. dnevno od 11 —12 sati prije podne i od 5 —6 sati poslije podne, da bi haverhn(ot), ikoji dolaze na Zbor, mogli doći i u lični doticaj sa tajništvom R. O-a, što je od prijeke potrebe. Radni Odbor S. Ž. O. U.

Književnost i umjetnost

KAZALIŠTE U EREC JISRAELU. Od kazališnog ravn. JVL Gnessina. Tel-Aviv. (Prema »VVEener Morgenzcitungu«). Kazalište u Erec Jisraelu, koje se tek otvara i uredjuje, nalazi se u svojim počecima i nije još ni izdaleka zavod, o kojem bi se moglo da govori i sudi, kao o nekom kazalištu, koje je već našlo Uspravan izričaj svoje umjetnosti i postavilo miljokaze na putu svoga razvitka. Mi smo na početku. Kazalište ne može da općenito nad je svoj put i smjer u jednoj godini, a još manje jednom predstavom, a u koliko tek ne može da to učini teatar u Erec Jisraelu, kojemu je zadaća, da bude iskonsko hebrejski. Dok teatar u drugih naroda tmade svoj odredjeni cilj, ima u nas više ciljeva i nastojanja, koji daju kazalištu njegov smjer. Ovamo pridolazi još i to, da je ta umjetnost još pred nekoliko godina stajala u nas na veoma niskom stepenu pa nijesmo zbog toga osjećali potrebu za nju. Danas su prilike već drugačije; danas nakon uspjelih pokušaja u inozemstvu, dokazasmo već, da smo umjetnici na tom području. Iza prevrata u Rusiji stvorili smo dobre, uzorne teatre kao što su »Bima« i .»Komorni teatar«, i prije svega su nas uspjesi na ovom polju potaknuli i osokolili da stvorimo hebrejski teatar u Erec Jisraelu, koji će neovisan i slobodan od' svakoiga tudjeg štetnog utjecaja polaziti svojim putem. Istinski teatar, koji svoje korijenje hvata u Erec Jisraelu ide u red najvažnijih instituta kojih treba duša jišuva. Bt će mu zadaćom, da postane kulturno-odigojni zavod, da odgoji zajednicu, koja će dobro poznavati hebrejsku literaturu i poeziju, zajednicu razvijena ukusa, da učini nešto, što danas nikako nema u našim širokim narodnim masama. Kazalište razvija našu klasičnu dramu bibliju —, koju su dosada obradjivali pjesnici drugih nacija. (Druga će zadaća našega teatra b ti da izgladi i usavrši hebrejsku formu izrican ja. da makne sa pozornice ignorante, da odgoji originalnog, hebrejskog glumca, koji poznaje književnost i potrebe svoga nareda, što čezne za zdravim nacijonalnim životom. Ovaj ce c'lj može da postigne samo sakupljanjem i koncentracijom najboljih sila na tom području u Erec Jisraelu. Izložba ing. VVeillera i g. Slavka Brila u Bjelovaru. Prošloga uslkrsa otvorena je u Bjelovaru izložba radova naš h odličnih umjetnika slikara ing. W e i J1 e r a i kapara Slavka Brila. Kroz nekoliko dana, što je trajala izložba posjetilo ju je oko 1000 ljudi, a to je rekordan posjet jedne umjetničke izložbe priredjene u Bjelovaru. Weiller ja zložio oko 50. š/to većih što manjih radova a Brfl je izložio neko J0 djela. Izložba je bila priredjena vanređnom susretlji■ vošću načd'nka g. dr. Stojanovića u dvorani županijske oblasti. Potanji osvrt na ovti izložbu donijeti ćemo u narednom broju. Oideon br. 6. Pred neki dan izašao je šest: broj odlične revije naše .omladine. Svezak je vanrtdno ukusno opremljen. Sadržaj mu je živ 1 interesantan. Naročitu vrijednost ovomu broju daju pet reprodukcija manjih slika, našega slikara mg. Adolfa We i ii ej a. -Svaka slika otisnuta je na posebnoj stranici na veoma finom papinu. Oz te slike imade jedan .inteligentan prikaz Erika Artura o Adolfu Weilieru. Ovime je izvršena doli-

ćna propagacija i ocjena We.iierova rada, a u naredni će broj «Gtdeoha» biti umetnuto nekoliko reprodukcija našega talentovanog kipara Stavka B r i I a. učenika Meštrovfćeva. Na modnom mjestu j/še Cvi Rothmiiller o »Hebrejskoj umivene! u Jerusalemu«. Iza toga slijedi već spomenuti prikaz o »Slikaru Adolfu VVeiflem«.«. Dulje donosi taj broj dva lijepa odlomka iz knjige .»Jiskor« o »Jichaku AhdutS-u«. Od prijevoda ima u tom broju odlomak iz Agnonove knjige »Vehaja heakov lemišor« (Krivo fe se izravnati), dva izvatka iz djela M. J. bin G o riona , »Der Born Mas« (»Maska Grijeha« i »Obmama«) i omanji odlomak iz proroka M:he. Originalna je pjesma kvantitat'vno dobro zastupana: »Rože« (kajkavski) od Šaloma F r ei b erg e r a i sedam modernističkih pjesama Branka Gosti a (»Suton«, »Impresija«, »PJjušti kiša«,. »Jesenja noć u gradu«, »Muzika u devetstoosamnaestoj«, »Debussy« i »Bruckner«), Ovim pjesmama Gostiovim, u kojima ima gdjegdje koje uspjelo, dobro mjesto ne dostaje u glavnom pjesničke punoće i osjećajnog zphvata. f U rubrici (»Bilješke« ima malena alegorička pripovijest »Jaganjčad« , o mladim ovcama, što odlučlše, da probiju ogradu ogradjena pašnjaka i da utekmi na livadu slobode. Nc vidi se jasno zbog čega je ova pripovijest ušla upravo u rubriku bi ježaka, ali je ona dobra iluzija na velik, dio naše omladine. U rubrici »Palestinski pregled« piše Hans, H och sin der odiuiiju i informativnu biješikiu o »Solel Bone-u« a iza toga slijedi »Uzroci i značaj židovske kolonizacije u Palestini« izvadak iz radnje Cvia Rothm tili era, koja će doskora izaći kao posebna knjižica. U »Književnom pregledu« ima trj prikaza knjiga: »Jiskor«, »Der Born Judas« i »Vehaja heakov lemišor«. I ovom zgodom nažalost moramo da istaknemo apsolutno loše financijalno stanje »Gideona«.. To se stanje razvilo konačno do tolikog stepena, da je daljnje izlaženje ove zaista vrijedne i 1 jedine revije najozbilnije ugroženo. Pozivamo stoga giradjanstvo a i omladinu da pretplaćivanjem i darovanjem u tiskovni fond »O'deona« zapriječi, da Ugine ovo lijepo j uspjelo djelo nših agilnih omlađinaca. Godišnja pretplata lista iznosi D 60.—, a šalje se »Upravi l G'deona«. Hica 31. treći kat. Stenografski protokol 13. kongresa održanog u Karlsbadu od 6.—18. augusta 1923. Izdao Centralni Ured Cijonističke Organizacije u Londonu. Upravo riizašli protokol 13. kongres, sadržajem i formom dolično nastavlja seriju dosadanjih 12. kongresnih protokola. Na 574 stranica lijepo opremljene knjige razvija se pred čitaocem u dramatskoj i živoj formi tečaj važnoga i odličnoga vijećanja židovskoga parlamenta. Ova knjiga nije tek dofcumenat povijesti modernoga cionističkoga pokreta. Ona daje interesantan uvid 1 u život i strukturu današnjega cljcnizma, vodi čitaoca i upućena i laika jednim kretom d sav svijet misli i činjenica, problema i struja, što čine danas bogatu sadržinu cionističkoga života. Ovdje se svečanim govorima j odmjerenim ziavama odgovornih vodia i vatrenim optužbama kritika svetstrano osvjetljuje cionistička svjetska politika, njena iskustva i njeni izgledi. Sve su faze cionističkog djelovanja u Palestini i u zemljama galuta ocrtane s najmjerodavnije strane i o njima govore informativno upravljači razn h radnih područja i rsprezemanti grupa i slojeva. Sto sudjeluju u tom djelovanju. Aktueini' problemi ideje i ideologije cionističkoga pokreta nalaze ovdje pregnantan izričaj u ekstremnim nadiranjima zastupnika raznih smjerova. Tačan izvještaj o vjećanjima daje- zanimljivu i bogatu sliku židovskoga parlamentarizma s njegovom partajskom diobom, njegovom tehnikom i s njegovim vanjskm i nutarnjim teškoćama. Ova knjga svjedoči Všc nego ikoja druga o veličini 1 šarenilu ciionisfčkog pokreta, o teškoćama njegovih zadaha i o njegovim vanrednim djelima. Tu se zaista osjeća bilo živoga cljonizma. Dramatski život kongresa neprestano zaokuplja i veže čitaoca I ova se knjiga, koja u punoi mjeri može da daje poduk i vrijedan poticaj cljoaistlina i .neci'ipnistima ne može da pročita bez dubljeg 'duševnog učešća. Kongresni protokol ne smijć da manjka u biblioteci nijednog modernog -Židova i židovskoga udruženja, U svim krugovima. • koji. učestvuju u javnom židovskom životu i u .'ijcr.isjičkom i.pa*

10

>Ž 1 D 0 V«

BROJ 17.—18,