Жидов

nicama, koje su trajale sedam dana, stvoreni su razni zaključci o uredjenju imigracije u Palestinu. Vijećanju bijahu povjerljiva, tako da palestinska štampa nije dosada uzmogla da objavi taćan izvještaj. Opširan izvještaj o konferenci je najavljen. Svjetska konferenca Hitehduta. Za dan 20. aprila bila je sazvana u Daganiu isrvjetska konferenca Hitahduta s ovim dnevnim redom: 1. Otvorenje, Josef Barasch, zastup, Lewinsohn i Sprinzak. 2. 14 cijeniš tički kongres: a) ekonomski i finalncijal»i problemi palestinske izgradnje i gospodarski rad radništva, dr. Arlozorov; b) zemljište i kolonizacija, Wilkansky; c) politički problemi, Sprinzak; đ) Jewisch Agency i Cijonistićka Organizacija, dr. Kaznelson. 3. Hehaluc i omladinski pokret, Friedland i G. Hensch. 4. Organizaciona pitanja, 5. Varia. (O tečaju konference izvijestit ćemo u narednom broju. Opaska ured.) Arapski prepad kod Sihema. Kod Sihema (Nablus) napali su Arapi židovsku grupu, koja je bila na pesah-svečanostima Samaritamaca na brdu Garizim. Arapi se nabacivahu kamenjem, pa je nekoliko osoba laglje ranjeno, Uapšena su šest Arapa na koje je pala sumnja, da su potakli laj napad. Ovaj neznatan incidenat upotrijebiše mnoge telegrafske agenture i novine za pretjerane senzacionalne vijesti, u kojima je jedva koja riječ -istinita.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je odbor na svojoj zadnjoj sjednici primio do znanja dopis Egzekutive cijonističike organizacije, u kojemu se javlja, da je XIV. cijonistički kongres sazvan za IS. augusta u Beč i da se u smislu statuta organizacije i pravilnika za izbore ka kongresu ustanovljuje kao konačni termin za obračunavanje šekalim 18. juni, pa se o tome imadu izvjestiti sve mjesne organizacije putem židovskih novina. Zatim dopis iz Velike Kikinde o uspjehu šekelske akcije i mogućnostima cijonističkoga rada. Nadalje dopis palestinske Egzekutive 0 podupiranju i širenju novog ilustrovanog jerusolimskog lista »Hamizrah«, te izvješće Jehude Altmanna i inž. Huge Zaloscera o pregovorima sa Hanhalom Keren Kajemet Lejisrael radi sklapanja predugovora za halučku farmu i o općim prilikama u Erec Jistaelu. Zatim se raspravljao pitanje saziva Saveznog Vijeća 1 sjednice Saveznog Odbora, ali se uslijed poodmaklog vremena rasprava prekinula, te će se nastaviti na narednoj sjednici. Konačno se predsjednik dr. Stein srdačnim riječima oprostio od člana R. O. Cvi-a Rot hm ii 11 era, koji polazi na nastavak nauka u Berlin. SVIM MJESNIM ORGANIZACIJAMA! Egzekutiva svjetske cijonističke organizacije sazvala je XIV. cijonistički kongres za 18. augusta u Beč i ustanovila je kao posljedhji termin za obračunavanje šekalim 18. juna. Da uzmognemo udovoljiti ovome pozivu, moraju sve mjesne organizacije šekelsku akciju završiti najkasnije do 1. juna o. g. Pozivljemo stoga ponovno sve mjesne organizacije, da iskoriste ovaj rok do : 'konačnog obračuna i da überu najveći mogući broj šekalim, jer o tom broju zavisi broj naših delegata na XIV. kongresu. Svaka mjesna organizacija treba odmah nakon završene akcije da nam pobrati šekelske blokove i blokove za Sa-

vezni doprinos kao i konačni obračun, jer Egzekutiva mora obračun Saveza dobiti najkasnije 18. juna. Na kasnije obračune ne uzima se obzir kod odredjivanja broja delegata pojedinih zemaljskih Saveza i federacija. Očekujemo, da će sve mjesne organizacije najizdašnije ispuniti ovu svoju dužnost, te svim intenzitetom uz suradnju svih cijonista nastojati zahvatiti svakoga Židova, koji priznaje bazelski program tako, da ovogodišnja šeikelska akcija bude istinska mobilizacija cjelokupnoga organizovanoga židovskoga naroda. DAVID SPITZER, povjerenik za šekelsku akciju.

POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA!

Za dva tjedna i nekoliko dana slavit ćemo i opet Lag baomer, djačiki blagdan, koji je izabrala naša omladina kao dan, na kojemu hoće da svoj rad posveti Keren Kajemetu. U tome radu treba da je podupiru u svim mjestima mjesni povjerenici, kako bi uspjeh te akcije bio što povoljniji. Podjedno molimo, da nam odmah javite uspjeh Pesah akcije i obračun. Uprava Keren Kajeraet Lejisrael. | Lajoš Polak | Petnaestoga ovog mjeseca umro je u Subotici g. Lajoš Polak, osnivač i dosadašnji predsjednik tamošnje ž'đovsfee bolnice, koji je svojim neumornim radom postigao, da se od mjeseca na mjesec sve više ispunila bolnica unatoč teškim materijalnim prilikama pogrebnim rekvizitama i trudio se, da je u svakom pogledu unaprijedi i proširuje. Sprovodu su prisustvovali ! zaslanici mnogih vojvodjanskih bog. općina (medin inima: Novi sad, Senta, Potiški Sveti Nikola, Stari Bečei, Kikinda, Bajimok i Palanka) i mjesni povjerenici subotičke jevrejske bolnice. Sprovodu su prisustvovali osim toga i razne vojne i civilne oblasti (građa Subotice, zatim sve židovstvo i mnogo než'đova. Poslije pogrebne ceremonije i pjevanja g. nadkantora Josipa Bassera održao je g. nađrabin Josip Gerson govor, koji je učinio jak i dubok dojam na slušatelje. U ime jev,rejske bolnice oprostio se je od pokojnika g. dr. Samuid Boschan, u ime Hevre Kadiše g. Pavle Ung a r u ime »Slobodno-zidarske lože«, g. Franjo Lowy. Subotički su Židovi zaključili, da će osnovati zaduižbinu na ime pokojnika. Dopis iz Broda. Odbor ovdašnje Izraelitičke bogcštovne općine održao je inicijativom predstojnika g. dra. Abramovića na dan 1. aprila ®. &■ prigodom otvorenja židovskog-narodnog (sveučilišta u Jerusolimu svečanu sjednicu. Tom prilikom je na predlog predstojnika zaključeno jednoglasno sljedeće: 1. Da se uputi brzojav u Jerusolim; 2. da se bcgoštovna općina upiše u zlatnu knjigu Keren-Kajemeta, kao spomen na taj dan i 3. da se održi svečana služba božja na blagdan Pesah, koja će se uključiti u redovitu službu Božju. Održana je služba Božja, te je rabin Dr, Hiršberger rastumačio značenje otvorenja sveučilišta u Jerusolimu za sveopće židovstvo. Grubišnopolje. Na Pesah proslavljeno je ovdje otvorenje sveučilišta u Jerusolimu, priredbom sijela svih ovdašnjih Židova. Tko pozna ovđjašnie prilike začudio bi se kakovim odzivom je bilo posjećeno ovo sijelo, jer su svi naši Židovi bili ovdje prisutni. Sijelo je otvorio jg. Oton Šte rk, prikazavši u kratkim potezima historijat i važnost c'jonizma za židovstvo, te rad i uspjeh Narodnoga Fonda. Za tim je pozvao sve Židove da pomognu daljnju izgraidnju doprinoseći revno Keren Kajemetu. Poslije njega govorio je topFm i biranim rijer čima mladi talentirani haver Pajo W e tlt he i m i prikazao cijeli razvitak i povijest Cljonizma, te sve ličnosti koje su do danas vodile taj pokret. Osim njega govorio je još haver Milan H i r s c h 1 koji je lijepim riječima ocrtao cijeli historijat i izgradnju univerze u Jerušalajimu. - -

Nakon tih govora konstituirano je »Gradjansko židovsko društvo Teodor Herzl«. 'Predsjednikom izabran je Leopolđ Steineir, jedan od najstarijih sumišljenika, a tajnikom i 'blagajnikom Oton Š t e r Ik. Gosp. LeopdM Šteiner zahvalio se je na povjerenoj mu časti i oduševljenim riječima prikazao važnost ovog momenta i izrazio veselje što siti se svi židovski sugradjant sakupili u tolikom broju, a raedju njima ; oni tvrdi protivnici njegove ideje koju on zastupa već trideset godina. Svi € dosadašnji protivnici cionizma upisaše se n »Teodor Herzl« i uplatiše šeikel. Gosp. Leopoid Steiner završio je govor sa pozivom na saradnjn i pripomoć u izgradnji Jugoslavenske farme u Tirj i u radu za Keren Kajemet. Ovoj priređibf prisustvovalo je j nekoliko uvaženih nežiidova, koji su takođjer popratila sa odobravanjem to sijelo i darovaii za Narodni Fond. O. St. Proslava otvorenja hebrejskoga universiteta u Čakovcu, U našem mjestu, koje se brojem svojih Židova l broji u osrednje židovske općine Jugoslavije, nije se iz mnogih razloga mogla da održi 'svečanost otvorenja universiteta upravo na sam dan otvorenja. Taj se velevažan dog.ad.jaj morao u nas proslaviti nešto kasnije. 22. nišana (šesnaestoga aprila) održao je čakovački rabin, gospodin dr. Elias G r u n w a 1 d u hramu svečanu, uspjelu propovijed o radu u Palestini i o otvorenju universiteta. U svom dotjeranom govoru, koji je trajalo više od tri četvrt sata iznio je slikovite paralele izmedju židovskoga naroda u Egiptu i Kanaanu i u krupnijim crtama razložio sve patnje i svia lutanja židovskoga naroda iza razorenja drugoga hrama. Lijepim je dostojnim riječima veličao govornik obnovno djelo u Palestini, gdje si židovstvo nanovo izgradjuje obećanu zemlju. Kanaan se ovaj puta ne osvaja mačem a ni ognjem nego kulturom, radom civilizacije. Ističe kako je tom obnovom pokretu izrazio hvalu i udivljenje sav kulturni svijet, a velika je vjerojatnost da će se doskora priključiti tom velebnom kulturnom djelu gotovo svi, koji još i danas stoje postrance, jer je svuda već prodrla spoznaja, da je otvorenje univerziteta u Jerušalajimu djelo, koje se tiče svakoga Židova. Spominje dalje djela, koje je stvorio židovski duh za sav ljudski rod i kako se židovstvo i dalje neprestano trudi oko kulturnoga napretka svega čovječanstva. I već zbog zahvalnosti za ta dijela, treba da svi pomažu težnju židovskoga naroda, da mučnim radom i naporom svih snaga svojih izgradi sebi domaju. Propovijed se snažno dojmila svih prisutnih, tek je šteta, što ova propovijed nije bila unaprijed najavljena, jer bi se inače skupilo u hramu znatno više čakovačkih Židova. Naš rabin bio je oduševljeni židovski nacionalista i u vrijeme kad je židovstvo u Medjumurju spadalo u sklop asimilantskog madjarskog židovstva. Bilo bi vrijeme, da se naš židovski život, koji je u ovom kraju naše države prilično sterilan, pridigne i obnovi, pal da nalša općina stupi u red židovskih institucija, što rade oko duševne obnove svoga naroda. Uspije li to, bit će u prvom redu zasluga našega rabina, doktora Eliasa' Grunwa!da. Ben Jakov. Glavna skupština M. C. O, u Senti.. 20. o. mi. održala se glavna skupština M. C. 0. u Senti. Predsjednik otvorivši skupštinu pozivlje tajnika, da pročita zapisnik prošle glavne skupštine, koji se nakon pročitanja prima na znanje. Iza toga drži dr. Karl Vig predsjednički izvještaj. U svom oduljem govoru ilznio je poteškoće, koje su rad M. C. 0-a oteščavale i to osobito pomanjkanje prostorija i nemarnost omladine, koja se organizovala u nec'jonističkom omladinskom društvu. No prva će se poteškoća u skoroj budućnosti moći prebroditi, jer je bogoštovna općina započela sa pripremama za gradnju Židovskoga Doma. Za tu s\rhu stoji već sada na raspolaganje općini oveća svota i materijal u naravi. Nakon toga blagajnik g. Gavro Q ii n s drži blagajnički izvještaj. Nakon podijeljenog apsolutorija izabran je novi odbor. Predsjednik; dr. Karl Vig; potpredsjednici: Armin Fischer i-Ignacz Klein mladi*; tajnik I: Eugen L6wi.nger; tajnik II.: Maks Stossel: blagajnik: Gavro Giins; revizor: Martin H a u e r; knjižničar: Maca Fischer. Poslije izbora održao je g. nadrabin Herman Schweiger referat o stanju svjetskog cijon'stičkog pokreta izno-

BROJ 17.—18.

»ŽIDOV«

9