Жидов

vrijednom pokojniku harnu uspomenu i po svojim izaslanicima dolično ispratiti ga na vječni počinak. Sa veleštovanjem Gradski načelnik: Vjekoslav Heinzel. Predsjedništvu izr. bogoštovne općine Zagreb. Iskreno žalim udar, koji je postigao Vašu opštimi smrću mnogo uvaženog i zaslužnoga nadrabina dr. Jaccbia, a i molim dia budete tumač moga saućešća, koje izjavljujem i celoj bogoštovnoj opštini L njegovoj Ožalošćenoj porodici. Ministar vera: M. Trlfunović s. r. Zagreb, 23. aprila 1925. Slavnoj Israelitskoj bogoštovnoj opčini u Zagrebu. Sa dubokim žaljenjem i iskrenim saueešćem primila je pravoslavna srpska crkvena općina zagrebačka i prav. srp. parohijske zvanje zagrebačko tužnu vijest, da je cijenjena ta bogoslovna općina izgubila svoga duhovnoga oca, vjernoga poglavara, propovjednika, učitelja i dobrotvora, nadrab'nera zagrebačkoga dna. lioseu Jacobia, koji je tolike decenije godina stajao na čelu te općine, vršeći odano i vjerno svoju dužnost Bogu i narodu svome. Molimo Vas, da izvolite primiti naše i naših opčinara najiskrenije saiučešće u gOlemoj tuzi koja je zadesila sve Vas smrću Vašega duhovnoga oca, a spomen njegov uvijek če živjeti i u našoj sredini. S odličnim poštovanjem Srpska pravoslavna crkvena općina u Zagrebu.. Predsjednik: Stevan S. Kalember. Tajnik: Tošo Janjajiin. Paroh; Radivoj Kokil. Zagreb, den 23. April' 1925. An die lobliche israelitische Kultusgeraeinde, Zagreb. Mit inniger Anteilnahme hat die geferfgte evangelische Rirchengemeinđe in Zagreb, die Runde von dem Ableben Ihr-es boohverehrten Oberrabiners des Herrn Dr. Hosea Jacobf, vernommen. Es sei hiem t gestattet, das herzTichste Beileid der evangelischen Gemeinde, des evangelischen •Pfanramtes und des evang. Seniorates, als cberer Kircherbehorde fur die Evangelischen in Kroatien, auszusprechen, mit der Versicberung, dass der Verewigte Gottesmann auch den Evangelischen Zagrebs in stetem treuem Gedaohtn's ible;ben wird! In der Tat, vviTkilicbe Zeugen, Boten und Die•ner Gottes, die so fur des Ewigen Reich lebten, iehrten und wirkten, konnen nicht sterben, sondern sie iebep, Jeben auch wenn sie načh vvohlverđienter reichgesegneter Arbeit »helmkebren und ausruhen« điirfen im ewigen Eirieđen. Solch ein tapferer Bote und Streiter GOttes war auch der teuere Tote! Darom gilt fur ihn das Wort des Psaimisten (112. Psa im Davids, Vers I—6).

M t vorziiglichetr Hochachtung! Fiir die evangelische Kirchengemeinde und fiir das evangelische Senioratsani't in Zagreb: G. A. Czernik, Presbyter. Dr. Ph. Popp, Pastor und Senior.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Saziv četrnaestog kongresa. Cionistička Egzekutiva odlučila je definitivno, da naredni, 14. kongres sazove za 18. augusta u Beč. Prema nekim neprovjerenim vijestima imalo bi se svečano otvorenje održati u »Slaatsoper-i«, a ostala vijećanja .kongresa u velikom »KonzerthausSaal-u-. 108 hiljada funti iznose primici Keren Kajemeta u prvom polugodištu god. 5685. U mlairtu iznosile primici Keren Kajemeta 21.708 funti. U prvih šest mjeseci sadanje godine 5685 dastigoše ukupni primici Keren Kaijemeta iznos od LE

108.047 ili gotovo toliko, koliko u čitavoj godini 5683. U redu zemallja stoji ovdje u prvom redu Poljska sa ukupnim doprinosom od LE 27.000, iza nje dolazi Amerika sa 26.780 funti, Njeitiačka sa 9.250, Engleska sa 6.450, Litva, Kovno sa 3.880, Stara Rumunjska Sa 3.360, Čeboslovačka sa 3.170, Južna Afrika sa 2,670, Argentina sa 2.530 i Erec Jisrael Sa 2,460 funti. Prosječno je dakle svakoga mjeseca u proSlom polugodištu god. 5685 unišlo LE 18,000 prema mjesečnom prosjeku od LE 14.000 u godini 5684, Pregovori o ulazu Agude u Jesvish Agency. Kako »Jcsvish Chronicle« i neki drugi listovi javljaju, trebali bi 6. maja da započnu pregovori o eventualnom ulazu Agude u Jewish Agency. Vrijedni darovi za Nncijonalnu i universitetsku knjižnicu u Jerusolimu. Doktor Adolf Oko, knjižničar Hebrew Union College-al u Cincinnatiu javio je knjižnici u Jerusolimu, dai su gospodin i gospodja Mankus Fechheimer darovali bibliotečnu zbirku u vrijednosti od 20.000 dolara. Zbirka sadržaje više od 2000 knjiga sa područja; hebrajke i više od 4400 knjiga sa područja juds Imade mnogo vanredno starih knjiga, od kojih neke veoma rijetke potječu iz 16. vijeka. Med ju njima imade nekoliko responza l i nekoliko serija važnih časopisa. Usto je javio dr. Oko, da i on daruje biblioteci u spomen Ete Ok 0 zbirku knjiga o Spinozi, koja obuhvaćai nekih 400 svezaka. Dr. Oko obećao je, da će za svog života uvećati ovu zbirku. Majka pokojnoga Walteira Rathenaua, darovala je djela svoga sina Nacionalnoj biblioteci u Jerusolimu j to sveukupna i pojedina djela u prvotnom Izdanju. Zlatna knjiga Keren Kajemeta kod lorda Balfoura. Prigodom dočeka, koji je Cijonistička Egzekutiva priredila lordu Balfouru i kod kojega ga pozdraviše gg. Weizmann i Sokolov u ime Egzekutive a Usiškin u ime Žid. Narodnog Fonda, predložena je lordu Balfouru Zlatna Knjiga Keren Kajemeta, u kojoj je on nekoliko puta! upisan. Lord Balfour pakazao je velik interes za tu uredbu i bio je veoma dirnut mnoštvom simpatija židovskoga naroda izkazatnih u mnogim upisima njegova imena u Zlatnoj Knjizi. Nagodba Ibn Sauda s Engleskom obzirom na Trensjordaniju. Berlinskom »Vossische Zeitung« javiše iz Carigrada, da se glavar arapskoga plemena Vahabita Ibn Saud nagodio s Engleskom. Tom se nagodbom Vahabiti obvezuju, da ne će više napadati Transjordaniju a Engleska, vele, da se je obvezala, da ne će više materijalno pomagati kralja Alia od Hedžasa, Ovaj ugovor vrijedi i krio engleska priznaja današnje vlasti i današnjeg posjeda Ibn Sauda. Židovsko radništvo i Keren Hajescđ. Lord BaMcuir je jednom rekao da izgradnja Erec Jisraela ne ovisi o bogatim Židovima, nego u prvom redu o masama naroda. Ove mase ne će samo Izgradilvati zemiju u znoju lica svoga nego će i namaknuti potrebna sredstva za tu izgradnju. Dosljedan ovoj m sli obraćao se vazda Keren Hafesod u prvom redn narodu. Zašao je u židovske ulice, da ondje provodi: propagandu l , da opominje, i traži novčane žrtve. Možda i u tome 'lezi tajna njegova uspjeha. Sumirajući sve velike i male doprinose za Keren Hajcsod lako ćemo se uvjerit'; ,da ove malene svete sabrane u masi naroda čine veVku svotu, koju je K. H. od svoga osnutka sabrao i koja mu omogućuje, da u Palestini izvodi svoj važan rad. Unatoč teme bila je u naš m nacionalnim redovima sve do pred kratko vrijeme neka Masa, koja se kao takova držan podaleko cd rada za Keren Hajesođ 1 ako je za rad u Palestini doprinijela najveće žrtve. To je naše ongarfzovano radnstvo. Mnogi radnici kao pojedinci imamu zasigurno udjela u doprinešenim iznosima, ali kao grupa nje radništvo saradjivalo u radu za Keren Hafesod. A kad je pristajalo i želiio sreću radu Koren Hajesoda vazda je to činilo s nekom rezerviranošću. Radne? se prema tom fondu, koj je stvorila »buržoazija« poniieše kao prema nečem tuđjem. Vrijeme i »Klat Israei« naučše ih, da je Kere.it Halesod uistinu jedina institucija, koja može da gradi t ikoja će izgraditi Erec Jisrael i da K. ti. svoj rad vrši U ime naroda i za narod a posvema demokratskim načinom. Reputacija, kom je K. H. umio da stekne, počela je postepeno da utječe i na radništvo, da promijeni l svoje stajalište i da spozna, te je Keren Hajesod jedina osnovica za radni i zdrav* J’srael.

'Uvjerljivi izričaj nalazi ovo promijenjeno stajalište organiziranoga radništva u naročitom svesku »Kuntresa«, kaj; je posvećen Keren Hajesodu i koji je izašao pod naslovom »Keren Hajesod i radnici Erec Jisraela« ipovodom kampanje za K. H. u Palestini, koja je već počela da se provodi. Svezak imade nekoliko članaka, pisanih s oduševljenjem i ljubavlju za stvar. Tako naglašava poznati radnički' vodja Ben Got ion mcdju ostalim, da jesmo l'i> u Palestini učinili štogod veliko treba za to hvaliti fslk jučivo Koren Kajemetu, pa apelira, da se koliko je god moguće potpomaže Keren Hajesod. Rubašov ističe, da su se radnici unatoč tome, što je kampanja Keren Hajesođa u Palestini započela u kritično vrijeme štrajkova spremno odazvali pozivu da dadu Keren Hajesodu pola radnoga dana i izjavili, te sit gotovi, da K. rt. žrtvuju I čitav radni dan, jer znadu više od svih tako piše Rubašov —, da K. rt. najveći dio svoj h prihoda upotrebljava za pomaganje i promicanje kolonizacije radnika i da se većina radničkih poduzeća oslanja na sredstva Keren Hajesoda. Mererainski kaže u svom članku, da je K. H. pozivač izgradnje novoga života, života radnoga nareda. I ako doprinos od jednog radnog dana ne će K. rt. dati osobito vrijedne svote, a to će ta činjenica sama po sebi imati veliku moralnu važnost. N. Goldberg ističe, da su radn'ci gotovo svih zemalja priznali važnost nacionalnoga kapitala i da taj kapital za nas imade sedmerostruku važnost. Naša je zadaća, da narodne mase izvedemo iz gahvta i da ili privedemo zemljoradnju', a to se čini Keren Hajesodom. Haverim izvan zemlje moral' bi to da priznaju pa bi trebali da se trude, te bi potpomagali ovaj nacijonalni fond, koji je na se preuzeo zadaću, da zemlji pokazuje nove puteve rada. Rabinović naglašava, da ne ćemo lj i dalje živjeti poput ispraznih tlapnjaka, nego hoćemo da Erec Jsiraelu damo zdravu i ekonomsku osnovicu da to možemo da postignemo Keren Hajesodom. Keren Hajesod broj »Kuntresa« koji pored ovih članaka ima i drugih vrijednih priloga, dokazuje, da se radništvo Erec Jisraela poznatom svojom ozbiljnošću prihvaća rada za Keren Hajescd. Van svake je sumnje, da ova pripomoć idealističko onganizovanog radništva u radu za Keren Hcjesod ne će biti vanredno vrijedna samo u Erec J'israelu nego i u Q alatu. Redovi radenaka za Keren Hajesod ojačaše svježom i novom snagom, koja je u svakom smjeru veoma važna za uspjeh našega narodnoga fonda.

Iz Palestine

U Jerusolimu jc konačno pala kiša. Dugo žudjena kiša 1 u Jerusolimu, počela je konačno ipak d>a pada i to na dan otvorenja hebrejskoga universiteta. U tri dana palo je nešto iznad 90 mm. kiše. Usprkos lome nije pitanje opskrbe vodom za Jerusolim u idućem ljetu' riješeno. Po svoj će .se prilici morati voda dovoziti željeznicom iz Sarafanda. Ova je godina najsušnija u naijmladjoj povijesti Jerusclima. Rekordna godina obzirom na sušu bijaše dosada godište 1869/70., u kojoj je bilo tek 319 mm. oborina prema godišnjem prosjeku od gotovo 700 mm. U sadanjem godištu 1924/25. spale su oborine na 205 mm. tako, da se već u martu oćuljela vanrednai nestašica vode. Sada je barem dostignut stupanj oborina gcdišta 1869 70. Početak predavanja na jerusolimskom sveučilištu. Trećega aprila prije podne održana su u okviru svečanosti otvorenja jerusolimskog sveučilišta nekoliko predavanja. Predavali su: prof. F odor (hebrejski) o temi »Korelativni pojavi u prirodnoj znanosti i biologiji«; prof. Edmund L a n d a u iz Gottingena' o temi »Riješena i neriješena pitanja u nauci o elementarnim brojevima«: prof. Brode ztky iz Leedsa predavao je o »Temeljima dinamike« (cd Aristotela do Einsteina) a prof. Ehrmann iz Berlina govorio je o temi »Prijedlozi o poboljšanju naučnih metoda u medicinskoj znanosti«. Konferenca zastupnika palestinskih ureda u Jerusolimu, 25. marta završena je konferenca zastupnika palestinskih ureda u Jerusolimu. U sjed-

8

>2 I D O V<

IZ UREDNIŠTVA. Obzirom na opširno izvšješće o pogrebu blagopokojnoga zagrebačkog nacirabina dra. Hozeje Jaco b i a izostavili smo sve članke i velik dio notica, pa molimo, da to naši čitatelji izvole uvažiti.

BROj 17. —18