Жидов
Hasidske kolonije
Najnoviji pojav u .kolonizaciji Palestine, u dva naselja hasidlai iz Poljske izmedjui Nahalala d Jadjura, pobudili su naročiti Interes. Dvije grupe, što se naseliše u tim .naseljima uloživši u njih sav svoj imetak predstavljaju elemenat, ikoji se razlikuje od ljudi, što stvoriš e halučka naselja i starih kolonista. Došli su u zemlj|u iz ‘pozitivnih religijoznih razloga zahvačeni obnovnim radom u Erec .lisraelu. Značajno je i bitno za njih, da su uz religijozne razloge prešli isključivoj) zemljoradnji, a nijesu ipoput mnogih jnabožni'h Židova iz njlmviiih krajeva otišli da mole u Jernsolimu ii tok da umru u svetoj zemlji. Govore dakako hebrejlskii, a nekolicina su od njih vješti poljodjelstvu otprije, jer su u Rusiji I Poljskoj obradjrvaK zemlju. Naselili su se na ovećem kompleksu zemljišta izmedju Jadjura ,j NahaTala, dva oveća terena, koja pripadaju Keren Kajemetu uz močvarno područje Kišona, koje će se doskora isušiti. Mjesečni bilten .Keren iKajetneta »Unser Eonds« imade intormativau .prikaz o postanku tih naselja, obazirući se dakako ponajviše na momente, koji interesuju Keren Kajemet, pa ga mJ ovdje donosimo. Pred meko Rodinu dana osnovala su se u Poljskoj dva društva sa svrhom, da u Erec .iisraelu urede ortodoksno naselje; jednomu iz Varšave i okolice jest ime NahlatJaakov, a drugom iz Kosinieca (gubernije Radom) A v o d a t J i s r a e 1. Prvo društvo potječe iz krugova jablouer«, a drugo iz krugova »kozonicier-rebca'. Broj članova obadvaju društava iznosi otprilike 220, a svi boce da se nasele kao zemljoradnici. Društva su se obratila Keren Kajemetu s molbom, da ih potpomogne u kolonizaciji. Kao obrazloženje molbe naveli su ovo: 70% njihovih članova raspolažu sredstvima, ikojima bi sami mogli da namire kupnju zemljišta i troškove naseljen ja. I ostalih 30®) posjeduju sredstva, kojima bi mogli da podmire troškove naseljenija, kad ne bi trebali da sami kupe zemlju. Upravo ovaj ostatak čini onaj dio grupe, koji je najbolje pripravljen za poljoprivredni rad, jer su jedni od njih obradovali najmljenu zemlju n Poljskoj, a drugi su za vrijeme rata radili na polju. Maleni ih je dio radio u raznim granama poljoprivrede, produkcije mlijeka i mliječnih produkata, uzgoja povrća itd. U svemu ih je dvije petine pripravljeno za poljoprivredni rad. Osim toga namjeravaju, da kojih 30 —40 mladih ljudi presele iz svoje sredine u Erec Jisrael, da se ondje spreme za zemljoradnju. Svi članovi dolaze u Erec Jisrael sa porodicama i upravo oni, što raspolažu sa manjim imutkom, imadu relativno veće porodice za prosječno 3 do 6 za rad sposobnih osoba. Obadvije grupe zamolile su Keren Kaiemet, da im pribavi zemljište za onaj dio njihovih članova, t. j. nekih 90 osoba, koje ne mogu, da si same kupe zemljišta. Treba kojih 9000 dunama za 90 porodica. Rasprave sn se unaprijed vodile na odredjenoj osnovici, pa su završene ugovorom, koji je u mnogočemu značajan i spomena vrijedan. Težak financijalni položaj Keren Kajemeta nije dopustio da se jednostavno kupi zemljište od 9000 dnnama. Zbog toga je stvoren ugovor, prema ikojemu grupa daje Kerenu 9000 funti predujma (t. j. 100 funti za svaku porodicu), kojim će se namiriti prvi obrok kupnje zemljišta. Predujam može da se vraća u vremenu od dvije godine. Budući da svaka porodica ima 300—400 funti, ostalo bi
svakoj od njih za to vrijeme od dvije godine 200 —300 funti, da njima osnuje i uredi mliječno gospodarstvo. Iza dvije godine vratit će im Kereu Kajemet onaj predujam, pa će svaka porodica za povraćenih 100 funti moći da namiri ostatak svojiili troškova kolonizacije. Direktorij KKL primio je ovaj prijedlog s naročitim zadovoljstvom. Prvi se jc puta ovcDe pokušalo. da se ovako Kereni: pribavi novac; taj je pokušaj interesantan. pa treba da se i dalje studira. KKL može pomoću ovakovih zajmova kupovati zemljište, a da u isti čas ne traži vlastiti novac za kupnju; to će reći da se ovdje prvi puta doduše u malom opsegu ostvaruje često predlagani plan o zajmu Kerenu. Uprava KKL znade da ovakav način može da ima principijelnih griješaka ida traži dobru promišljenost, pa će se o svemu tomu morati da vodi ozbiljan račun kod daljeg prosudjivanja sličnih prijedloga. Pa ipak se čini ispravnim, da se svrši skroman pokušaj ovakoga novog sistema. Ali još je jedan razlog čitav taj projeikat učinio direktoriju KKL naročito simpatičnim. Osnivači društva su poljski cadikim, koji su iz religiobznih razloga zaključili da ostave galut i da nastanjenjem u Erec Jisraelu na osnovici vlastitog poljoprivrednog rada provedu radikalnu promjenu svega njihovoga načina života. To je nov, veoma interesantan pojav za Erec Jisrael i čitavo židovstvo, pa je KKL uvidio, te mu je dužnost, da, što više može, pomogne ovakav pokret. Treba da se uoči, đa obadva društva raspolažu znatnijim kapitalizama. Ona su već kupila oveće površine zemljišta i to 17.000 dunama u kompleksu Hartije i Šeiik-Abrek. KKL kupio je prema svojo] obvezi 9000 dunama (5000 dunama na tlu llarbat i 4000 kod Medjedela) za obadva društva, i to ravne poljane, koji taj posjed ovih grupa vežu sa zemljištem, koji KKL. ima već otprije u Jadjuru. Ovako se je posjed KKL kod Jadjura povećao na 23.500 dunama vlastite zemlje i 9000 tlunama, koji je kupio KKL, svega dakle 26.000 dunama. Jasno je, da se jie ovim novim kupnjama radikalno na bolje promjenio sav problem Jadjjura, koji je zbog potrebnih regulacija močvara u Kišonu bi.) toliko kompliciran. Budući da se je sada posjed KKL znatno uvećao i budući da se usto naše Iju je tako velika površina tla, moći će se regulacija močvara u Kišonu u ovom kraju nesmetano provesti. Ova sc je kolonizacija, čini se. počela da provodi po-J sretnom zvijezdom. Treba istaći, da su se već sada razvili dobri odnosi izmedju ovih dviju hasidskih grupa i naselja Nahalala, koja su nekih 13 km udaljena od njih. Za pesaha oba su se naselja medjusobno posjetila i nastalo je medju njima bratimstvo, pa se obadva dijela nadaju, da će im ono dati mnogošta vrijedno za njihov duhovni razvitak.
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Joint će opet da radi. Velika američka židovska pripoinoćna organizacija »Joint Distribution Commitee« stvorila je važan zaključak da opet započne svojim toliko vrijednim pr»pomoćnim radom, koji je pred odulje vrijeme bila prekinula. Na taj zaključak nagnale su> vodeće ličnosti Jointa teške prilike židovskoga pučanstva u Istočnoj Evropi, naročito u Rusiji. U jesen započet će u Sjedinjenim Državama velika kampanja, da se na najširoj osnovici namaknu veliki iznosi potrebnoga novca. Ovaj zakjjučak stvoren je nakon govora Feliksa M. \Varburga, predsjednika Joint Distribution Commitee-a, koji se je nedavno povratio sa svoga puta Evropom. Godišnja kouforenca englesklii cuonista, 26. godišnja konferenca Engleske Cijonističke Federacije održat će se 5. juta u Londonu. Vrijedan rukopis za Nacijonalnu biblioteku. Nagovorom gosp. dr. Emila Bernharda C o h na, darovala je udovica čuvenoga fizika i utemeljitelja novoga iiaziranju o elektricitetu, Heinricha M e r t za, veoma vrijedan rukopis toga, učenjaka Nacijonalnoj biblioteci u Jerusolimu, Radi se o raspravi »Odnosi izmedju Maxweliovilh elektrodinamičkih osnovni! jednadžbi d osnovnih jednadžbi protivne elektrodinamike«, koja obasiže U pisanih listova. Ova je rasprava pisana godine 1884., kad je Hertz još radio u Klela. Više od jednog milijuna funti investirao je Keren Kajemet za vrijeme režima tlerberta Samuela. Odgovarajući na upit Vaad Fiaieumia objavio je glavni ured Keren Kajemeta ove podatke o svojim investicijama za vrijeme od 1. oktobra 1920. do 31. marta 1925., i. j. otprilike za upravne perijode Herberta Samuela; za kupnje poljoprivrednoga i gradskoga zemljišta 1,038.888. —, za sanaciju i ameiiorizaciju tla LE 154, 830.—, to će reći, svega LE 1. 193.718.—. U ove izdatke uračunati su izdaci za velike kupnje zemljišta u Emek Jezreel«, koje su se počele da vrše u godištu 1920—31, i koje su završene naknadnim kupnjama da se kolonizacija i isušivanje močvara mogu nesmetani]« provadjati. Izdaci za ameliorizaciju i sanaciju dijele se ovako; isušivanje močvara i gradnja putova LE 54.597. opskrba vodom u novim kolonijama LE 34. 349.—. Veliki darovi Schockena za Keren Kajemet. Gospodin S. Schocken jr. završio je svoj inspekcijoni rad m Palestini, koji je poduzeo po nalogu Cijonističke Egzekutive, Financijalinog i Gospodarskog Savjeta i Keren Kajemeta, ipa se je nedavno vratio u Evropu. Prije svoga odlaska predao je Keren Kajemetu dar od 2000 funti. Qosp. Schocken je, kako je .poznato, jedan od Vaad Leumi i pregovori s Agudom. Dr. Weizmann predložio je svojevremeno Vaad Leumiu, da odašalje na 14. kongres svoga izaslanika, koji će ondje u vezi s pregovorima, što ih u Londonu vode dr. VVeizmann i drugi cijonistički reprezentanti sa zastupnicima Agude, zastupati mišljenje svoje korporacije u stvari uredjenja općina u Palestini, Vaad Leumi otklonio je ovaj prijedlog, jer je mišljenja, đa je pitanje o kojem se ovdje radi interna stvar palestinskoga židovstva i da se mora da raspravi u samoj zemlji. Potvrdjen radni program. Palestinska Egzekutiva dobila je 6000 imigracijonih dozvola za izobražene i neizobražene židovske radnike kz svih krajeva svijeta, a za naredna 6 mjeseca. Ovi radnici idu u kategoriju »E« kao osobe, koje imadu siguran izgled za uposlenje. U broj ovih pripuštenih imigranata ne idu osobe drugih kategorija, koje u radnom programu za to polugodište nijesu uzete u obzir. Uvide li vlasti krajem .juna, da prilike na radnom tržištu dopuštaju .povišenje imigracije izdat će se daljih 2000 certifikata za perijod, koji se završava koncem Oktobra. .Radni program, koji je predložila Cijonistička Organizacija tražf 790 izobraženih gradjevinskih radnika, 50 kovača i limara, 50 tiskarskih radnika, 50 tkataca i 50 radnika za umjetnu stolariju. Neizobražieni radnici poglavito obzirom na zeitlljoradnju., muževi i žene, izabrat će se iz raznih zemalja na temelju 'molbi, kojih kmade mnogo stotina. Sama je Poljska dobila 1100 certifikata sa
6
»2 I D O V«
BROJ 23.
Darujte za halučßu farmu