Жидов

Iz Jugoslavije 14. KONGRES SAOPĆENJE KONGRESNOGA UREDA

I. 14. Cijonistički kongres počinje 18. augusta 1925. (28. aba 5685.) u Beču. 11. Ulaznice. Kongresni ured u Beču ne prodaje nikome direktno ulaznice za sjednice kongresa. Raspačavanje tih ulaznica vrši se samo posredstvom pojedinih zemaljskih ili zasebnih saveza. Tko dakle iz Jugoslavije želi da si nabavi' ulaznicu, može je dobiti samo preko Saveza Cijonista u Kraljevini SHS, Zagreb, Hica 31, III.” kat. Direktne narudžbe kod Kongresnoga ureda nemaju svrhe, jer će Kongresni ured te narudžbe neriješeno poslati onoj zemaljskoj organizaciji, kojoj pripadaju, pa se prema tome rješenje narudžbe samo oteže. Zbog toga upozorava Kongresni ured, da se pojedinci ne obraćaju na nj u stvarima, koje se tiču karata, nego da to učine posredstvom svojih zemaljskih organizacija (Savez Cijonista). Osobe, koje su eventualno već naručile ulaznice kod Kongresnoga ureda, neka svoje narudžbe odmah pošalju Savezu Cijonista. Naruči li tkogod ulaznice preko dvaju Saveza, brisat će mu se narudžba posvema. Ulaznice se izdaju samo za čitavo zasijedanje kongresa ineće se izdavati za pojedine sjednice ili tok za nekoliko dana. Tim ulaznicama mogu se posjetiti sve javne sjednice kongresa. Ulaznice se dijele u sedam kategorija: 1. kategorija: Sjedalo u loži a 245 austrijskih šilinga; 2. kategorija; Balkon 1.—3. red a 210 austr. šilinga; Parterre 15.—19. red (neposredno iza delegata) a 210 austr. šil.: 3. kategorija: Balkon 4.—7. red a 175 austr. šil.; Parterre 20. —24. red a 175 austr. šilinga; 4. kategorija: Parterre 25.—27. red a 140 austr. šil.; Galerija (sjedalo) 1.—3. red a 140 austr. šil.; 5. kategorija; Parterre 28.—30. red a 70 austr. šil.; Galerija (sjedalo) 4. —8. red a 70 austr. šil.; 6. kategorija: Galerija (sjedalo) 9. —15. red a 35 autsr. šil.; 7. kategorija; Stajaća mjesta a 14 austrijskih šilinga. Narudžbe za ulaznice treba da stignu na adresu Saveza Cijonista nakasnije do 15. juna. Naknadne su narudžbe posvema isključene. Na temelju stiglih narudžaba provest će 22. juna Kongresni ured proporcijom! 1nu diobu karata. Kad Kongresni ured odluči. koliko karata dobiva koja zemaljska organizacija, javit će rezultat te raspodjele pojedinim savezima najkasnije do , 28. juna. Savez Cijonista objavit će naknadno detalje o podjeli karata i izdat ćc potvrde, na temelju kojih će pojedinci podići svoje ulaznice od 15. augusta dalje kod Kongresnoga ureda. Beč 111. Lothringerstrasse 20. Iz sjednice Radnoga Odbora, Radni je Odbor na svojoj sjednici ođ nedjelje, dne 31. maja, raspravljao o kongresnim pitanjima, te o memorandumima Egzekutive radi akcije za predobivanje novih članova kao i o zaštiti malih Saveza. Referent Lav Stem razlaže po Egzekutivi i holandeskoj federaciji nabačene probleme, te formukra prijedlog« našega Saveza i odgovor u toj stvari, što se naIcon odu lje debate jednoglasno prihvaća.

U svojoj sjednici od četvrtka, dne 3. juna prima do znanja, izvještaje nekih mjesnih organizacija o šekelskoj akciji. Savez obratio se je brzojavnim apelom na sve veće mjesne organizacije, a ulčinio je to i pismeno, da što intenzivnije provedu Sekelsku akciju. Zatim se čitaju dopisi g. inž. Zaloscera u stvari halućke farme i Mandale Keren Kajemeta, koja predlaže predugovor za našu koloniju. Predugovor nije vodio računa o nekim važnim zahtjevima naših ha tuca i Saveza Cijonista, pa je zaključeno zatražiti od Kerena da uvaži sve motivirane zahtjeve. Konačno se prelazi na raspravu o prijedlozima Saveza njemačkih cijonista u pogledu reorganizacije svjetske cijonističke organizacije. Radi se poglavito o promjenama u sastavu i radu kongresa, Akcijonoga Odbora i Egzekutive, te o stvaranju teritorijalnih Saveza, koji bi bili nadredjeni dosadašnjim zemaljskim organizacijama i teritorijalnim organizacijama federacija. Nakon iscrpivog referata Lava Sterna primljeni su gotovo svi prijedlozi i motivacije Saveza njemačkih cifonista. Zaključeno je sva ta organizaciona pitanja iznijeti na sjednicu S. O. i zatim dojaviti svim mjesnim organizacijama na diskusiju. I Hadiinica Sara Poljokan. |Dne 30. maja preminula je u Banjoj Luci nakon odalie bolesti u 70. godini života gospodja Sara Poljokan rodj. Israel. Pokojnica bila ie uzor majka i Židovka, pa je vazda uživala simpatije i poštovanje sviju, koji su je poznavali. U njoj gubi naš ugledni sumišljenik g. Hadžj Rafo Poljokan svoju suprugu, a naši sumišljenioi Salamon-Hajim, Jakov i dr. Braco Poljokan svoju majku. Neka im ovime bude izrečeno naše iskreno saučešče zbog gubitka, koji ih . je zadesio. Zihrona livraha! Komirmacija djevojaka u Zagrebu. Na drugi Jan Šavuota obavljena je u Zagrebu po prvi put konfirmaoija djevojaka u ovdašnjoj sinagozi. Ne želim da se ovom zgodom upuštam u kritičko razmatranje o tome, da li je uvedenje ove ceremonije korisno, da li će se ispuniti nade, koje se vežu r.a ovu konfirmaciju i da ii nema drugih puteva, da se postigne bolji uspjeh. Bezuvjetno ali treba istaknuti, da je ova prva konfirmactja kao manifestacija nadasve uspjela, jer se sjećam samo malo prigoda. kod l kojih bi sinagoga bila ovako dupkom puna kao kod ove konfirmactje, dokaz, da u zagrebačkom židovskom gradjanstvu još živi interes za židovstvo. Točno u pet sati ušle su djevojke, koje su se ove godine koufirmiraie, pod vodstvom gg. rabina prof. đra. Oavra Schw a r za i dr. M. Mar gel a, a uz pratnju orgulja, te su se smjestile pred omedom. Nakon što je g. nadkantor Rendi uz pratnju kora pjevao »Ma tovu« počela su gospoda rabini da ispituju djevojke o glavnim religijoznim zasadama židovstva, a zatim ie g. dr. Schwarz u oduljem govoru razložio važnost ove svečanosti, te je toplim riječima apelirao na djevojke, da se vazda sjete ovoga današnjega dana i da u životu čuvaju ] uzdrže tradiciju, kao što su to danas obećale. Djevojke su zatim došle pred Aron hakadoš i ljubile Toru te okitile Aron hakadoš cvijećem. Svečanost završena je pjevanjem »Adon oiama«. Ovom zgodom moram .istaknuti neugodnu pojavu, da se naše gradjanstvo u sinagozi ne ponaša, kako se dolikuje tomu mjestu. Prelazi svaku granicu kad se gospoda i gospodje penju na klupe, glasno razgovaraju kao da su u kavani, a ne u sinagozi. Predstojništvo naše opčine treba, vidjevši ove prilike, da se pobrine da uzdrži red i mir. Ovakova silna manifestacija kao što je bila konfirmacija, nije uslijed nereda učinila onaj veliki, a na/očito svečani dojam, koji smo očekivali. s. Predavanje dra. Lihta u »Judeji«. U četvrtak §'dne 28. maja govorio je g. dr. Aleksander Libi u <r problemima narednog cijonistićkog kongresa. Iznio je informativno i kritički prosudio najaktuelnije i najvažnije probleme u cijonistićkom pokretu a naročito o zadacima kongresa obzirom na njihovo riješenje. Ponajprije se je pozabavio pokretom revizijonista i zaključcima njihove nedavno održane pariške konference. Iznio ie i 12. točaka zaključaka i opširnije kritikovao rezoluciju o »Jewish Agency« t »legiji«. Iza toga osvrnuo se na članak Nehemie de Lieme-a u .»WienorMorgenzeiumgu« i istaknuo u toj vezi kako suvišno naglašavanje demokraiizma na kongresu re dopušta vidnim pojedincima, kao što je de Lierae, da se istaknu iu dol ćnoi mjeri. I njega je kaže predavač, kronično opozicijonarstvo zavodilo ra stranputice, pa u njemu zalazi u Inkonzekvence. Tako se de Lieme s iedne strame protivi proširenju

Ifsvish Agency,'a sa druge strane hoće da se Cijonistička Organizacija riješi tereta .i brige uzdržavanja palestinskoga školstva, to će reći da najprije brani integritet cijonističkoga pokreta, a onda hoće da se najvažniji kulturni faktor ukloni od apsolutne ingerencije Cijonističke Organizacije i preda »Amerikancima«. De Lieme hoće da brani princip političkoga cijonizma, a zaboravlja na drugi Ahad Maamov dio u cijonizmu. Nakon toga prelazi dr. Liht na problem četvrte alije i na pitanja, koja se s njime u vezi tretiraju u današnjoj cijonističkoi javnosti. Ponajprije iznosi razvitak principa nacijonalne kolonizacije u kolonizackraom radu djonizma. Protumačio ie pojav i -načaj zemljišne rente a u vezi sa spekulacijom zemljišta u Erec Jisraelu. Krivnjom K. K. L. i bankovnih cij. poduzeća stojimo zasada nemoćni protiv ove opasnosti. Keren Kajemet učinio je krivo, što nije još u dobar čas kupio dovoljno gradskoga zemljišta, jer se zbog širenja gradova (Ttl-Avlva, Majfa) sada naglo diže cijena tom zemljištu, Medfutim korijen te krivnje leži u tome, što se jedno vrijeme K. K. L. zapostavljao i nije se, kako je zapravo trebalo činiti, izgrađivao zajedno s Keren Hajesodom, Danas moramo tražiti zaštitne mjere protiv spekulacije sa’ zemljištem u palestinske vlade, jer nam fondovi ne raspolažu dovoljnim sredstvima, da se bore sa tom spekulaćijonom trgov'nom tla. Pored toga engleska vladavina ne će da podupire socijalno uredjenje zemljišne kolonizacije. Prelazeći na kulturno pitanje veli predavač,, da je u kulturnom pogledu Cionistička Organizacija ostala sterilna. Universitet u Jerusolimu imade zasada više demonstrativni j politički značaj negokulturni. On će se kulturno razviti sam iz sebe, bez pomoći ideologije Cijonističke Organizacije, jer se razvija u sredini, koja ga sili da ide u smjeru iiacijske kulture. Galut još jedino ima da daje novaca, a on ne će odredjivati, kako če se što u Erec Jisraelu formirati. Predavač se svraća na pitanje samoga kongresa, pa veli, da će i 14. kongres bolovati od iste bolesti, kao i raniji kongresi. Politički .momenti zagušit će sve ostale važne odlučne momente u plenumu posvema, a u jakoj mjeri i u komisijama. Sjednice plenuma trebalo bi svest] na minimum, jer ako je kongres reprezentativan, ne treba dosadnih i jalovih plenarnih rasprava, a prema tome se rad i onda dade bolje da obavi u komisijama. Besplodne rasprave 0 Jewish Agency i o drugim nekim temama sprečavaju odredjeniju i stvarniju diskusiju o problemima, koji su aktuelni j koji treba da se što prije riješe. U proširenju Jewish Agency ne leži opasnost za naš pokret. Cijonistička Organizacija pokazala se nedoraslom u flnancijalnom pogledu, pa ne može onako odlučno zahvatiti sav kolonizacijom rad kako bi to trebalo da bude. Utjecajem. Weizmanna i Sokolova mogli smo da dobijemo deklaraciju i mandat. Za garanciju financljalnoga, sukurza treba imena američkih notabla. Rješenje financljalnoga problema donijele bi ostvarenje plana V. Arlozorova o nacijonainom zajmu. Amortizovanje je zajamčeno već prihodima KKL i KM i bankovnim institutima Palestine. Zajam bi se mogao i uz 10 posto ainortizovati za 30 godina. Danas eksperimentiramo pomoću KM, a njegovi 1 povišeni primici ne dostaju za današnju pojačanu imigraciju. Govoreći o sjedištu Egzekutive kaže dr. Liht, da se to pitanje ne smije tretirati sa sentimentalitetom. Bilo bi štetno preseliti Egzekutivu u Palestinu. Potrebno je, đa bude Egzekutiva u Londonu, a ne tek ambasada, jer je potreban direktan kontakt izmedju cijonističkoga vodstva- i ministarstva za kolonije. Danas u engleskoj vladi nema još uvijek jedinstvenoga shvatanfa o mandatu, pa zato Egzekutiva mora da bude u Londonu sve dok se ne ustali jedna, odredjena linija obzirom na mandat. Nije važno po Palestinu hoćeli VVeizmann biti u njoj. ali on je bez sumnje potreban u Londonu. Predavač gosp. dr. Liht završio je svoj referat iznijevši pitanje naših ambasada u Oenfu 5 Rimu i političku važnost universiteta. U diskusiji prvi je uzeo riječ g. Lav Stern, koji se je osvrnuo na privredne probleme palestinske kolonizacije, a u vezi sa kongresom razložio potrebu, da se i u nas šekelska akcija što uspješnije, provede. Kritikova© je rad omladine i njen nemar i pozvao je da ustrainile poradi oko vršenja svojih cionističkih dužnosti. Iza toga razvila se odulja mjestimice oštra rasprava o uredjenju lokalnoga rada obzirom na predstojeće završenjc šckelske akcije, pa su zaključne riječi g. dra. Lihta upravljene na omladinu

6

- >2 l D OV« .

BROJ 24.