Жидов

Težak- je problem, da se ljudi, kop su već poodmakli u godinama i koji moraju da se brinu za ženu i porodicu, koji su dosada bili uposleni u gradskim zvanjima, a nikad nisu obavljali težak fizički rad, pa su vični udobnom životu priuče teškom tjelesnom radu pod vedrim nebom i da se nasele u malenoj zajednici uz često veoma neudobne prilike. Danas se ijoš ne može da iznese rješenje toga problema, koje bi potpunoma zadovoljavalo. Ali ipak bismo htjeli da naznačimo linije, u kojima, čini se, leži rješenje; 1. Naseljenici ne smiju u pravilu da budu stariji od 35—40 godina. Starije osobe sposobne su za naseljenje samo u slučaju da imadu najmanje ijedno odraslo dijete, koje može da vrši teški fizički rad. 2. Ljudi, koji su već prije useljenja u Palestinu obavljali tjelesni rad kao na pr. obrtnici prikladniji su za, kolonizaciju nego bivši trgovci i činovnici. 3. Ljudi sa set a dti iz m a 1 i h gradova, bolji su od ljudi iz velegrada. 4. Ponajvažnija je žena. Vješte domaćice bez velikih zahtjeva zajamčuju gotovo siguran uspjeh isto onako, kao što nev.ješte žene s mnogim zahtjevima čine neuspjeh veoma vjerojatnim. 5. Ako se ikako može, neka naseljenik prije nego što započne da vođi svoje gospodarstvo radi najmanje godino dana u Palestini kao poljoprivredni radnik. Gdje se to ne može, ondje neka barem pošalje odrasloga sina u Palestinu, da ovaj izuči rad prije, nego što će otac doći u Palestinu. Najbolje bi bilo. kad bi sinovi u lom medjuvremenu pod vodstvom instruktora spremali zemljište za naseljenje svojih roditelja i urediti gospodarstvo. 6. Veoma je važno, da naseljenici, koji hoće da stanuju u jednom naselju u Palestini, nijesu medjusobno tudji, jer ovakovošta dovodi u naselju doskora do svadja. Najbolje je, kad se zajedno nasele grupe od 50 do 100 porodica, koje su se već upoznale u zemlji odakle su došle, pa donose jednake običaje i jednaka naziranja u novu koloniju. 7. Naseljenici treba da se nasele kao najamnici na zemljištu Židovskoga Narodnoga Fonda, jer će na taj način moći da sva sredstva upotrebe za gradnju potrebnih zgrada i za nabavu inventara. A ovako se uklanja i mogućnost spekulacije sa zemljištem. 8. Nema li naseljenik 700 funti, koji su potrebni za zgrade, nabavu inventara, sjemenja, za život sve do prve žetve, neka mu Keren Hajesod dade zajam od 200 funti u formi hipoteke na njegove zgrade. Vlastita sredstva, koja doseljenik mora da donese u Palestinu, trebat će zbog toga da iznose najmanje 500 funti. 9. Naseljenici. koji su već navršili mladenačke godine, pa će doskora postati očevi djece, neka se naseljuju na onakovim mjestima, koja su asanirana. osigurana od napadaja i nijesu suviše udaljena od prometnih centara. Isto tako ne smije rad da traži izvanredan, tjelesni napor (Protivno od naseljivanja haluca). 10. Osim uobičajenog miješanog gospodarstva neka se kao gospodarska forma uzmu u obzir nasadi narandža od 115 do 20 dunama sa lucernom kao medjukulturom, mliječna produkcija i u zgoj perad i. Za ovo je (uračunavši i zgrade) potreban kapital od kojih 1400 funti. Najmanje 10 naseljenika treba da se udruže u grupu i neka pod vodstvom stručnjaka sami ili po sinovima urede nasade i radove, tmade li na-

se I j erak 1000 funti, neka mu Keren tlajesod dade hipotekamj (zgrade i zemljište) zajam od 400 funti. A bolje bi bilo, kad bi se Uz vodstvo i udio Keren tiajesoda mogla za ove zajmove da osnuje Agrarna banka, u kojoj bi učestvovao i ipri valni.kapital. Budući da su narandže najrentabilnija grana palestin. poljoprivrede bilo bi ovdje sigurnosti za kapital i kamate, koju privatni kapital traži. Unatoč ovim gornjim kautelama sigurno je. da svi imućniji naseljenici ne će postići uspjeh. U mnogim je slučajevima nemoguće da se Ljudi u. zrelijoj dobi aktimatiziraju posvema drugim prilikama, koje nalaze u Palestini. Ali bio bi izvanredan uspjeh kad bi se oveća polovica tih ljudi uživje'a u zemljoradnju. Ostali će opet morati da svoje gospodarsko odstupe drugim, bolje kvalificiranim noseljenicima. Razlika u zahtjevima, koje Cijonistička Organizacija stavlja za naseljivanje imućnijih ili neimućnih ljudi, bila bi u tome, da imućniji useljenici, koji imadu najmanje 500 funti odmah ili iza-, jednogodišnje priprave dobiju zemljište i kredit i da se prema mogućnostima nasele na »laglj.im« mjestima, a neimućni se naseljenici u pravilu naseljuju tek kad su već odradili pet ili više godina u poljoprivredi i to djelatnost koja je, kao na primjer kod prvih okupacijonih i drenarnih radova, vezana uz pogibao po život i zdravlje. Opravdanje ovoga različitog postupka sa imućnim i neimućnim naseljenicima jest u tome, da neimućni naseljenik u slučaju neuspjeha gubi novac Cijonističke Organizacije, pa prema tome mora Cijonistička Organizacija da ima neku zajamčenu sigurnost za njihove sposobnosti, koja je dana mnogogodišnjim poljoprivrednim radom u Palestini. Imućni naseljenik naprotiv riskira u prvom redu svoj novac pa Cijonistička Organizacija može u tom slučaju da ne bude toliko pedantna obzirom na sposobnost naseljenika i da se osloni na opreznost samoga naseljenika. (Svršit će se.)

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Pozdravna brzojavka dr. VVeizmanna novomu Vrhovnom Komesaru. Predsjednik Svjetske Cionističke Organizacije dr Majim VVeizman poslao je na Maltu lordu Plutu eru ovu pozdravnu brzojavku; »U ime Egzekutive Cionističke Organizacije pozdravljam Vas srdačno obzirom na Vašu novu čast kao Vrhovnoga Komesara Palestine. - Gajim vjeru, da će Vaš upravni period donijeti pun; uspjeh židovskoj nacijonalnoj domaji u PalesEni i čitavoj zemlji uopće«. Lord Phmter odgovorio je ovom brzojavkom: uMolim Vas. da isporučite Egzekutivi Cionističke Organizacije moju duboku hvalu za njenu brzojavku«. Prvi sastanak dr. VVeizmanna i lorda Plumcra. Londonski židovski list »Jevvish Times« javlja, da je lord Plumer ozdravio od lake prehlade i da će se doskora održati sastanak izmedju njega i predsjednika Cijonističke Organizacije dra. 11 dima VVeizmanna. Svjetska konierenca Sefarada. Petnaestoga augusta treba da se održi druga internacionalna konierenca sefardskih Židova. Svjetska konierenca Mi/rahija. Centrala Mizrahija u Jerusolimu javlja, da se je prvotni plan o tom. da se Svjetska konierenca održi u Gdanskom. napusfo na temelju korešpondence izmedju centrale u pojedinim zem’jaraa o tom predmetu. Profesor Rappard o svojim dojmovima tz Palestine. Profesor Rappard koji je pet godina bio na čelu mandatarne sekcije u sekretarijatu Saveza Naroda i koji je sada član permanentne mandatarne komisije, održao je 25. maja u Oetrfu predavanje o svome putu Palesfnom. Profesor Rappard govorio je* riječima punim oduševljenja j priznanja o napretku, koji je postignut u-Palestini. Ovaj Jo-

bar razvitak rezultat je i židovskoga rada j ađministraciie mandatar.ne vlade. Najjače ga se, je dojmda židovska poljoprivredna kolonizacija haluca u Emeku. Veliko priznanje zaslužuju i stare ’ Rothschildove kolonije, koje se gospodarski već' rentiraju. On je na povratku pitao lorda Balfoura • na brodu, §to drži 'najvažnijim političkm činom u. svome životu. Na ovo mu je pitanje odgovorio Batfour; »Upitate li moje suvremenike, reći će vam zasigurno konferenca u VVashingtonu (Ondje se pregovaralo o snazi ratnih flota i pomorskom razoružanju. Op. Ur.). Ali, vjerujte mi. iza pedeset godina pomišljaj će se spominjući moje ine prije svega na deklaraciju, koja se po meni zove«. Obzirom na odnos izmedju Arapa i Židova rekao je profesor 'Rappard medin ostalim, da on doduše može da shvaća stav i vladanje Arapa, ali da t se nikako ne može da zataji bitno poboljšanje. njihove ekonomske situacije uslijed židovske. imb gracije. Zasluga je židovskih sanitarnih institucija, da broj smrtnih slučajeva kod Arapa sve više opada. ■ Ovom prilikom osvrnuo se je profesor Rappard s mnogo priznanja na djela Herberta Samuela, koji je neobično tešku situaciju rješavao > promišljeno i sigurno. Berlinski komite za pomaganje hebrejskoga universiteta u JenisoJimu. Ovih danu održala se je u Berlinu konferenca vodećih židovskih akademka o hebrejskom universitetu u Jerusolimu, za koju je pripravni odbor ranije biorazaslao pozive. Izmedju prisutnih bijahu ovdje medicinari profesori đr. J. Israei, dr. ii. Citron, dr. Ehrmann, dr. Landau, dr. Rosenheim i tajni savjetnik Rosin. Od vodećih berlinskih jurista bijahu prisutni predsjednik senata dr. Stern, tajni pravni savjetnik dr. Euchs, tajni savjetnik Timendorfer i pravni savjetnih dr. Magmis. Od zastupnika duhovnih znanosti bijahu ovdje gg. profesor dr. Gotthold We.il, rabin dr. Baeck, prof. dr. Baneth, prof. dr. Sohnur i prof. dr. Elbogen. Konferenci je predsjedao prof. dr. Citron. Nakon uvodnih referata gospode rabina Sačeka i prof. dr. Citrona povedena je rasprava o mogućnostima, kako da njemačko židovstvo a naročito židovski akademici u Njemačkoj potpomažu hebrejski unive.rsitet. Stvorenje jednoglasni zaključak, da se stvori Savez židovskih akademika za pomaganje hebrejskoga universiteta. Taj će se Savezz dijeliti u prirođoznanstvenu, medicinsku, juridičku i đuševnoznanstvenu sekciju, a pomagat će hebrejski universitet duševnom suradnjom i radom medju njemačkim židovstvom. Za diskusije istaklo se s više strana, da se ovdje radi o velikoj kulturnoj zadaći, na kojoj treba da podjednako saradiuju Židovi svih orijentacija i smjerova i da su naroćto židovski akademici u Njemačkoj obvezani, da uvelike saradiuju u nutarnjoj izgradnji ovoga duševnoga instituta. Izabran je komite od tri člana, koji će provesti pripravne radove. Taj konvte. kojemu pripadaju rabin dr. Baeck, prof. dr. Citron i pravni savjetnik Magnus imaide pravo da kooptira dalje članove. Boravak Luciena Wolfa u Varšavi. Generalni sekretar Jzvanjeg Ureda Board of Deputiesa boravio ie, kako smo već izvijestili, ovih dana u Varšavi sa naročitom misijom, da prostudka položaj židovstva u Poljskoj obzirom na najnovije političke dogadiaje i planove poljske vlade. Lucien Wolf ; mao je neko'iko konferenca sa zastupnicima u poljskom Sejmu sa poljskm ministrom za izvanje poslove Skrzynskim i ministrom za prosvjetu Stanislavotn Orabskim. U razgovorima sa židovskim zastupnicima informirao se ie Lucien Wolf o opstrukciji židovskoga parlamentarnoga kluba u Stjmu i o naredbi o koncesijama, koja je bila uzrokom opstrukcije. Lucien \Votf je izjavo, da se čudi. da se javna upotreba židovskoga jez ka priječi i ortešćava sa strane službenih vlasti.. Lucien VVolf konferirao je sa ministrima Skrzynskm i Grabskim o problemma poijsko-židovskoga sporazuma. U toj vezi dotaknuto je pitanje revizije monopolskih koncesija. O ovoj koncesiji izjavio je Lucien VVolf novinarima. da je na njoj stekao impresiju, da poljska vlada ima shvatanie za važnost poljsko-židovskjga sporazuma i da je spremna na komprom se. 8. juna otputovao je Lucien Wolf iiz Varšave u London. Demisija predsjednika židovskoga noga kluba u poljskom Sejmu. Predsjednik židovskoga parlamentarnoga kluba -u poljskome Sejmu dr. Leon Reich, saopćio je pismeno predsjedniku toga kluba, da se zahvaljuje na predsjedništvu. Dr. Reich motivira svoju ostavku posljednjim do-

• Z i [r r i <

ttRO) 25.