Жидов

Sorbone velika skupština, koju je priredio pariški ured za KH. i KKL.' Skupštini je predsjedao sa!dafflji ministar prosvjete dfe Monzie. Za otvorenje skupštine svirala je glazba Marscljeru i Haftikvu, koje je publika slušala sitojeći. Kao prvi govornik govorio lje poznati nalcijonalnd ekonom Charles G i d 6, koji je prisustvovao otvorenju universiteta u Jerusoliimi, kojega je dc Momzie, kad mu je podijelio riječ nazvao »svjedokom«. Gade je izjavio, da će on; koji ima da izrekne svoj iskaz kao svjedok, karati potpunu istinu o Palestini. On je ondje vidio najljepšu omladinu svijeta. Cijooizam je najveći dogadjaj za židovstvo od razorenja drugoga hrama. Govor profesora Gidciaj dojmio se je vanredno, Glavni govornik bio je advokat C orc.o s. Na kraju rekao je die M o n z i e, da on sada kao ministar gaji iste simpatije prema clijonizmn, koje je gajio kad je Ihio senator. On nije nijednoga časa oklijevao da primi poziv, d)a prisustvuje ovoj skupštini i da jo(j predsjeda. Konfercnce u Beču. Početkom augusta održat će se u Beču treća svjetska konfercnca Cijonističke Soci jaulističke Partije (»Ceire Cijon«). Pet a ko.nf erenca svesvjetske cijonističke radničke stranke »H itah du t« održat će se %* Beču sredinom augusta. U drugoj polovici augusta) odžat će se u Beču konfercnca židovskih inžinijera. Konfercnca će se Zabaviti osnivanjem interuacijonalnogai saveza židovskih inžinjera zbog uredjenlja utjecaja! na tehni■ čku izgradnju Palestine.

Iz Palestine

Broj Židova u Palestini. Sto postotni porast n 4 i po godine. Procjenom statističkoga odjeljenja palestinske Egzekutive broji židovsko pučanstvo Palestine 115. 151 čovjeka. To zrtajči, đai je židovsko pučanstvo Palestine u li po godine poraslo za 100% (Od januara) 1920. do 31. maja 1925.). Ova procjena bazira na podacima imigracijonih i zdravstvenih ureda palestinske vlade. Čisti porast za svaku godinu ustanovio se je nakon što se je odbio broj onih Židov(a(, koji su napustili Palestinu. Drži se, đa je godine 1914. bilo u Palestini 34 hiljade 600 Židova; uslijed emigracije i stradavapučanstvo Palestine uslijed emigricije i stradavanja u ratu na 57.900 duša. čisti prirast u narednim godinama bio je ovaj; kraljem godine 1920.—9.800 ljudi krajem god. 1921.—9.900, ki(a)jem god, 1922. 7.712, krajem god. 1923. 5.845 i krajem god, 1924. 102.921, to jest broj jje porasao godišnje za 13 posto ai prema godini 1919. poskočio je za 78 procenata. Prvih pet mjeseci 1925. godine pokazuju poirast od 12.230 ljudi, pa je prema tomu krajem maja iznosio broj palestinskoga židovskog stanovništva 115.151. Broj židovskih činovnika u Palestini, Na jedno pitanje u engleskoj đolnjoj kući izjavio je državni podsekretar Onusby Gore, da je palestinska vlada n martu 1923. prema tada provedenoj statistici imala 2560 kvalificiranih činovnika. Od toga bijaše 1244 hrišoana. 678 Židova 632 muslimana, Oprosno veče za Herberta Samnela. Upravitelj političkog departmana palestinske Egzekutive Galone! Ki s h priredio je dne 9, juna oprosno veče u čast Sir Herberta Saanjuela. U svom pozdravnom govoru iskazao lje Goleme! Kish osjećaje palestinskoga židovstva a a Herberta Samuela, Sadanji Vrhovni Komesar rekao je madju ostalim, da će i dalje pratiti razvitak Palestine s potpunim interesom, 15, juna bio je svečani oprosm banket, koji su priredili Vaad Lcumi i palestinkal Egzekutiva. Treće zasijedanje Aseiat Hanivharim.. Treća sesija Aseiat Hanivharim započela- je dne 15. juna u Jerusolimu. Dnevni red te sesije je ovaj: Prva sjednica dne .15. juna: a) Djelovanje Vaad Leumija (Govor otvorenja), dr, J. Thon; b) o djelovanju Cijonistačke Egzekutive, Col. Kish; e] izborni zakon; d) diskuzijaj i zaključci; izbor predsjedništva i komisija. Druga, sjednica: a) Nastavak diskusije; b) općinski zakon, Ben Cvi; diskusija i zaključci. Treća sjednica; a) Gospodarska pitanja, dr. A. R-uppin. b) diskusija; c) alija. i -nad, S pri nz a k; d) diskuzija. Četvrta sjednica* a) Pitanja odgoja, U si škin; fe) diskusija.

Peta sjednica: a) Jewish Agency, Vaajd Leumi i Ciljonistička Egzekutiva, dr. J. Thon; b) izvještaji raiznih komisija Šesta sjednica: a) Zaključci; b) izbor Vaad Leumiia|; c) zaključni govor. Debata na sjednici prvoga dana konferemce bila je vanredno živa. Radilo se 10 pitanju prava žene, kod kojega je naročito većina tražila, dla se pitanje nasljedstva oduzme ispod kompetence nalbinskih sudova i da se žena u nasljednom pravu učini jednakopravnom Sa mužem. Na kraju je manjina napustila skupštinu (ortodoksni Aškenazi sa Mizrahijem, Jemeniti i ijedan dio Setarada), pa su se sastali u veće istoga dana, da održe odijeljenu sjednicu, gdje su se konstituirali kao »neovisna skupština«. j , * ’ Odstup načelnika u Tel Avivu. U posljednjem broju javili smo neprovjerenu vijest o odstupu načelnika Tel Aviva gospodina Dizengov a. Ta je vijest nßjknadno potvrdjena. Razlog odstupu jest u tome, što je radnička frakcija u gradiškom vijeću nakon posljednjih izbora najjačai frakcija u tom vijeću —tražila) da se mjesto sekretara dade pripadniku njihove frakcije i što je Dizengov taj zahtjev odbio. Demisija g. Dizengova, veoma zaslužnoga načelnika) zat procvat Tel—Aviva urodila lje opasnom krizom. Sve su se stranke u upravi grada složile u lome, da utječu na) Dizengova, đa povuče svoju demisiju. U tom je sarlaldjivala i sama, radnička frakcija, koja) je izjavila, da; tvojom kritikom nije htjela đlaf potisne g. Dizengova sa mjesta, načelnika, Poštp su se sve. partije obvezale, da će omogućivati odvijanje rada u gradskom vijeću povukao je g. Dizengov svoju demisiju, pa je time kriza privremeno uklonjena. Židovski članovi jerusolimske gradske uprave ostaju na svojim mjestima. Obadva člana židovske gradske uprave u JemsoJfiimu, koji su bili položili mandate zbog spora o otklonu! hebrejskih protokola za sljeldn/icu gradiške uprave, izjavili su pristankom židovske općine, da će ostati na svojim mjestima. Posredstvom guvernera distrikita udovoljeno je djelomično židovskim zahtjevima. Ekscesi policije na grobu Šimcona Hacadika. Jcrusolimska policija rastjerala je brutalno masu od nekoliko hiljada Židova, koji su se 31. maja prema davnom običaju bili sakupila na grobu šimeona Hacadika, jer su mnogi od pobožnih pmisutnika klicali; »Samuel je naš otac, Pajlestina je naša otadžbina!«, »Da živi Balfourl«. Pred nekoliko dana objavila je policija službeni komumkej u kojoj se kuša da oprtatvda postupak policije. Tu se ka)že, đa su se ondje isticale neke osob.e koje su narušavale red, pa je policija s pra/vom nastupila, da raspusti ogromnu skupinu i da je na silu rastjera. Dalje se aatapćavfa, da će se protiv dviju osoba, koje su lom prilikom uapšene provesti sudbeni postupak. Ovaj oficijelni prikaz pobudio je u jerusolimskih Židova vanredno ogorčenje. Prema općenitom sudu bio lje postupak policije besprimjerno brutalan. Tukla je goloruka ljude tako, da je mnogo prisutnih zadobilo znatne ozlijede. Zapovijed za •ovakav postupak policije daM su distriktni komandant jerusolimske policije major Partridgc i Mr. L a m on t, U židovskim krugovima spominju se airaipske demonstracije za vrijeme Nebi Musa dana, u koje policija nije nikako dirali. Palestinski nadrabinat uložio je kod Vrhovnog Komesara energičan protest protiv postupka policije. Projekt željezničke linije Hajfa—Bajrnt—Tripolis. U vezi sa projektima đa se Hajfa učini centrom tranzitne trgovine izmedju Mezopotamije i zapada studira se salda projekt željezničke linije odTripolisa u Hajfu preko Bajruta. U tu svrhu boravi sadi u Jerusolimu zastupnik društva Leban željeznica. Jeđiaffl. dio linije, od Hajfe prema Ras-cl-Nakurai na palestinsko-sirskoj granici, gradit će zajednički britanska jj francuska društva a dio pruge ođ Ras- el - Niajkura do TripoEsa gradit će 'sami francuzi. Od* Triipoiisa, koji leži neko 50 milja sjeverno o|d Bajrurta imade dobra veza preko Homsa i Alelpa sa čdtarvom Mezopotamijom, tako da će produkti iz Mezopotamije polaziti zal zapad preko Hajfe. Prometni stručnjaci su mišljenja, dal će Hajfa biti' doskora glavnim posredničkim trgovačkim mjestom izmedju istoka i zapada i zauzet će rang, Za kolji se mislilo, da će ga imati glavne tačke Bagdatdke željeznice.

Kcren Kajemet povećava stare kolonije. Prema izvještaju KKL za, 14. kongres kupio je Kercn Kalji me t 7000 dunama zemljišta za proširenje starijih kolonijiaL Najvećal od tih kupnja provedena je za koloniju Nes Cijonai u Judleji. Ovdje je kupljeno 2000 dunama. Osim toga kupljeno je zemljište za prošireje Petah Tikve, Gederc, Merhavdje ild. Tako je Keren Kajemet mnogo doprinio proširenju kolonija, kolje su stare nekih 30 do 40 godina. Dovršenje električnih naprava u Hajii i Tiberijasu. Elektrane u Hajii i Tib eri jašu već su dovršene. 10. juna htjedoše dla se strojevi stave za pokus u pogon. Hajfa će krajem ovo gat mjeseca moći da bude osvijetljena električnom rasvjetom, kad se dovrši mrežni vodova. U Tiberijasu će se naprotiv početak osvijetljenja nešto zavući zbog toga, što je vladN zakasnila sa dovršenjem naprava, kojima se dovodi voda iz jezera Kineret. ■ * Izgradnja gostionica u Emeku. Merkaz Haklai piegoVajra sa Ciijonističkom Egzekutivom o gradnji gostionica zal posjetnike naselja u Emeku. Zasađla sa namjeravlalju izgraditi gostionice u Nahall.ahu 1 , Ejn Harodu j Dalganiji. , Ovogodišnji eksport narandja iz Palestine. Engleska je najveći konzumcnal palestin. narandja. Ukupan eksport ove sezone iznosio je 2 milijuna škrinja u vrijednosti od 1,200,000 funti, od tih i c škrinja 1,600.000 izvezeno u samu Veliku Britaniju.

Iz Jugoslavije 14. KONGRES IZBORNI RED K XIV. KONGRESU. ZA SAVEZ CIJONISTA U KRALJEVINI SHS

•Na temelju izbornoga reda, što .ga je izdala Egzekutiva Svjetske Cijonističke Organizacije ifi XIV. cijonistički kongres, izdaje Glavna izborna komisija u Zagrebu, Ilica 31, ove naredbe: § 1. Kogod je uplatio šekel, ima s navršenom 18. godilnom aktivno, a s navršenom 24. pasivno izborno pravo za kongres, ako je udovoljio svojoj dužnosti prema Keren Hajesodu. § 2. Savez Cijonista u kraljevini SHS sačinjava jedan jedinstveni izborni kotar. Svaka je Mjesna cijonistička organizacija biralište. Gdje nema Mjesnih cijonističkih organizacija, može birač glasovati osobno kod najbliže Mjesne cijonističke organizacije ili pismeno po §-u 9. § 3. Izbori imadu se obaviti dne 18. Jula na večer ili 19. jula 1925. • § 4. Predloži kandidatskih listina imadu se priposlati Glavnoj, izbornoj komisiji Saveza Ciicnista u kraljevini SHS u Zagrebu, Ilica 31, najkasnije do 9. jula 1925. § 5. Svaki predlog kandidatske listine mora biti potpisan od najmanje 30 izbornika. Nijedan zbornik ne smije potpisati više od jednoga predloga. Potpiše U više predloga, ne vrijedi mu potpis ni na kojem predlogu. Svakoj kandidatskoj listini valja priložiti pismenu privolu sviju kandidata za kandidaturu na dotičnoj listini.| Nitko ne može da bude kandidatom na više listina. \ Svaka kandidatska listina treba da sadržaje toliki broj kandidata, koliko Savez Cijonista u kraljevini SHS ima pravo da bira, i povrh toga jednaki broj zamjenika. Kandidate treba navesti potpunim imenom i prezimenom uz naznaku mjesta boravka. § 7. Pravodobno prispjeli predloži dobit će redne brojeve, te će se š tim rednim brojevima objelodaniti u »Židovu«. § 8. Ako se predaje samo jedna listina, smatra se, da su kandidati ove listine jednoglasno izabrani, te se ne obavljaju izbori. § 9. Svaka mjesna cijonistička organizacija imenuje za svoje biralište izborno povjerenstvo, koje se sastoii od predsjednika i 2 člana odnosno zamjenika predsjednika i 2 zamjenika, članova izbornoga odbora, koji stupaju u funkciju samo onda, ako su redoviti članovi zapriječeni. § 10. Izbor je tajan. Svaki izbornik mora osobno doći na biralište, te se ne može dati zastupati kod glasovanja. Izbornici iz mjesta, u kojima ne postoji Mjesna cijonistička organizacija, .ako ne glasuju lično kod najbliže M. C. . 0., mogu da i pismeno, vrše svoje izborno pravo takq, da stave giasovnicu u zatvorenu kuvertu, te istu prjilože pismu, koje. Je upravljeno na Glavnu izbornu komisiju u Zagrebu, Ilica 31. Birač ima čitljivo-, u. pismu potpisati

BRQJ 27.

»2 1 D O, V<

5