Жидов

svoje ime i prezime i navesti svoju tačnu adresu, u pismu izjaviti, da zatvorena kuverta sadržaje glasovnicu za izbor k XIV. kongresu. Nadalje valja pismu priložiti šekelsku priznanicu. Na kuverti, u kojoj je glasovnica, ne smije biti ništa napisano, niti smije u kuverti biti što drugo do li glasovnice. Stigle kuverte sa glasovnicama Glavna će izborna komisija baciti u žare, ispremiješati i (fek nakon toga, prigodom skrutinija, otvoriti. Pismeni izbor ne valja, ako je pismo predano poslije 19. jula. § 11. Izborni lokal, te sat (čas) početka i trajanja glasovanja odredjuje odbor M. C. O. i javlja to izbornicima barem tri dana prije izbora. Obavijest o izboru treba da sadržaje uz naznaku sata od kojega do kojega će se obavljati izborni čin i primjedbu, da će nakon izmiiuića toga odredjenoga sata moći da vrše izborno pravo satno oni, koji se u tome času nalaze u izbornome lokalu. U izbornom lokalu ne smije se voditi izborna agitacija. § 12. Sekelska priznanica vrijedi kao izborna legitimacija. Svaki izbornik mora na zahtjev ma kojega člana izbornog povjerenstva ili pouzdanika ma k»je kandiđatske listine valjano dokazati svoj identitet. § 13. Glasovnice imadu biti bijele boje i smiju da sadržavaju satno redni broj listine i ime prvoga kandidata listine. Glasovnice, koje ne odgovaraju toj odredbi, su nevaljane. Birač, nakoti što se legitimirao, predaje u tuke predsjednika glasovnicu u zatvorenoj neprozirno} kuverti, a predsjednik je stavlja u izbornu žaru. Članovi izbornog povjerenstva, vode svaki po jedan spisak, u koji bilježe redom imena sviju birača, kojima predsjednik dozvoljava glasovanje. Nadje li se prigodom skrutinija u jednoj kuverti više nego jedna glasovnica jedne te iste listine, vrijedi to kao jedan glas. Ima. li u kuverti glasovnica raznih listina, tad glas ne vrijedi ni za koju listinu i uzima, se kao da je predana prazna glasovnica. § 14. U odredjeni čas za završetak izbora, a nakon što su glasali svi na biralištu prisutni glasači, otvara se izborna žar a, te se po povjerenstvo ustanovljuje rezultat izbora. Izbornom činu i skrutinlju mora se pripustiti ,po jedan povjerenik za svaku kandidatsku listinu, koju je glavna izborna komisija objelodanila. Ako pouzdanik koje listine smeta 1 povjerenstvo u pravilnom radu, može ga predsjednik dati Ukloniti sa birališta. I ali mora pripustiti kao pouzdanika _za_ tu listinu; koju drugu za tu listu prijavljenu osobu. Ako izborno povjerenstvo priječi pouzdanika koje listine u pravilnom vršenju njegovih prava, imade se njegov protest protiv postupka izbornog povjeresntva uzeti u zapisnik, pa će Glavna izborna komisija odlučiti, hoće li izborni čin na, tora biralištu proglasiti nevaljanim i hoće li odrediti ponovni izbor na tome biralištu. Ne uzme Ii izborno povjereništvo prosvjed pouzdanika listine ,u zapisnik, može on svoj prosvjed poslati izravno Glavnoj izbornoj komisiji u Zagreb. Proglašenje izbornog rezultata je javno. S 15. O rezultatu izbora na pojedinim biralištima ima se sastavili zapisnik u dva primjerka. Zapisnik mora da potpišu svi članovi izbornog povjerenstva kao i pouzdanici pojedinih listina. •U zapisniku ustanovljuje se, koliko je glasova predano, koiSko je od tih glasova bilo valjano, i koliko je glasova dobila pojedina listina. Izbornom protokolu valja priložiti popis svih lica, koja su glasovala. Izborni se protokol ima najkasnije do I. jula\ priposlati glavnoj izbornoj komisiji, Zagreb, tlic.e' broj 35. § lb. 23. jula 1925. ustanovit će glavna komisija u Zagrebu na temelju prispjelih izbornih protokola od M. C. O. i protokola o pismenom glasovanju kod Glavne izborne komisije glasom) § 9., koliko je u svemu predano glasovTrkol-rko-sjfc gbol sova valjanih, te koliko je glasova dobila pqk> dina listina. Skrutiniju Glavne izborne komisije mora se pripustiti po jednog povjerenika za svaku po Gavnoi izbornoj komisiji objelodanjenu listinu. Odredbe §§ 14. i 15. o pouzdanicima listina na birališima M. C. O. vrijede j za pouzdanike lista kod Glavne izborne komisije. § 17. Broj fcdjl pripada pojedinim listinama, ustanovljuje se tako. da se broj ukupno

predanih valjanih glasova dijeli s onim brojem kandidata, koliko Savez Cijonista u kraljevini SJIS ima pravo da bira. Svaka listina dobiva toliko mandata, koliko Se puta nalazi količnik u broju glasova predanih za tu listinu. Ne budu li na taj način popunjeni svi mandati, pripadaju preostali mandati onoj listini, koja imade najveći broj glasova. § 18. Otpane li uslijed zaprečenja vršenja funkcije koji izabrani delegat, stupa na njegovo mjesto prijavljeni zamjenik. Ako je i zamjenik zapriječen, dolazi na njegovo mjesto slijedeći neizabrani kandidat sa iste liste odnosno njegov zamjenik. § 19. Pravo prosvjeda protiv izbornog čina pripada; 1. Na biralištima pojedinih mjesnih cijonističkib organizacija svakom članu izborno® povjerenstva i povjerenicima, listina, pa imadu svoj prosvjed staviti u izborni zapisnik. 2. Kod izborne komisije svakom članu Glavne izborne komisije i povjerenicima listine kod Glavne izborne komisije, pa imadu svoj prosvjed staviti u zapisnik. Prosvjed treba da sadrži tačnu naznaku činjenica protiv kojih se žali. dokazni materijal i vlastoručno potpisane izjave svjedoka, ako se svjedoci imenuju. (§ 20.—22. pravilnika za izbore delegatajj. " Ovaj je pravilnik odobren po Fgzekutivi Svjetske Cijonističke Organizacije dopisom od 18. juna j 1925. broj bi 26.

FINANCIJALNI PROBLEM

Donosimo ovaj članak našega povjerenika, ter se time donekle praktično potkrepljuje pokušaj, što ga Savez upravo provadja, da osigura svim našim institucijama prema budžetu stalan prihod, ne dirajući time u prigodne akcije K. K. L, a ni u šekel, jer je šekelska akcija ujedno naročita velika manifestacija, koju ne bi htjeli napustiti. Nakon dobivenih odgovora od mjesnih organizacija, izvjestit ćemo našu javnost o uspjehu ovog pokušaja, koji treba da riješi naš najakutniji problem: naše financijsko pitanje. Mnogo se u našem pokretu debatiralo o tome, na koji će način biti moguće, da se šira masa bilo moralno, bilo materijalno zainteresuje za cijrmizam. Bilo je barem kod nas u Jugoslaviji • malo pokušaja, a jedan od, zadnjih je pokušaj, da se provede samokontingentirarrje. No dosada nema nikakovih vijesti o tome, da je ovaj pokušaj uspio ili da barem imade izgleda, da će prije iii kasnije biti moguće, da se u većini m’esta pro vede ovaj princip namicanja sredstava. Jedan te od glavnih uvjeta, da naš pokret uspješno napreduje, prije svega čvrsta organizacija, a ova se ne mo/e drugačije zamisliti, već zajedno sa temeljito riješenim financijalnim problemom. Bez dovoljnih materijalnih sredstava nema u nas dovoljno jake organizacije, a s druge straore baš briga oko sabiranja novčanih sredstava iziskuje veoma mnogo rada. Tako se đogadja, da organizacija, koja želi udovoljiti svira svojim materijalnim obvezama , u prvom redu svoju najbolju snagu troši lih na sabiranje i provodjenie bezbrojnih akcija, a rezultanta toga je posvemašnja stagnacija čiionistićkog rada za kraće ili dulje vrijeme. U ovim okolnostima leži glavni uzrok. da. veoma ranoga mjesta nisu u stanju, da stabio namiču propisane kontingente, jer prije ili kasnije srnaiaksat će postepeno volja za ovako naporni rad, koji apsorbira ono malo saradnika, što ih imaju provincijalna mjesta, a i naši jači centru Kada pomislimo, da briga oko namicanja pokrića za različne kontingente iziskuje, da joj se posvećuje veoma mnogo pažme, a u veri s time suradnju svih raspoloživih sila. jasno nam je, zašto mnoge mjesne organizacije tako malo nastoje oko kulturnog rada medju svojim članovima, pa nema nijedne organizacije, koja je kroz cijdu godinu redovito promicala poznavanje židovskih kulturnih tekovina. Za svaki takav neuspjeh postoji jedan te isti razlog, koji je u bitnosti uvijek sličan, motiviran najrazličnijiro načinima, a praćen približno jednakim posljedicama. Naši jači centri, od kojih treba đa nam dolazi podstrek i savjet, imaju pune ruke posla, đa udova! ju'u samo najnužnijim zahtjevima. I sve to s razlogu, jer unesu valjano riješila, tinancijalni problem.

Evidentno je, da se ovakovo slanje ne možejoš dugo održati, jer nam se glavna snagu troši na provodjenju akcija, a tek rijetki pojedinci imaju toliko snage, da imajući u vidu temeljnu idejo pokreta sa ono malo ostatka energije, potiču na kulturni rad. Savez Cijonista Jugoslavije u tom ie pogledu veoma malo poradio, i dosljedno provodio što i danas čini vrlo nezdrav sistem za podmirenje troškova svoje administracije; one organizacije, koje imaju snage, da sabiru sredstva, nose terete i za one, koje ne mogu da izvrše svoju dužnost. O kakovom sistemu blago rečeno ne može biti ni govora. Jer provodio' nje akcije za Savez uz Din. 30 po osobi, tako jeveć a priori nemoguće ako se provodi istovremeno sa šekelskom akcijom da se mnogi ne usudjuju ruti zatražiti savezni prinos iz bojazni, da se ne osujeti provedba šekelske akcije. Pomislite si porodicu sa 5—6 članova što kod nas nije rijedak slučaj i zaključit« po tome mogučnost uspješne akcije. A povjerenik za šekelstu akciju u sto je neprilika, da se dogotovi akcija šekela, pa gdje je tek onda savezna akcija? Sistem bezbrojnih akcija ne može dugo da se uzdrži Ili se pokret i nadalje prepušta sudbini slučaja? Jer uspješna provedba bilo koje akcije tek je slučaj, a k tome često sa negativnim posljedicama Svaka uspješno provedena akcija nosi klicu propasti drugoj akciji, koja se tek radja u glavi saveznog tajnika a neuspjela akcija nosi joj sigurnu propast Gdje ostaje zainteresovanie sire mase za pokret? Pa potpomaganih omladine? ♦ Ovako nesredjene prilike kod nas u Vukovaru nagnale su svakoga koji je samo cole željo da učvrsti rad organizacije, na razmišljanje, kako bi se tome neredu doskočilo. Predložen je sistem, kome bijaše začetnikom jedan, a koga provedoše dva cijonista- Sistem je veoma lagan, jer iziskuje malo saradnika, a to veći mn ie uspjeh. Da Vam ukratko ocrtam sistem i njegovo praktičnu provedbu. Temelj je tome sistemu naziranje, da svaki Židov bez razlike partajskog stajališta mora n nekoj mjeri da pridonosi izgradnji Palestine. Ponajpače služi tome materijalna pripomoć, a jednako rado prihvaćamo pripomoć oko širenju i propagiranja ideje u predavanjima. Svaki Židov ili Židovka plaća prema svojim materijalnim prilikama stanoviti mjesečni doprinos, koji se kreće Izmedfu 5 do 200 Dinara, pa po ovome prinosu postaju upiatioci članovima organizacije. Ovaj centralni doprinos služi za pokriće svih dosadašnjih manjih bezbrojnih akcija, a napose; šekel, pretplate »Židov« —»Gideon« —»Maaviv«, prinos za kontingenat Ž. N. F., subvencija za omladinu, menze, potpore za filantropske svrhe, lokalna administracija itd. Ne provodimo riše nijedne omanje akcije, niti za Savez, niti za Fond, već zadržasmo škrabice, darovnu knjigu i darovanje kod Torć. (Keren riajcsod i halučka farma posvema su odjelite od akcije I) Svakog mjeseca izraedju 1. do 5. sabire irtkasant sve prinose, pa ie ođziv iznad očekivanja. Prinosi uplaćuju se redovito, a mnogi uplatiše kvartalne ili polugodišnje svoje prinose unapred. Imade takovih, koji iz »principa« ne podupiru cijonizam, a možda bi to i činili, kada bi dobili dovoljno garancije, da sabrane svote zbilja dolaze na odredjeno mjesto. Ovake srno ostavili po strani, jer iz principa ne želimo ovakove dovesti u napast, da se odreknu svog principa. Omanji dio pristao je uz nas iz filantropskih osjećaja, jer smo u program uvrstiti zaključak, da ćemo iz prinosa podupirati strnarodnjake, kojima je od prijeke potrebe novčana pripomoć. I tako danas gotovo 70% naših židovskih sugradjana sustavno i rado pridonose svoje mjesečne prinose. Ako koji član prinosnik počinje da »koleba*, šaljemo mu u posjet nekolicinu »nepokolebivih« sumišljenika, i ovaj grozničavi napad übrzo nestane. Omladina provodi paralelnu akciju, te sve obračunava zajedno sa organizacijom. Praktičan uspjeh ovog sistema očitovao se ovako: pretplaćen je 51 »Židov«, 23 »Oideoua« » 30 iHaaviva«, sabrano 180 modrih šekela (zelenima ne znam broja), pokriven kontuigenat 2. N. F., osiguran doprinos Savezu, odaslana subvencija -bečkoj i zagrebačkoj menzi, budžet omladine namaknut, izdano nekoliko potpora • još će koncem godine preostati višak u korist Fonda. K tome se broj škrabica gotovo pođvo-

6

•ŽIDOV«

BBOf 27-