Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

K pitanju predkongresne orijentacije

U uzanom opsegu zbijena članka leško se može da raspravi sve ono, što se mora da razmotri i razloži, kad se hoće da govori o dva smjera, što su se sukobila jače i izrazifeje u cijonističkom pokretu, nego ikada ranije, a sve pod vidom narednoga kongresa i eventualnih zaključaka, koje bi on trebao ili mogao da stvori. Pitanje proširenja ]ewish Agency postalo je suho i tako reći izmlačeno. Zamorna debata u plenumu trinaestoga kongresa korumpirala je značaj i srž toga problema u našoj diskusiji o pitanjima problema cijonističkoga pokreta. U Berlinu se pred kratko vrijeme konstituirala »konferencijona zajednica radikalnih cijonista« podnesavši i neku heterogenost u naziranju svojih članova, jer se u njoj nalaze ljudi iz nekadanje demokratske frakcije sa 13. kongresa i velik dio grupe )abofinskoga (cijonisla - revizijonista). Svi su se cijonisti od predvečerja 13. kongresa amo počeli da dijele u pristaše i protivnike proširenja Jewish Agencya i pod ovim aspektom izlučivši dakako probleme palestinske izgradnje promatrale su se sve grupacije na kongresu. Tako je problem Agenev i forme njena proširenja bio jedinim odlučnijim pitanjem naših rasprava, koji nije direktan problem palestinske izgradnje. Kriza u cijonizmu ) o kojoj se mnogo govori i piše, jest u tome, što se taj pokret nalazi u fazi prenošenja svoga> centralnoga momenta iz galuta u Erec Jisrael. Izvršenje toga prenosa znači zapravo likvidaciju cijonizma kao pokreta, kojega smo vidik najjače izražena u vremenima kad palestinsko djelo nije bilo toliko opsežno i razvilo kao što je recimo već 3—4 godine. U ovoj su se točci iskonski rodili dublji momenti, koji su manje ili više dosljedno našli svoj zasada djelomičan izraz ponajprije u opoziciji demokratske frakcije na 13. kongresu, na čelu koje je stajao u ono vrijeme jichak Griinb a u m. Odonda su prošle dvije godine. U procesu razvitka i okupljanja opozicije unutar Cijonističke Organizacije desili su se neki dogadjaji od kojih su naročito markantni istup Solovajčika iz Egzekutive i demisija mž. Roberta Sfrickera. Njihove argumentacije o istupu nijesu bile dovoljno uvjerljive, isto onako, kao što nije ni »Programmaufruf« dana*šnje »grupe radikalnih cijonista*. Tu nije bilo potpunoga zahvata u dubinu i srž pitanja o kojem se radi. Tek je nedavno Nahum Goldman« govorom, koji je dne 25. juna održao u Beču, programatskim govorom radikalnih cijonista, oglašenim riječima »što hoćemo mi« uvjerljivo i precizno prikazao današnju situaciju u cljonizmu sa gledišta, koje on zastupa. Ide ga zasluga, da je iznio

jasniju podlogu za diskusiju o naziranju i taktici »Konferenci'jone zajednice radikalnih cijonisla». U ovom nam broju zbog opširnog izvještaja konference Saveznoga Odbora i Uprave Keren Kajemeta nije preostalo dovoljno prostora, da se opširnije pozabavimo dogadjajima posljednjih dana, što su se desili u predkongresnim raspravama, a ni pitanjima. koja su u vezi sa izvještajem Herberta Samuela, koji je 30. juna napustio Palestinu, jer mu je minuo upravni period. Mi ćemo u narednom broju posvetiti više mjesta pitanjima, koja su u direktnoj i indirektnoj vezi sa ideološkim procesom u cijomstićkom pokretu iz kojega se rodila cvekova grupacija, koja je označena udruživanjem u opoziciju »konferenci'jone zajednice radikalnih oijonista». Ove godine nije iznimno prije kongresa sazvano Savezno Vijeće. Zbog toga nema foruma, koji bi nakon opće rasprave odredio gledište jugoslavenskih cijonista o problemima, koji će vladati narednim kongresom. Potrebno je da ovaj nedostatak barem donekle nadomjesti intenzivnija diskusija u našem listu. L A M,

SVIM MJESNIM CIJONISTIČKIM ORGANIZACIJAMA

Prema rezultatu šckclske ako nje pripada Savezu Cijonista u Kraljevini SHS pravo na tri delegata za 14. kongres. U prošlom broju »Zidova« objavili smo po Egzekutivi potvrdjeni »Izborni red k 14. kongresu za Savez Cijonista u Kraljevini SHS». Upozoravaju se sve Mjesne Cijonističke Organizazcije, da je prema § 4. toga izbornoga redai za naš Savez zaključni rok za predaju kandid a f s k i h lisl i na 9. jula '1925. Do loga dana imadu kandidatske listine stići Glavnoj izbornoj komisiji Saveza Cijonista u Kraljevini SFIS u Zagrebu( Ilica 31. 111. Listini treba priložiti izjave kandidata, da su sporazumni sa kandidaturom i potpise najma |n j e triđese t o r i c e šek e 1 plaća 1 a c a, koji tu listinu podnose. Nitko ne može da bude kandidatom na više listina. (§§ 3. i 6. izbornoga reda). Formulari za izborne protokole i izborni red dostavit će se za vremena svim Mjesnim Cijonističkim Organizeei v ia. Upozoravaju se sve Mjesne Cijonističke Organizacije, da se kod provedbe izbora strogo drže odredaba objavljenoga izbornoga reda. Glavna izborna Komisija.

Predlog zakona o verskim zajednicama i njihovim medjusobnim odnosima

(Nastavak). 111. Autonomija venskih zajednica, državni nadzor i pomoć. O autonomiji govori samo član 10. Već je ranije bilo govora, da po čl. 3. imadu samo Ustavom usvojene vjere pravo na vjersko udruživanje. Član 10. govori o opsegu, toga prava, ustanovljujući, da vjerske zajednice Ustavom usvojenih konfesija mogu samostalno uredijivati sva pitanja vjere, morala i unutrašnje konfesijske discipline. U tim pitanjima propisuju 1e verske zajednice uredbe i izdavaju naredbe te vrše upravnu i sudsku vlast nad svim svojim službenicima i vjernicima. Ograničena je pak ta vlast time, što se ne smije da upotrebljava za poticanja ne neposlušnost državnim zakonima ni na otpor protiv državnih vlasti ni radi smetanja u vršenju građjanskih prava. Dok po čt. 10. vjerske zajednice u pitanjima vjere, morala i konfesijske discipline izdavaju uredbe i naredbe te vrše upravnu i sudsku vlast nad svim svojim vjernicima, to čl. 11. ne daje konfesijskim organima izvršne vlasti, t. j. ii organi treba da se za prisilno izvršivanije svojih odluka obrate za slučaj potrebe nadležnim državnim vlastima. Napose će po čl. 11. državne upravne vlasti na zahtjev duhovnih vlasti pružiti organizovanu prinudnu pomoć za izvršenje odluka duhovnih vlasti, koje su u skladu sa postojećim propisima i zakonima. 1. kad se vjerski službenici smjenjuju sa položaja i lišavaju svojih zvaničnih prihoda. 2. kad se odstranjuju sa uprave konfesijskom imovinom, 3. kad se uspostavljaju na svoja mjesta ili kad su osudjena da podmire troškove postupka, koji je protiv njih poveden i 4. kad se poduzimaju mjere za obezbjedjenje urednog upravljanja konfesijskom imovinom. Državni nadzor vrši. Ministarstvo Vera. Njemu treba znanja radi dostaviti; sva javnosti namijenjena pisma, uputstva i naredjenja od općeg interesa, što ih u svom isključivom djelokrugu izdaju uprave vjerskih zajednica Ustavom usvojenih i zakonom priznatih konfesija svome svešfenstvu i vjernicima. Ministar Vera može da zabrani izvršenje naredjenja konfesijskih vlasti; ako se protive postojećim zakonima, javnom poretku ili općim interesima. Jednostrana pak naredjenja, odluke, naredbe i uredbe konfesijskih vlasti o mješovitim predmetima vjersko-polifićke prirode,

GOD. IX.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZAGREB 3. i juta 1925. - 11. tttnuza 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

j PRETPLATA: GOD. 100 D. POLUGOD. 50, D ĆETTRTGOD. 2fe p. POJEDINI BROJ 2. D.

BRO| ?V-29