Жидов

poljoprivredna 4 industrijalna kolonizacija da bude uspješna, kakove će potporo doći Lz drugih zem.aiIja, kako će aktivna biti vlastita unutarnja) uprava u vezi sa porastom ljudi. Jedan faktor govori za budući uspjeh; izgradnja židovske narodne domaje ne bijaše rad i djelo jedne vlade; oniat nije umjetna konstrukcija zakona i oficijelne skrbi; ona je produkt energije i rada samoga židovskoga naroda.

Pismo Cijonističke Egzekutive Birou CijonistaRevizijonista Centralni Ured Cijonisla-Revizijonisia u Parisu upravio je pred kratko vrijeme pismo Egzekutivi u u kojem traži, da se strogo pazi na legalno provedenje izbora za kongres. U tom pismu izrečene su neke želje, koje se same po sebi razumiju, a predvidjene su u statutima naše organizacije i smjernicama Egzekutive, a pored njih stavljeni su i neki zahtjevi, za koje u našim statutima nema pravne osnovice. Na to pismo odgovorila je Ojonistička Egzekutiva dne 21. juna pa prijevod toga pisma, koji nam je u prepisu dostavila Egzekutiva za uvrštenie, donosimo doslovce. Bureau Central des Sionistes Revisionistes, Pariš. Veoma poštovan® gospodo! Častim se, đa Vara po nalogu Egzekutive potvrdim primitak Vašega pisma od 30. maja i da Vam slijedeće stavim do znanja: I. Samo se po sebi razumije - i ne treba tome naročitog opravdanja i opomdnljanja, dal će vodstvo Cijonističke Organizacije čuvajući demokratski karakter cijonističkoga pokreta i njegovoga vrhovnog legislativnog organa, kongresa, upotrebiti sve, što je u njenoj vlasti, da osigura legalnu provedbu izbora delegata zal naredni kongres i da isto tako potrebnim uputama osigura kod ctjonističkih saveza, i grupa, izvršenje i respektovanje orgatniizacijonoga statuta i izbornoga reda. I alko Egzekutiva Cijonističke Organizacije ne posjeduje sva sredstva da kontrolira 'održavanje izbornoga reda kod izbora u svim zemljama svijeta i dal to održavanje svakoko i na, silu osigura ipak ona očekuje, da će djondstički savezi j cijonističke grupe nastojati, da se drže statuta organizacije i uputa za kongres. Bit će Vam poznato, dal ije naša vrhovna sudačka instanca, Kongresni sud, pozvan našom konstitucijom, da pazi jesu li se kršile i mimoilazile odredbe Cijonističke Organizacije i principi urednih izboral. Mi ne ćemo, da replicirajmo pojedince na svaku Vašu napomenu i svaki poticaj i da Vam u toj stvari, kojoj Vi posvećujete mnogo interesa, dajemo nužna objašnjenja. 11. Prodaja Šekela. Raspačavanje šekela vrše na temelju statuta cijonističkfi savezi i cijonističke grupe, a ukoliko se praktički to može da provede kontrolira Egzekutiva to raspalčavanje. Podignu li se protesti ili žalbe protiv uobičajene metode proveđenja šekelske akcije kod pojedinih cijonistićkih saveza, uzet ćc ih Kongresni sud bez sumnje u obzir. Posebna odjelita prodaja šekela cijonistićkih zemaljskih saveza .zemaljskih grupa i zasebnih saveza bazira na ustanovi, koja se izričito navodi u paragrafu 64. statuta CijonistiSke Organizacije. Postoji salda jaka tendenca, da se ovaj sistem unutar svake zemlje zamijeni jedinsvenom prodajom šekela. Ali sve dok kongres ne stvori zaključak u tom smislu, nema Egzekutiva ni prava ni vlasti, da promjeni sadanju metodu nego je naprotiv dužna da je izvršava. Dl. Teritorijalni izborni okruži. Sadanji statut i izborni red daju kako vi to posvema, ispravno primjećujete mogućnost cijonističkim savezima I grupama, da se u svrhu proveden ja zajedničkoga izbora delegata slobodno udruže u izborne grupe. Egzekutiva) je objavljujući izborni red preporučila djomstičkim savezima stvaranje ovakovih izbornih udruženja i za-

ista su se u nekim zemljama stvorile ovakove grupe. Sa mnogih se strani predlaže, da naredim kongres temeljem svoga zaključka podigne taj sistem teritorijalnih izbornih područja do opće vrijednosti. Sve dotle nema Egzekutiva nikakove zakonske mogućnosti da ovo slobodno udruživanje učini obligatornim. IV. Direktni i tajni izbori. Egzekutiva je dakako cijonističke saveze i grupe strogo upozorila, da se drže principa izbornoga pravilnika i cijonistički savezi ne sumnjaju u to, da će Egzekutiva i Kongresni sud ustrajati kodl zahtjeva! o održanju paragrafa 27. statuta i paragrafa 14. i 15. izbornoga reda. V. Prijedlog, da čitava Cijonistička Organizacija bude jedan izborni okrug. Vaš interesantan prijedlog, da se dopusti svakom plaćaocu šekela, da se može udružiti sa plačaiooima šekela u drugim zemljama! bez obzira na savez, kojemu laj plaćaiac pripada:, moći će se bez sumnje podnijeti kongresu, kao prijedlog za promjenom sadanje konstitucije u toj stvari, tek moramo da napomenemo, te je ovaj prijedlog da čitava svjetska organizacija bude jedan izborni okrug kontradiktatoran sa ranijim prijedlogom Vašega pisma, da se u svakoj zemlji stvore teritorijalni okruži. Obzirom na statut Cijonističke Organizacije, koji je danas na snazi i to obzirom na par 25. toga statuta!, koji kaže, da svaki zemaljski savez čini za se po jedan izborni okrug, bio bi postupak , koji Vi predlažete nedopustiv. Neke eventualne manjine štite se u lim izbornim okružnima proporcionalnim izbornim pravom prema par. 19., 19A K i par, 1. i 2. izbornoga red.ii, VI. Vašem 6, odsječku častimo se da naporaenemo ovo: a) Cijonističke saveze i cijonističke grupe podsjetila je Egzekutiva prema svojoj dužnosti, da u svojim izbornim instrukcijama spomenu propise 0 eventualnom postavljanju listina' izbornika, o kontroli i ispravcima; naša je želja, tc bi se unatoč velikim tehničkim teškoćama provele ove odredbe. b) U naSem izbornom sistemu ne postoji pravo prenosa sal jedne listine na drugu, ako Je to stvar, na koju Vi u Vašem pismu i prijedlozima aludirale. Plaćaoci šekela, koji nijesu zadovoljni sa kojom kandidatskom listinom, iiroadu pravo, da se posluže proporcionalnim izbornim pravom 1 da svoje naziranje iskažu postavljanjem i podupiranjem vlastitih’ listina. c) Ne treba da se naročito istakne, te će Egzekutiva i Kongresni sud taono i temeljito ispitati sve proteste, koji će se podići protiv kojeg izbornog čina, a odgovarat će propisima izbornoga rqda. » VII. Budući da se čini, te ste zabrinuti zbog legalnosti narednoga kongresa, stavljamo Vam ovime do znanja, da je Egzekutiva!, koja je svijesna svojih dužnosti prema cionističkom pokretu i židovskoj javnosti, poduzela sve, da osigura potpuno ispravni, legalni sastav kongresa. Nema sumnje, da naredni kongres striktnim održanjem propisa organizacije ne će zaostati za' ranijim kongresima i unatoč teškoćama, o koje je vezano provedenje izbora u kratkom roku a unutar dobrovoljne organizacije, koja obasiže mnoge zemlje. i 1 VIII. Imaldem nalog, da ovom zgodom upravim na Vas pitanje, u kojem se odnosu nalazi vaš Centralni Ured prema Cijonističkoj Organizaciji. Mi smo, klako to možete razabrati na temelju gornjeg razlaganja, dakako rado pripravni, da uvažimo Vaše želje i poticaje i da uzimamo u obzir sve Vaše opravdane prijedloge, tek bismo htjeli da se zbog organizacijonih razloga ova tačka razjasni. IX. Uzimalmo na znanje, da ste Vi Vaše pismo, od 30. maja o kojem se ovdje radi dostavili svim cijondsličkim savezima pa prema tomu objavljujemo naš odgovor cijonističkoj javnosti. S odličnim poštovanjem po nalogu Egzekutive L. Lauterbach sekretar Organizacionoga Depart mana.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Sastanak lorda Plumera i Wdzmanna. LI četvrtak dne 25. ijuna uveče sastao se >je predsjednik Svjetske Cijonističke Organizacije prof. tiajirn Weizmann sa novim Vrhovnim Komesarom Palestine, maršalom lordom Plumerom. U razgovoru, koji je potrajao odulje vrijeme razložio je dr. Wcizmann gledište Otjonističke Organizacije obzirom na pitanja mandata, izgradnje židovske narodne domaje i razvitak Palestine. Lord Plurner zahvalio se je prof. Weizmannu za njegove Informacije i izjavio je, da će prije svoga odlaska u Palestinu potražiti priliku, da se s n ji m opet s,a s tan e i p orazgov ori. Sokolov kod poljskoga ministra za izvanje poslove. Predsjednik Egzekutive gospodin Nahum Sokolov bio ije ovih dama primij em u dužu audijenciju kod poljskoga ministra za izvanje poslove Skrizynskogai, u kojoj se poveo razgovor o aktuelnim problemima cijonističke politike ai u vezi sa. internacionalnim položajem. Ministar Skrzynskt govorio je o eventualnoj mogućnosti, da poljska vlada objavi deklamaciju u korist cijonizma. Poljsko židovski sporazum. Rasprave, koje su se već nedjeljama vodile izmedju židovskoga! parlamentarnoga kluba u Seijimu i poljske vlade završene su konačno s nekim pozitivnim rezultatom. Na poslijednjem dogovoru uspjelo je da se đodje do nekoga modus vivendi primitkom židovske formule, koja je uzmoglai da zadovolji i vladu. Ovi su se pregovori vodili o pitanju revizije monopolskih koncesija i svih onih pitanja, koja u novim zakonskim predlozdma nanose štete židovskom pučanstvu Poljske, Nakon završetka pregovora izdan je službeni komunike, u kojem se kaže, da su pregovori završeni sporazumom, koji će doprinijeti uklomjenju nesporazumafca i diferenca, što su vladtale izmedju poljske i židovske zajednice. Konzekvence ovoga sporazuma pokazat će se u realnim činjenicama! skorih danaKonferenca istočnogaličkoga Hitahđuta. Dne 19., 20. i 21. juna održaja) se u Lavovu konferenca istočnogaličkoga Hitahđuta, kojoj je prisustvovalo 90 delegata iz 45 mjesta. Isikristallizovale su se dvije struje, jedna je struja dosadlanjega vodstva, koju je nat toj komfercnci poglavito reprezentovao zastupnik Heiler, a koja ističe potrebu vod jenja zemaljske politike u Poljskoj, a drugu su zastupah i branili dr. Melzer i đr. Briistiger, koja traži mnogo jače akcentuiratnlje idealističke strane ffitahduta i palestinskoga rada. I zastupnik u Sejtnu dr, Silberschein govorio je za posvemašnje napuštanje zemaljske politike. Novi izbori za vodstvo donijeli su potpunu pobjedu ove druge struje. Egzekutivi pripadaju: inž. Badian, dr, Briistiger, dr, Eisenstein, prof. Fuhrmann, Freund, Kruhman, dr. Ledler, Levitatov, dr. Melzer, dr. Rottenstreich i M. Schwarz,

Iz Palestine

Odlazak Herberta Samuela. Vrhovni komesar za Palestinu Sir Herbert Samuel ostavio je dne 30. juna Palestinu. Preko Carigrada polazi u Budimpeštu i Beč, te će početkom septembra stići u London. Početkom oktobra poći će na kraći boravak u Indiju, a koncem (januara vratit će se u Palestinu, gdje će se stalno nastaniti. Proširenje engleskoga mandatarnoga područja u Transjordaniji i Hedžasu. Berlinska »Vossische Zeitung« javlja*, da je Engleska 18. juna proširila svoju mandatarnu vlast, koju imadc nad Transjordanijom i na Ak abu ii Maan U vezi s ovom vijesti donijela je ista novina i intervievf svoga dopisnika sa, nekadanjim kradu em Hedzasa Husotnom, koji je do nedavna boravio u Akata (U bibliji se to mjesto nazivlje Ezkm Gcber). U tom razgovoru sa njemačkim novinarom tužio se Husein, da mu je dne 28. maja uručena po jednom engeskom ratnom brodu ultimativna nota britanske vlade, u kojoj ga pozivlje, da\ u rofcu od tri

BHOJ 28.-29.

•2 1 D O V«

5