Жидов

Za slučaj, da do propisanoga roka samo jedna listina bude predana, pa da uslijed toga otpadaju izbori, javit ćemo to pravovremeno svim mjesnim organizacijama. U Zagrebu, dne 7. jula 1925. Glavna Izborna Komisija.

SVIM MJESNIM ORGANIZACIJAMA I POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA!

Ovogodišnja Herzl akcija provest će se jednim mahom u korist Keren Kajemeta i u korist naše halučke kolonije. Mi smo razaslali na sve mjesne organizacije i svim povjerenicima opširne upute, kako da ove godine provedu Herzlovu akciju. Uspjeh ove akcije zavisi jedino o tome, kako će pojedina mjesta organizirati provadjanje ove akcije. Pored toga dali smo svim sabirateljima mogućnost, da doista zahvate sve Židove dotičnoga mjesta time, što će akcija trajati puna tri tjedna. U vezi s ovom akcijom raspisali smo i 2 nagrade za put u Erec Jisrael i natrag. Te nagrade dobit će jedan darovatelj i jedan sabirač. Pozivljemo Vas da odmah pristupite organizovanju i provedenju Herzlove akcije i da nam do konca jula javite rezultat Vašega nastojanja. Iskoristite ovu priliku, da osigurate namicanje kontingenta za Keren Kajemet, a podjedno da pripomognete osnutku naše halučke kolonije. SAVEZ CIJONISTA U KRALJEVINI SHS. UPRAVA KEREN KAJEMETA ZA JUGOSLAVIJU. Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor na svojoj sjednici od 8. jula o. g. primio do znanja izvještaj Mjesne organizacije u Beogradu o rezultatu šekelske akcije, te akcije z a našu halučku koloniju. Tajnik izvješćuje o pripravama za Herzlovu akciju. Savezu Žid. omi. udruženja podijeljen je zajam od 2000 Din. F. Reiner izvješćuje o stanju u omladinskom Savezu, a naročito o prilikama u Vojvodini te ,o ciljevima Ahdut Hacofim. ISPRAVAK. U izvještaju o sjednici Saveznog Odbora potkrale su se u rezolucijama dvije nemile tiskarske pogrješke i io; na 9. stranici 20. točke rezolucija alineja j) ima prvi red da glasi: »da se prošire prava i djelokrug Akcijonog Odbora i t. d., a zatim: »Protiv takovih odluka imade Egzekutiva pravo priziva®, (a ne pravo prijava). Isto je tako pomutnjom ispala djelomično neprihvaćena rezolucija o Jevvish Agency, što ju je predložio g. Lav S t e r n. Ti neprihvaćenl dijelovi glase ovako: »Proširenje vrijedi provizorno na 2 . godine. Cijon. Organ, ostaje do daljnjega J. A. Council i Egzekutiva samo su organi ove načelno nepromijenjene J. A. U tome smislu imade se Savez Naroda, Mandatarna vlast i Palvlada obavijestiti o organizaciji i konstituciji J. A. Kada bude vrijeme, nakon dobrih iskustava, pristupiti će se promjeni medjunarodne pravne baze J. A., ali to pravo pripada jedino kongresu, na čiji dnevni red je lo pitanje unaprijed stavljeno«. | Dr. Aleksandar Stangl7|U 54. godini svoga života preminuo je u Vukovaru naš vrli surnišljenik dr. Aleksandar Stangl. Pokojnik bio je prominentna ličnost u bogoštovnoj općini, te je kroz jedno vrijeme obnosio čast predstojnika. Mjesna jevrejska organizacija gubi u njemu svoga odbornika f odličnog borca cijonističke ideje. Za vrijeme najjače kampanje bio je pokojnik predsjednik Keren Hajesod-komisije, te u svako vrijeme snažno

potpomagao naša nastojanja. U pokojniku gube g. Zoltan Stangl, bivši predsjednik 2iđ. omi. društva, i gdja. Vjera Schwartz, rpdj. Stangl, svoga oca.'— Njegova uspomena ostat će trajna medju nama. »Poljoprivredni Glasnik« o prilikama palestinske poljoprivrede.. Prenosimo ovdje doslovce članak najvećeg jugoslavenskog lista svoje struke »Poljoprivrednoga Glasnika« o poljoprivrednim prilikama u Palestini. List izlazi u Novome Sadu dva puta na mjesec, a uredjuje ga dr. agronomije, prava i državnih nauka Emil Popovi ć-P e čija. Poljoprivredne prilike u Palestini. Palestina ili kako je nekad nazivana Sveta Zemlja Velika je 29.500 km 2 i do rata brojala je 1,100.000 stanovnika. Ta, nekad u vreme Biblije rodna zemlja, svakako uništenjem šuma dovedena je na stepen pustinje. Odmah posle rata Cijonistička Svetska Organizacija pod prof. Dr. Vajcmanom a po Mandatu Saveza Naroda preduzela iO na sebe, da u Palestini izvrši kolonizaciju jevrejskog življa i tim obnovi staru slavu jevrejskog carstva. Za posljednjih šest godina naseljeno je u Palestini SO.OOO jevrejskih kolonista, tako da ona danas broji 150.000 Jevreja, koji se broj prosečno mesečno umnožava sa 2000 novih doseljenika. Teškoću ove kolonizacije otežava raestimična oskudica u vlazi, a posledica je toga teškoća obradjivanja zemlje. U aridnim prilikama Palestine mora se zemlja stalno održavati u rastresitom stanju, da bi se očuvala zemljina vlaga. Inače u povoljnim položajima, gdje je moguće navodnjavanje, đobijaju se godišnje 3 —4 žetve. Stoga se tamo veštačkom navodnjavanju poklanja velika pažnja, a sem toga jevrejski kolonisti rade modernim spravama uz pripomoć veštačkih djubreta. Od poljoprivrednih kultura najviše se gaji kukuruz, pšenica i ječam, dalje krumpir, lan, konoplja, aniz i kumin, a u poslednje vreme vrše se i pokušaji sa duvanom. Gde je manje vode gaji se sezam, sočivo, proso i graorica, a na močvarnim terenima eukaliptus. Od pićnih biljaka gaji se lucerka, koja daje 9 otkosa godišnje. U blizini naselja uspavaju gradine, naročito kod Jafe, gdje se gaje limunovi, narandže, breskve, jabuke, pistacije i razno povrće, a u višim položajima maslina. Vinova se loza u glavnom gaji kod Siona i Jeruzalema;. Suma Palestina u našem smislu pogotovo i nema. Za gorivo služi eukaliptovo drvo, a gradjevinski se materijal uvozi. Stočarstvo palestinsko još je u povoju. Domaće goveče je vrlo skromno ali i beskorisno. Izuzetak čini damasko goveče, koje je nešto krupnije i neobično mlečno; krave daju i do 2000 litara mleka godišnje. Sem ovih gaji se mnogo mula, ovaca, koza i živine svinje gaje samo hriščani. Javnu bezbednost ugrožava surevnjivost domaćeg stanovništva prema doseljenicima. Palestina ima i poreske vlasti po starom turskom sistemu desetka. Kao što se iz ovog vidi, Palestina još nije »Obećana Zemlja«,-ali ko srne danas reći, da ona ne će njom nikada biti! Traži se inženjer za kamenolom u Palestini. Palestinska Cijonisiička Egzekutiva javlja, da se traži inženjer za upravu rada u kamenolomu resp. za industriju obradbe kamena. Dosada su se ti radovi vodili unutar Soiel-Bonea, a od sada će se vršiti samostalno uz ingerenciju Pat. Egzekutive. Reflektant mora da ima dovoljnu praksu i mora biti čovjek mladjih godina. Ponude sa nužnim podacima treba priposlati na adresu Keren Hajesod, Zagreb, Ilica 31., odakle će se uputiti na nadležno mjesto. Konferenca predsjednika bogoslovnih općina. U nedjelju, dne 12. o. mj. sastat će se na poziv predsjednika zagrebačke Izraelitske Bogoslovne Opčine, dr. Huge Kona, svi predsjednici bogoslovnih općina iz Hrvatske 1 Slavonije, da vijećaju o projektu zakona o verskim zajednicama i njihovim medjusobnim odnosima. Bilten br. 10. Povereništva Jevrejskog Nar. Fonda u Beogradu. Ovih dana izašao je 10. bilten ovoga radinoga povjerenstva. Rad za Keren Ka-

jemet u Beogradu sve više nailazi na odlično shvatanje u krugovima beogradskih Jevreja tako te Beograd zauzima i po rezultatima sabirnoga rada prvo mjesto u državi. U biltenu br. 10 bio je govor o Herzl-akciji, tu je i kraći životopis Herzla pa omanji prikaz o narednom kongresu. Nadalje kraći opis Nahalala, dalje ima novijih vijesti iz Paglestine, domaćih vijesti i iskaz doprinosa. »Mevaser«, društvo za putovanje u Palestinu, u Beogradu. U Beogradu se je nedavno na inicijativu nekolicine vidjenije gospode konstituisalo društvo sa svrhom, da članovi uplaćuju mjesečne doprinose u stalnoj svoti za putovanje u Palestinu. Svaki član uplaćuje jednu određienu svotu i nakon uštednje dovoljne sume može da putuje u Palestinu. Društvo je objavilo svoja pravila. Preporučamo svim našim sumišljenicima,, a naročito pojedinim Mjesnim Organizacijama,, dao se ugledaju u taj primjer naših agilnih beogradskih sumišljenika i da u svojoj sredini pomognu razvitak turistike u Palestini, koja je najjači poticaj svaki ciionistički rad. Predsjednikom beogradskog »Mevasera« je g. dr. David A 1 k a 1 a j, predsjednik Saveza Cijonfsta, potpredsjednik g. Sima l.eov ič, blagajnici su gg. Mišo K a r i ć i Alfred F r a j d e nf e 1 d, a srekretar je g. Leon B. J o z i f. Cakovac. Dne 28. juna posjetili su čakovačku židovsku omladinu, koja ! se je pred kraće vrijeme organizirala u posebno aktivno udruženje i pristupila omladinskom savezu, izaslanici Radnoga Odbora Saveza Žid. Omi. Udruženja, Jula Weiner, Joel Rosenberger i Otto Zentner. Cakovačka je omladina priredila izaslanicima omladinskoga saveza lijep i srdačan prijem. Poslije podne održao se odlično posjećen sastanak. Tu je predsjednik udruženja h. Otto Jungwirth pozdravio sve sakupljene, a naročito izaslanike Saveza 1 prisutne predstavnike čakovečkog židovskog djevojačkog udruženja. Cakovački rabin dr. Qrunwald, koji živi i djeluje u svojoj općini u rijetko viđjenoj povezanosti i srdačnosti sa čitavom uspravnom židovskom omladinom, izrekao je govor o današnjem značaju cijonizma i pozdravio predstavnike saveza. Iza toga je h. Otto Zentner pozdravio čakovačku omladinu ispred Radnoga Odbora omladinskoga saveza j razložio svrhu posjeta saveznih delegata. Iza njega je Joel Rosenberger u opširnijem govoru razložio potrebu opredjeljivanja omladine u smjeru židovskog nacijonalizma i pokreta, koji hoće da preporodi židovski narod izgradnjom Palestine. Prikazao je zadatke, koje ima da vrši sva naša omladina obzirom na položaj u Palestini i cijonizma u Jugoslaviji. Nakon govora Joela Rosenbergera, odsvirao je društveni orkestar jednu lijepu orkestralnu stvar. Iza manje pauze razložila je h. Jula Weiner potrebu i način odgojnoga rada u omladinskim udruženjima i iznijela interesantne i praktične upute za taj rad. Na temelju njena referata poveli su se razgovori o uredjenju rada u udruženju, a nakon kraćih oproštajnih riječi Joela Rosenbergera i h. Otto Jungvvirtha zaključen je sastanak. Čakovačka židovska omladina, udružena ponajviše zaslugom h. Jungvvirtha i rabina dr. Orim\valda polazi putem lijepoga aktiviteta. Udruženje im broji preko 80 članova. Zasada se društvo gdjegdje sukobliuje sa asimilantskim starijim članovima žid. općine. U Čakovcu postoji i jedno žid. djevojačko društvo starijega datuma, bez pozitivnoga židovskoga programa, koje se nekako nevoljko opire naviranju cijonizma u redove njegovoga članstva, koje sve više prelazi u jako i aktivno cijonističko udruženje. Čakovačku omladinu čeka zadaća da prodrma redove ukočenih asimilanata u općini, koje je vodstvo unatoč slabim financijalnim prilikama votiralo neki iznos za neku evangeličku akciju, a nije našlo sredstava i dobre volje, kad se radilo o doprinosu za hebrejski univerzitet. »Židovsko Omladinsko Udruženje« u Čakovcu, postalo je odličan član Saveza Žid. Omi. Udruženja i obećaje mnogo. Vrijedno ie spomenuti, da će na pr. oko 50 članova toga udruženja prisustvovati 6. sletu naše omladine u Osijeku, da nakupi svježih poticaja za daljnji rad i da se približi ostalo) omladini organizovanoj u Savezu Žid. Omi. Udruženja. Vukovar. U nedjelju, dne 29. lipnja o. g. (8. Tamuza 5685.) održala je Mjesna jevr. Organizacija dosljedna svom programu rađa u zajednici

6

»2 I D O V«

BROJ 30.