Жидов

plate Kongressecitunga i članka o razvitka cijonisliokoga pokreta u Jugoslaviji, zatim dopis članova Saveznog Odbora dra. Popsa, raž. Davida Azriela i Vilima Lokera, Zatim se čita izvješće Glavne izborne komisije upravljeno na „zekutivu i Savez o rezultatu izbora za XIV. cijonistički kongres u Beču. Konačno se raspravljalo o tekućim agendama Saveza naročito o jedinstvenoj akciji, rezultatu šekelske akcije, te se konstatovalo, da neke mjesne organizacije nijcsu poslale obračun, niti su povratne šekelske blokove, pa ih se ima još pismeno pozvati, da smjesta pošalju obračun. One mjesne organizacije, koje ne udovolje ovome pozivu bit će poimenično putem novina pozvane, da izvrše svoju dužnost. Sefardska konferencija u Beča. M. C. 0. u Beogradu obaviješćujc nas, da je izabrala za svoje delegate za sefardsku konferenciju u Beču gg. Isaka Amara, Avrama Azriela i inž. Davida H. Aariela. Učesnici na sefardskom kongresu mogu dobivati bijelu legitimaciju, kao i kongresne marke. Potonje samo onda, ako pošalju na kongresni ured u Beču ili na Savez Cijonista iznos od 3 austrijska šilinga. \ Faun y Bucblcr. I U Čurgu preminula i pokopana je gospođa Fanny B u c h I e r u visokoj starosti od 95 godina. U pokojnici gubi naša uvažena sumišljenica gđa. Paulina L i c h t svoju majku, te izrazujemo našoj sumišljenici i brojnoj porodici čaše najiskrenije saučešće. Zihrona letova! U subotu, dne 4. jula preminuo je u Sarajevu gospodin Jahiel Finci u starosti od 72 godine. U pokojniku gubi naš sumišljenik i vrijedan cijonistički radenik g. Josip Finci iz Šapca svojega oca. Pogreb obavljen je u Sarajevu u nedjelju dne 5. jula. Pri ulazu na groblje održali su posmrtno slovo nadrabin dr. Moric L e v i i nadkantor Izak A 11 a r a c. Pokojnik bio je vanredno obljubljen u krugovima svojih sugradjana, pa će njegov spomen potrajati još nadugo. Našem sumišljeniku g. Josipu Finciu i čitavoj rastuženoj porodici izričemo ovime našu najiskreniju sućut. Zeher cadik livraha. Hesped povodom obljetnice smrti dra. Herzla a Zagrebu. U nedjelju, dne 12. o. mj. održala se povodom obljetnice smrti dra. ITheodora Herzla žalobna služba božja u ovdašnjoj sinagozi. Nakon što je kor uz solo g. naoaantora Josipa R e n d i-a otpjevao »Ađonoj mo odom« recitovao je s puno osjećaja g. nadkantor Renđi »E 1 mole rahamim« te su nas tužni akordi duboko potresli. Rabin g. dr. Mojsije M a r g e 1 u svojem govoru usporedio je Herzla s Mojsijem i u izvodima punim duha, ocrtao ličnost Theodora Herzla i njegovo djelovanje, te neprolazne zasluge, što ih je stekao za židovski narod, u kojemu će vječno živjeli uspomena na velikog vodju Theodora Herzla. Govor ostavio je na sve prisutne vrlo jak dojam. Iza toga pjevao je vanredpo skladno kor uz solo g. nadkantora Rendi-a: »Ki Kešimho, Ken tehiloseho«, a zatim je rabin dr. Margcl kazao Kadiš. Sa »šivisi adonaj« završena je ova vanredno dostojna služba božja. Završujući ovaj izvještaj smatramo ipak potrebnim da istaknemo, da na toj proslavi nismo vidjeli mnoge naše sumišljenike, a naročito nije omladina bila dostatno zastupana. Nehaj se pokazuje u nas svakom zgodom, naročito kad treba nešto raditi, ali dosad je sve dolazilo na manifestacije i na Herzlovu spomen-slavu. Ili je možda i to već žrtva, koju teško doprinašamo?! Proslava obljetnice Herzlove smrti n Banjoj Luci. U nedjelju, dne 12. jula održao je banjalučki rabin g. Mcnachem Komano u sefardskom hramu u 11 sati prije podne pomen našem blagopokojnomc vodji dr. Theod.oru Herziu prigodom obljetnice njegove smrti. Naš rabin je u oduljem, vrlo lijepom govoru prikazao rad i djelo našega neumrloga vodje dr. Theodora Herzla. Razložio je prisutnima, da djelo, koje je on započeo, imademo mi da završimo. On da nam je pokazao put. udario temelje novom odsjeku u historiji židovskoga naroda, a do nas stoji ne ćemo li da nara daljnje stranice u historiji toga naroda budu tako crne i mračne . . . U nastavku svoga govora pozvao je prisutne, da u ovim kritičnim časovima obnove, ne stoje po strani, nego da sc ugledaju u primjer velikoga ▼odje. A mi, ako želimo, da se odužimo sjeni našega velikoga učitelja u radu »a svoj narod ta-

da ćemo najbolje učiniti, da proslijedimo putem, kojim je on udario. Zatim je izreka,} naš rabin molitvu i .kadiš za blagopokojnog dr. T. Herzla i s time je ta proslava bila završena. S, Donji Miholjac. U nedjelju, dne 12. jula, na dan smrti đr. Theodora Herzla, održana je u ovdašnjem hramu žalobna služba božja, kojoj su prisustvovali gotovo svi općinari i školska mladež. Nakon svršetka službe božje recitirao je kantor gosp, Silbcrberg vrlo lijepe stihove, koje je sam za tu zgodu spjevao. Gosp. Ljudevit Schreibcr darovao je prigodom te obljetnice smrti đr. Theodora Herzla Din, 300, za Jugoslavensku balučku farmu. Karlovac. U subotu dne 11. ov. mj. održana je u Karlovcu Hcrzlova spomen-slava. Nakon svečane službe Božje, kod koje je fungirao nadkanlor gosp. David M e i s e 1 uz sudjelovanje sinagogalnog zbora, koji je tom zgodom prvi puta izveo troglasni zbor iz Mendelssohnovog »Eliasa«, održao je u prostorijama »-Karlovačke Židovske Omladine« spomen-slovo gosp. dr. Alfred S i n g e r iz Zagreba. Jednostavnim riječima prikazao je život i borbu velikog vodje i opisao sve poteškoće, kojima se on, i tada još mlada organizacija imala boriti. Riječi dra. Singera ostavile su na velik broj sakupljenog općinstva dubok i snažan utisak. Akcija za Keren Kajemet je u toku. Primjetiti nam je, da je od posljednjeg vremena cionistički rad u Karlovcu mnogo intenzivniji, što je u prvom redu zasluga sadašnjeg, novoga odbjra mjesne cijonističke organizacije, koja je dobrom organizacijom i marljivim i sistematskim radom uspjela da pobudi u općinstvu veći interes i da privuče u svoje redove mnogo novih članova. Želimo, da ova organizacija pobudjena vidljivim uspjesima svog dosadašnjeg rađa, pokroči započetim putem i poradi i nadalje oko intenziviranja cijonističkog rada u svome mjestu. Novi Bečej. U nedjelju, dne 12. VII, održana je u dvorani ovdašnje gradjanske škole proslava obljetnice Herzlove smrti. Predsjednik Žiđ, Omlad. Udruženja u SŽOU h. Geza Weiss otvorio je proslavu svečanim riječima. Zatim je h. Albert Weiss održao dulje predavanje o Herzlu kao vođji i Herzlu kao čovjeku. Općinstvo nažalost dosta malobrojno se u svečanom raspoloženju zadržalo u dvorani, dok su omladinci razdijelili mnoštvo propagandnoga materijala. Hcrzl-akcija je u punom jeku. Ruma. U mjesecu junu održana glavna skupština jevr. bog, opštine donijela kad konačni rezultat borbe odbor, koji je skoro sav cionistički orijentiran. Ta borba bila je ponekada žučljiva, kao svaka izborna borba i vodila se ponajviše po kavanama i privatnim kućama dok na posljetku nije došlo do sporazuma izmedju dvije stranke, dva tabora. Cijonisti su ovaj puta bili u većini, pa se omladina u Rumi nada, da će sadašnji odbor u mnogočem ići na ruku i olakšati joj t ađ. Na glavnoj skupštini izabran je slijedeći odbor: Gg.: đr. Fischer Šandor, začasni predsjednik, Heitlcr Max, predsjednik, Skopal Filip, potpredsjednik. Rosenzvveig Josip, blagajnik, Sommcr Adolf, tajnik, voditelj matice i pročelnik (gabe) hrama; Braun Josip, Roth Bela, Schlcsingcr Desidcr, KelIcr Josip, Wciss Nathan, Stciner Lco, odbornici bez funkcija; Zamjenici: Wacbsberger Filip, Fischer Bernhardt. Ovaj uspjeh mogao bi a i trebao da unese više života u cijonistički i uopće židovski život Rume, da se doskora ptokaže u konkretnim rezultatima u vršenju cijonističkih zadaća. H. b. J. Sarajevo. Žalobna služba Božja prigodom godišnjice smrti dr. Herzla u aškenaskora hramu. U predvečerje 20. tamuza priredila je aškenaska .općina u Sarajevu žalobnu službu Božju prigodom godišnjice smrti našega velikana neumrlog dra. Herzla. Gosp. nadrabin dr. W e sze 1, održao je osjećajno spomen slovo, bogato citatima iz biblije i Henzlovib djela aludirajući na naredni kongres. Kao što je židovski narod proživio krizu smrću Herzlovom, tako ju i sada proživljuje, a to zbog raznih poteškoća. Ali kao što smo prebrodili onu krizu i doživjeli velike uspjehe, tako ćemo rekao je lijepo g. nadrabin dr, Wessel prebroditi i sve poteškoće, a ako će svaki svoju

dužnost vršiti i dati svoj obol za obnovu Bric Jisraela, hićcmo svjedocima obnovljene jevrejske zemlje, gdje će med i mlijeko teći. Iza toga izrekao je g. nadrabln dr. Weszel žalobne molitve, Žalobne psalme pjevao je odHčno kantor gosp. W e i s s. Dopis iz Virovitice, Virovitica ide u red onih mjesta, u kojima je rad u pozitivno-didovskom a naročito cijonističkom duhu pun teškoća zbog raspoloženja u židovskom gradjaastvu, od kojega znatan dio mari više za kojekakove probleme svakidašnjice političkoga života i razne mode, nego za vitalna pitanja židovske zajednice i židovskog pojedinca. Intenziviranju židovskoga života doprinosi mlado omladin. udruženje »Bar Kohba«. koje je ćlaft Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja. Društvo akcije Saveza i Narodnoga Fonda. U odgojnom radu društva valja naročito istaći rad sa djecom. Nekoji će radovi te djece biti izloženi prigodom sleta S. Ž. O. U. u Osijeku. Rad sa omladinom sastoji se u glavnome u društvenim sastancima sa predavanjima, diskusijom i razgovorima o raznim pitanjima. Dne 1. aprlia održao je pokrovitelj društva g. nadrabin dr. H. E. Kaufmannpredavanje o značenju jerusolimskog sveučilišta. U četvrtak dne 2. jula posjetila je naše udruženje hav. Jula Weiner, članica Radnoga Odbora Saveza Žid. Omi. Udruženja. Tom prilikom bio je priredjen društveni izlet. Narednoga dana održan je sastanak, na kojem je hav. Jula Weiner održala informativno predavanje o cijonističkim pitanjima, a napose o odgoju djece. Prigodom obljetnice smrti dr. Theodora Herzlsodržala se je inicijativom »Bar Kohbe« u subotu dne 11. jula u 8 sati uveče služba božja sa propovjedi dr. Kaufmanna, kotarskog nadrabina. Njegov se je govor dubok« dojmio svih prisutnikaPoslije službe božje koja se je održala u vijećnici Žid. Bogoštov, Opčine (jer se hram popravlja) otvorio je predsjednik »Bar Kohbe« h. Ernest Goldberger svečano sijelo, te je umolio sve sakupljene da prisustvuju sijelu. Haver Goldberger je ukratko opisao povijest Židova od razorenja llhrama sve do najnovije povijesti. Opisao je sve uzroke, koji su doveli do Herzlova pokreta. Iznio je diplomatski rad Herzla, te zaključke 1. cijonističkog kongresa. Na koncu svog govora apeluje na prisutne Židove, da i oni potpomognu cijonistički pokret ne samo materijalno već i moralno.Zatim je prihvatio riječ g. dr. Kaufmann,. Osvrće se na govor_ svoga predgovornika, te se toplinr riječima pridružuje njegovom apelu. Službi božjoj, kao i svečanom sijelu »Bar Kohbe« prisustvovalo je preko 40 osoba, što članova što nečlanova »Bar Kohbe«, što je svakako vrlo lijepi napredak. Govori h. dr. H. E. Kaufmanna i h. Ernesta Goldbergera lijepo su se dojmili svih,što su se bili sakupili na sijelu. Promocija. Dne 30. juna promoviran je na zagrebačkom universitetu na čast doktora prava' naš sumišljenik i član akademskog društva Juduje te nekadanji tajnik omladinskog saveza Juda Levi, a za magistra farmacije promoviran je ovih dana g. Hans Bramer. Srdačno čestitamo! Koncerat savrcmcae židovske muzike. Prigodom VI. sleta Saveza Žid. Omi. Udruženja u jeku 10.—12, augusta, održat će se, kako čujemo, koncerat savremene židovske muzike. Zaslugom Omladinskog Saveza nabavljene su potrebne muzikalije i prebrodjene mnoge poteškoće tako. da se pripreme konačno primiču kraju. Za izvedbu koroorno-muzičkih djela predvidjena su djela savremenih naših kompozitora; Joel Engel (direktor muzičke škole »Sulamit« u Tel-Avivu) izbor iz »Dječjih pjesama«, »Narodnih pjesama«, pjesama na tekstove Cernikovskog, dva komada za violinu i klavir, »Kadisch des Rabi Lejvi Jichok des BerPičever«; Josef Achron (Berlin) pjesme na tekstove Bjalika, Fihmana i dr. simfonioke varijacije i sonata na temu »E 1 jivne hagalie« za klavir, Canzonetta za čelo i klavir, komadi za violinu; Mibael Gnjcsin (direktor jevrejske drame u Jerusolimu) Širat noded abir (»Pjesma viteza putnika«) za čelo i klavir, »Nigun« za violinu i klavir, jevrejske pjesme na tekstove ruskih pjesnika .ako stignu pravodobno naručene muzikalije izvest će se izbor iz pjesama Aleksandar Kre j na (Lenjingrad), Milnera (Varšava) i drugih. Izvadjači su: gdje Ditta Fritz-Kovač (sopran), te gg.; Egon Goldner (klavir). Lav Mirski (čelo i pratnje pjesama), Mordehaj Rikov (tenor) .i Fritz Scheiber (violina). U slijedećim brojevima donijet ćemo podrobnije bilješke o autorima i njihovim djelima.

6

»2 1 D O V.

BROJ 31

HERZL AKCIJA. ZAGREB: 11. iskaz; SakufAo g. Lat Stern od Wieoer Bankverana 1000, Leo Wciss 1000, Kanitz j Sduteiler 1000 din.