Жидов

je stvoreno, dosadan je djelo, stvoreno ije suradnjom dvaju faktora: oijonistiokoga .pokreta, kojeg je najjači i inajjasniji izričaj naša CijonistiiSka Organizacija), i stvaralačkoga »išuiva a Erec Jisraeliu. Kongres će morati da dade organizaciji nove snage .i novih impulza, Organizaciji, koja je učinila mnogošta velika i koja je pozvana), da ii dalje vrši velika djela. Kongres će morati .i ijtšuvu dati, što ga tdc. potporu .i povjerenije organizacije, koja njegovo dijeto zajednički s ljubavlju proživljava i koja znade da cijeni njegotv odio o radu. I tako prijatelji, kad sada prilazimo zadaćama kongresa, dajte,, da izvršimo naš rad kao odgovorni opunomoćenici cijonističke volje stotina hiljada u svem svfujetu ii ujedinjeni iu duhu a šhvatanju s inašom braćom i sestrama u Erec jisraelu. (Burno odobravanje ■i pljesak). Progfašujam XIV. oijonistićkli kongres otvorenim. Nalkon ovoga otvorenja kongresa po dr. Hajimu Wemnannu govorio je kao prvi govornik, hebrejski, predsjednik Egzekutive g. Nahum Sokolov;

GOVOR NAHUMA SOKOLOVA

Po četrnaesti se puta skuplja cijonistički kongres u toku od 28 godina, a. drugi je puta, što vijeća ovdje. Pred dvanaest godina imali smo tuđe cijonistički kongres, a danas se sastajemo u ovome gradu, doduše pod drugim vanjskim prilikama, ali ipak u istom lijepom Beču, koji je kao nekoć i sad metropola profinjene kulture i ljepote, u istome Beču, koji je bio kolijevka modernoga cijonizma, iz kojega je potekao prvi zov za oijonističkim kongresom na početku našega pokreta i u kome se nalazi grob Teodora Herzla, nama tako drag i znamenit. Sastali smo se danas na radnome kongresu. Ovaj kongres ima da bude upravljen više prema unutra, nego prema vani. Hoćemo da se posavjetujemo o našim problemima savjesno, mirno i koncentrirano. Kod prošlih je kongresa bio znatan demonstrativni momenat. I danas-se ne ćemo da ogradimo pred vanjskim svijetom; ali već dugo se bave cijonistički kongresi većina praktičnim nutarnjim stvarima, a ovaj kongres bi u tom imao da krene još dalje. Osnovna je značajka predjašnjih kongresa bila težnja za činom. Četrnaesti kongres ima da nosi biljeg ostvarenja. Ta ovo je prvi kongres iza znatnoga pojačanja imigiacije u Palestinu, kongres ali je. Ne dolazimo na taj kongres u veselju žetve; ali nemojmo da griješimo protiv istine, nemojmo nijekati u pretjeranoj tobožnjoj iskrenosti očitu činjenicu, da ovaj puta dolazimo sa znamenitim prvijenoima. a ne praznih ruku i sa razočaranjem. Židovski narod imade više od svih drugih .historičkoga iskustva, pa mora znati, da povijest crta sumu dogadjaja. koji su iskovani u žaru. Obećanja, nagadjanja, zvučne, prolazne riječi nestaju u vjetru, ali misli. Ikoje su poprimile stvaran oblik, žive i ostaju, ulaze u povijest i čine joj kostur generacije. S toga gledišta nije četrnaesti kongres samo jedna karika u kongresnome lancu, nego je on nova karika, nije samo po broju jedan više, nego je historički odsjek, koji po važnosti nadmašuje sve prošle, jer stoji na pragu onoga, što biva i nastaje. Dolazimo na ovaj kongres s podvostručenim brojem Židova u Palestini otprije rata a kvalitativna vrijednost toga porasta još je veća od (kvantitativne Stupamo pred kongres s novim zemljoradničkim pozicijama, mošavima i kvucama koje traže nove putove života; s Tel Avivom, s Hadar Hakarmelom i sa drugim novim predgradjima i počecima vrtnih gradova, kojj svi počinju da cvjetaju; sa poljodjelskim pokusnim stanicama i s pošuml j i van jem, kojim smo bezbrojne nove mladice zasadili u mršavu zemlju. Dolazimo sa srednjim staležein, koji zauzima veliko mjesto u novoj aliji

i koji ne će samo da se sjedini s onim silama, koje su dosad gradile zemlju, pa da ud je u sva gospodarska područja jišu,va i da se uživi u običaje d u gospodarski poredak, nego ima još da stvori nove oblike rada. Dolazimo s novim tvorevinama, koje je stvorio židovski radnik pomoću Keren Hajesoda u Emeku i u svim dijelovima zemlje. Dolazimo s Radničkom Bankom, s Hipotekarnom Bankom, s električnim centralama, s povećanim narodnim zemljoradničkim posjedom, s odgojnim institucijama, s procvatom našega jezika s tehnikom i sa sveučilištem. Jako zastupstvo naših palestinskih prijatelja, koje smo sretni da pozdravimo na kongresu u dosad nedostugnutom broju, zrcali napredak u izgradnji naše zemlje. Veliki broj naših prijatelja iz Amerike, koji učestvuje na kongresu, jasan je znak za učešće čitavoga naroda u izgradnji narodne domaje. Na svojim je ledjdma čitav naš narod nosio breme stvaranja pomoću Cijonističke Organizacije i od nje stvorenih dvaju novčanih izvora Keren Hajesoda i Keren Kajemeta, pa još drugih znatnih i spremnih društava i institucija u galutu. To je veliko djelo našega naroda pred velikim svijetom. Usred putničkoga čovječanstva, što čezne za izgradnjom srušenoga i za obnovom života, stoji židovski narod, živi i pokazuje put. put pravednosti, mira i herojskoga rada. Ispunjen duhom biblije, svojega rodnoga lista, oboružan plugom i zidarskom lopatom, poduprt na svoje historijsko pravo, silazi u dolinu Jordanovu. da suši močvare, uspinje se na Har Hacofim, da sagradi tvrdju svome duhu. Sve što stvara i obnavlja, to je ostvarenje ideje pravde i mira, oblik i sadržaj njegova nazivanja o životu. Oduvijek se znade, da Židovu svijet nije slika Molobova, koji juri kroz svijet užarenim željeznim rukama, naoružanim masama i topovima, nego slika suradnje svih dobrih sila u čovječanstvu, povezanih pravdom i ljubavi u harmoničnu cjelinu. Stare su to riječi, ali sad počinju da se izvršuju u svakidašnjem radu naše braće u Palestini. To je samo zato moguće, jer se iza svih promišljanja, iza svih dogadjaja, instrukcija i odredaba sakriva golema moralna snaga, svježa živa duša. koja sve čisti i plemeni. a bez koje bi naš rad stvorio mrtvu bezličnu tvorevinu. Kongres je jedna od onih moralnih sila; bez njega bismo se sami sebi činili maleni i nj štetu i. njime, njegovom težnjom za herojskim radom u službi oslobndjenja moći ćemo sve da uspješno provedemo, Stoga molimo Boga. neka bude s ovim kongresom. T još jedno ne smijemo zaboraviti: oslobodjenje naroda nije politički ili teritorijalni ili mehanički proces, i ako mehanički i tehnički momenat u izvodjenju igraju veliku ulogu; oslobodjenje samo ne pripada carstvu mjera i brojaka, jer je uzvišeno bez težine transcendentno. Ono nije profano, nego je sveto. Tempo obnove Erec Jisraela doduše stoji do povoljnih ili nepovoljnih političkih konstelacija. do planova stranaka, koje s nama manje ili više simpatiziraju ali samo u nekoj vrlo ograničenoj mjeri. Obnova sama stoji u prvome redu do vaskrsenja i obnove naroda. A to vasfcrsenje počinje ćudorednom obnovom pojedine ličnosti. A one povezane u malenim krugovima postaju sve jače i veće. dokle se nutarnje probudjenje i vaskrsenje nacije uklopljuje u historiju. Svaki Židov, koji gradi ili pomaže gradnju domovine, mora da taj proces u svojoj duši doživi. Cijonizam je u svojoj najdubljoj biti ćudoredni. duševni pokret za pojedinca i za narod. Hoćemo, da zajedno s narodom spasemo njegov genij iz tmine podložnosti i očaja, da ne živi više potišteno i tmurno i da ne prodaje više dušu za koricu hljeba, da ne zaboravlja u bolu svoje ideale, nego da se oslobodi iz tame zla

i da se naužije svjetla milosti i svetoga duha u teškome radu i vraćanju u Cijon. U tome duhu hoćemo da polažemo račun čitavome svijetu. Čudno je, da još imade ljudi, koji sumnjiče čovječji i narodni preporod jednoga staroga naroda. I ako je to čudno, ipak imademo neprijatelja ili tačnije, jišuv. poštenje, sloboda, čast i jednakost ljudi imadu neprijatelja. S ovim ljudima ne ćemo da imamo posla. Mi smo elemenat, koji gradi i naseljuje zemlju u doba najteže svjetske krize. Mi smo zajednica graditelja česta, zidara, klesara, liječnika, učitelja, slikara, zemljoradnika i radimo u svim rasijanim česticama Izraelovim, a ne miješamo se u klasne borbe i druge političke prepirke država. Čitav naš rad, čitavo naše mišljenje i sva naša vijećanja upravljena su prema našemu jasnomu cilju. Ne možemo i ne ćemo da polemiziramo s protivnicima. koji ne poznaju ni mjesto ni vrijeme, ni stvar ni ljude, ni cilj, ni sredstva, o kojima se ovdje radi. Kulturni narodi interesiram u stvari priznali su naše pravo, a to nam je dosta. Visoki kongrese! Mnogo velikih i teških pitanja čeka, da na njih odgovorimo. Vjerujemo, da će ih kongres riješiti odrešito i jasno posmatrajući i proučavajući, ali sa svetim zanosom i neugasivim žarom. Ima mnogo mišljenja o taktici i pojedinostima. U toku godina vrlo smo se razvili. Pale su latice mladosti i narasli su plodovi zrelosti. Cijonizam nije već dugo romantična čežnja, koja ne pozna granica i zapreka. Postao je pokretom izgradnje. S odredjenim. promišljenim i pi’ema visokim ciljevima uperenim stvaranjem, u kojemu se pojavljuju nove i stare zapreke, nastaju različna mnijenja, pa se prirodno jačaju. Kongres je bojno polje, na kojemu se vodi plemenita duševna borba različitih naziranja i metoda. Ali su sva upravljena jednome zajedničkome cilju: oslobodjenju Izraela u zemlji Izraelovoj. Uvjereni smo. da će četrnaesti kongres kongres ali je pripomoći, da se imigracija u Palestinu pojača, i da će pod T ći duh Cijonističke Organizacije i židovskoga naroda. (Burno i đugotraino > odobravanje i pljeska nje). Iza ovoga govora pozdravili su kongres u ime austrijske vlade gospodin ministar za socijalnu skrb dr. Resch, predsjednik bogoštovne općine u Beču, dr. Pick. predsjednik austrijskoga Saveza Cijonista dr. E h r 1 i ch, predsjednik Vaad Leumia dr. David Ye 11 in. Poslije svih tih govora održao je nadrabin dr. Chajes, predsjednik Akcijonoga Komiteja, predavanje o cijonizmu kao svjetskom problemu, koje ćemo donijeti u narednom broju. Slijedećeg dana. u srijedu dne 19. o. mj. u deset sati prije podne započelo je zasijedanie kongresa. Ponajprije je izabran prezidi.) kongresa. Predsjednikom je izabran Nahum Sokolov. Iza izbora održana je komemoracija pokojnim cijonistima. koji su preminuli u vremenu iza 13. kongresa. Izvještaj o toj sjednici donijeti ćemo u narednom broju zajedno sa izvještajem o drugim sjednicama.

Konferenca Keren Kajemeta

U srijedu. dne 12. augusta uveče sastala se Konferenca Keren Kaijemeta. Osim članova direktorija skupili su se i mnogi delegati tz raznih zemalja. Konferencu ge otvorio ođuijim govorom g. M. M. li si skiji ()er.usolim). predsjednik direktorija Keren Kajemeta. Medi u ostalim rekao je i ovo: »Naročita važnost ove konference jest u veličini zadaća, koje čekaju, da ih Keren riješi. Vanredno e nužan pojačani intenzitet naše djelatnosti i postignuću toga cilja služe glavni zadaci ove konference. S ijedne strane treba podati točne informacije našim saradntcima u galutu o općem položaju i djelatnosti Keren Kajemefa u Erec jisraelu a sa

2

»2 I D O V<

BROJ 36.