Жидов

druge treba da se porazgovorimo o metodama dalje sabirne djelatnosti prema stečenom iskustvu. Pred godinu dana zaključio je direktorij da za jednu godinu podvostruči zemljišni posjed Keren Kajemeta Med ju tim je nastupio stalan i znatan porast imigracije i taj je porast stavio na Keren talkove zahtjeve, da l mi i ako je Keren nesamo ispunio obvezu o kupnji zemljišta nego je i znatno prekoračio daleko zaostajemo za onim, što bismo trebali izvršiti. Bez obzira na elementarnu dužnost, dar se useljeniku omogući poljoprivredno naseljenije treba imati na -umu, da se uspješno može boriti protiv divlje ,zeml|jßšine spekulacije samo teko. da. se uveća naoijonallna zemljišna rezerva Narodnoga Fondiai Keren Kajemet i fond za izgradnju Palestine, Keren Hajesod, nadopunjuju se medjusohno i dosada se nigdje nge pokazalo, da se je rad za te fondove medjusobno priječilo. Židovski narod ima volje, da oslobodi zemlju Erec jisraela. Tek se tom narodu mora stalno prilaziti ii mora se znati, kako da se poziva i potiče! Sam narod ne nos* krivnju na nedovoljnim doprinosima! Krivi su posrednici izmedju njega ii zemlje. Zemljište je samo nijemo, ali njegov jezik treba đa se narodu obilni razumljivim!« Nakon govora otvorenja razvila se oduIja debata. U narednoj sjednici razložio je ponajprije g. jutius Berger smjernice glavnoga ureda u Jeiiusotimu o dosađanjem i budućem rado. Porast primitaka na 250.000 funti u tekućo godini opravdao je propagandu i izdatke utrošene na nju. Da se uklone konflikti sa Keren Hajesodom iačnom razdiobom metoda obadvaju fondova, moraju da se ze malijska povjereništva Keren Kajemeta odreknu samojparezovanja na korist Keren Hajesoda. Nova delegacija Palestiujana iiz svih slojeva i stranaka preuzet će odmah 'iza kongresa propagandu u gailuilu; 'izvrši li svaki radnik Keren Kajemeta svoju dužnost, moćf ee se primici fonda u narednoj godini podvostručiti na svotu od 500.000 funti. U živoj debati zagovarala je većina govoinika napušlanije sanvooporezovama. O. Lav Stern iz Zagreba govorio je protiv togo, što glavni ured zabranjuje jedim sivom akciju za razne oijcnističke fondove, kao što )c predložena u čehostov-aćkoj; trebao bi se dopustiti ovaj pokušaj, kqji mnogo obećaje. Mnogi govornici, kao dr. Fri'edmann (Kovno)- prof. B e nn i s c h (Varšava) i 01 . Erhard (Berlin) tražili su priznavajući poboljšanje prema prilikama otprije više propagandnoga materijala i Više informacija po glavnom uredu. U specijalnoj debati raspravilo se ponajprije p'tanje škrabice. Gotovo svi govornici naglasili su. da je škrabioa ono sabirnu sredstvo, koje najviše odgovara Narodnom Fondu kao pučkoj instituciji, koja se odupire o narodne mase i da će u prostoj godini enei gićno provedeno raspaćanje škrabica uz redovito pražnjnnje pokrivati najveći dio primitaka. Nakon toga raspravljene su metode kako da seortodoks nemaše privuku Narodnom Fonda Kao najspretnija forma za ortodoksne krugove priznati su »nedarim.-doprinosi. U specijalnoj debati govorili su dalje ). Berger i dr. E. Z w e i g od Glavnoga ureda o testamentima i zakladama u korist Keren Kajemeta. Dr. Zweig je preporučio medin ostalim osiguranja u korist Kerena kako su predvidjena u ugovoru za Phdmxom. Govornik je dalje referirao o ugovoru izmedfu Glavnoga ureda KKL i osiguravajućeg društva Phor>ix u Beču i izvjestio je, da do sadanja osiguranja u Palestini, čehoslovaćkoj V Austriji na temelju sklopljenoga ugovora iznose više od 550.000 funit. Ostale će se zemlje doskora uključiti u akciju. Nakon toga tretiralo se pitanje propagande u štampi, novih propagandnih sredstava, knjigovodstva itd. Na kraju se govorilo o palestinskoj izložbi, koju (je Keren preuzeo od društva Mishar Vetaeoija i koju će iza kon-

gresa u vi Se kopija predati nekim zemaljskim povrerenišKiime. Izabrana je komisija za pitanja reoganizaoi|e u koju je ušao i g. dr. Alfred Stnger. U zaključnog sjednici razpravljato se potaaje o reformi organizacije Kercn Kabineta. Druga Svjetska Sefardska Konferencija

U subotu, dne 15. o mj. u 9 sati uvede otvorena je svečanim načinom u bečkom sefardskom hramu druga Svjetska Sefardska Konferencija. U krcato punom hramu pozdravio je ponajprije sve sakupljene predsjednik sefardske općine gosp. Leon Haj im, a zatim je rabin te općine Nisim O v a d i a izrekao svoj blagoslov. Zbor je skladno otpjevao »Haleluju«, koju je komponovao kantor bečke sefardske opčine. Oosp. Benzion Ušici, nadrabin iz .lafe, održao je odulji govor na hebrejskom i španjolskom jeziku. Iznio je ideje suvremenoga pokreta oko pridizanja sefardskoga dijela židovskoga naroda. Predsjednik eijonističke Egzekutive g. Nabum Sokolov pozdravio je konferencu lijepim i duhovitim hebrejskim govorom, a isto tako pozdravili su konfercneu odličnim govorima i snažnim riječima g. U s i š k i n. kao predsjednik Direktorija KKL i g. David Y e 11 i n u ime V a a d L e u m i a (Zid. Narodnog Vijeća u Palestini.) Sva ta tri odlična govornika ističu svrhu i zadaću konference, da jača cijouizam, da organizuje Sefarde, kako bi preuzeli dostojno učešće u brigama i radu cionističkoga pokreta. Oni treba da . suradjuju zajedno sa svim eijonistirna unutar Cionističke Organizacije, da tu podupiru sva vrijedna nastojanja i sve vrijedne institucije. Sefardi treba da dostignu u razvitku ono, što su zakasnili. Oosp. Usiškin naročito je istaknuo jedinstvo židovskoga naroda; razlike su, reče, izmedju Sefarada i Aškcnaza velike, ima medju samim Aškenazima većih diferencija nego izmedju Sefarada i Aškenaza. Ponajvećom razlikom izmedju Sefarada i Aškenaza čini se jezik, ali sve su te razlike plod galuta i prošlosti. Cijonizam i židovska narodna domaja üblažuju i potiskuju te razlike, oni dovode do jednakosti na višem nivou i u sretnijim prilikama. Iza toga održana je prva sjednica, u kojoj se je konstituirala konferenca. Po časnim predsjednikom izabran je nadrabin U s i e I, predsjednikom konference g. P i c i a t to, a za potpredsjednike gg. David F1 orentin (Solun), Avram Recanatti (Solun), dr. S. Alkalay (Beograd) i David C u e r c a (Beč). U nedjelju prije podne nastavljeno je zasijedanje konference prema odredjenom programu. U čitavoj debati, koja je vodjena sa mnogo temperamenta, nije nitko pokušao da poda konferenciji drugi biljeg nego što je označen u govorima za svečanosti u hramu. Delegati iz Jugoslavije živo učestvuju u vijećanju konference i vrše odlučnu ulogu. Vrhovni rabin dr. Izak Alkalaj isticao je u svom govoru potrebu unitarizma, hvalio je dobre odnose izmedju Sefarada

;i Aškenaza kod nas i naveo primjere skladnog zajedničkog rada (Savez Vjeroispovjednih Općina, Savez Cijonista, Savez rabina itd.) Nešto teškoća imade samo n jednom mjestu, Sarajevu. Cilj je Sefardske Organizacije da organizira i kulturno digne Sefarde i da ih aktivira i u cijoniznui, ali ne u okviru jedne cijonističke svjetske federacije. Govor g. Vrhovnoga rabina dojmio se vanredno. Dr. Braca P o 1 j o k a n, delegat M. C. O. iz Sarajeva, govorio je i o razlikama kolorita. Ima razlika i osobina, koje treba njegovati, da sc usavrše, učvrste i ovjekovječe. Podvukao je teškoće u radu i saobraćaju izmedju Sefarada i Aškenaza, nesporazumke i inferiornost položaja Sefarada prema Aškenazima. Svoj veoma uspjeli govor, koji je vanredno djelovao na sve slušatelje, završio je logičnim postavljanjem problema, a da nije zagovarao nijednu od dviju postavljenih teza: ima li Sefardska Organizacija biti prema Svjetskoj Cijonističkoj Organizaciji u podredjenom ili koordiniranom odnosu. Nadrabin dr. Moric Le vi radikalno je i oštro zagovarao unitarizam. Govor, koji je obilovao mislima i odrešitim shvatanjem, pobudio je odličan dojam. Bugarski eijonisti upravo se fanatički zalažu za jedinstvo i odlučno su protiv svakoga separiranja, pa čak i protiv posebnog organizovanja ti kulturnu organizaciju. * Još nam ne predleži službeni komunikej o konferenci, a ni opširan izvještaj našega izvjestioca, pa zbog toga donosimo ovaj izvještaj toliko kratko i zbijeno. Nadamo se. da ćemo u narednom broju moći izvijestiti ponešto opširnije o tečaju i zaključcima konference, koja će jamačno mnogo doprinijeti rješenju spora, koji se slegao oko sarajevske Mjesne Cijonističke OrganizacijeOvdje donosimo pozdrav Saveza Cijonista. Uprave KKI. i KH drugoj Sefardskoj Konferenci. laj pozdrav primila je konfereca s oduševljenim odobravanjem. Predsjedništvu Svjetske Sefardske Konference u Beču. Naša zemaljska organizacija pozdravlja s najvećim simpatijama Vaša velika sistematska nastojanja, da se sefardski 2idovi organizmu i'da se u mnogo većem opsegu stave u aktivnu službu izgradnje Erec Jisracla. U ime zemaljske eijonističke organizacije i cijonističkih fondova želimo Vašim vijećanjima najbolji uspjeh, pa od njih očekujemo znatno intenziviranje cijonističkoga rada unutar naše zemaljske organizacije. U Zagrebu, dne 7. augusta 1925. Za Savez Cijonista u Kraljevini SHS; Dr. Beno Stein. Za Upravu KKL za Jugoslaviju: Lav Stern. Za Centralnu Upravu KH za Jugpslaviju: Spitzer.

BROJ 36.

»2 1 D O V«

Darujte za halučtiu formu