Жидов

Otvorenje palestinske izložbe u bečkom Konzerthaus-u

Uz veliko učestvovanje publike otvorena je u nedelju dne 16. ov. mj. Palestinska izložba Prisustvovalo je mnogo počasnih goslliim, a medju njima bijahu svi članovi* Cnjoras ličke Egzekutive sa predsjednkom W eiizm amn om na čeliui, pa članovi Gospodarskoga i bnanoii jalnoga Savjeta! direktonij Keren Kajemeta i Koren Hajesoda. Nadrabin dr. Chajes, predsjednik Akoionoga Komite ja rekao je u svom- pozdravnom govoru, da će oni, što će razgledati ovu izložbu kcnstalovatli da su viidjeli već i ljepših i bolje pripremljenih objekata. At vrijednost ove izložbe ne leži u izloženim objektima, nogo u tome. kako su stvoreni! ti Objekti. 2000 godina bite je židovska domaja bez židovskoga narođčj. U tom su vremenu mnogi kulturni narodi fojJi gospodari te zemlje, L a Palestini nije ostalo gotovo mašta od tih naroda, koji su meće vršili vrijedan rad. Ono, što je za .posljednjih godina učinila u Palestini' šačica židovskih ljudi, prje svega radnika., nadmašuje važnošću sve, šio su moćni kulturni narodi ondje ostavili. Treba pomisliti, na goleme teškoće, uz koje te izvršeno, što je ovdje 'izloženo .i onda će se svete zadiviti svakoga oe 'ispulmili nada u budućnost toga djete, kaje služi židovstvom nairodui i čitavom ljudstvu, U me društva M i s h a r V e ;t a a s ii ij a, koje je ipnired.Ho Ovu Izložbu govorio je dr. Soskin. On .je izrekao svoje ludtvljonje Austrijskoj Republici!, koja kraj golemih IcSkoća izgrađj'uie svoju trgovinu ii industriju. )oš ije teži piiotnirste red u Palestini. On .je zamolio .za obzir, što izložba nije u svim dijelovima dovršena. Burno pozdravljen uzeo je riječ predsitednik Ciijorističke Orga.nazao.je dr. iHajim W eiz m a nn : »Raduje me. što mogu da prisustvujem ovoj svečanosti. Zahvaljujem .pripedjivačima. Vidjet ćete presjek oboga, što je učinjeno u židovska) narodnoj .domaji. Sve će se .zapaženo ii Izloženo moći pravo prosuditi samo uz pomisao, da u Palestini nema elementarnih pretpostavaka za industriju. )oš nema velikih naprava za iskorištenje vođenih snaga, ko;c planira Rulhenberg. još nema velike luke, kojem ćemo jamačno raspolagati za dvije godine. Držim, da će povoljan razvitak učiniti. da će 'Palestina biti tržištem za bliži Levant. za Siriju. Transjordamiiiu i Mezopotamiju. Ali se mora čuvati nače lp. da zdrav industrija lm razvitak Palestine mora, da ima osnovnu pretpostavku u stalnom poljoprivrednom razvitku židovski narod treba da se za to brine, čestitam pniredjivači.ma. Želim im potpuni uspjeh*. Član Egzekutive dr. Georg H a 1 p e r n govorio je u ime Gospodarskoga i firatnoijainogo savjeta, koji je naročito interesirao kod te priredbe i 'istaknuo, da ova izložba približava svijetu radnu Palestinu. Ona pokazuje, kako je nekoliko muževa priivatne ibknjallve ■stvorilo jednu lijepu cjelinu. Svuda imade osnova za eksport. Hajtm Arlozo rov isporučuje pozdrave i želje opće židovske radničke argabzacije u Palestini. Radništvo kao takovo učestvuje u ovj .izložbi jer staji iza djela. Na tofj se izložbi vidi put, kojim su prošli židovski radnici Palestine u svojoj kolonizatorskoj ccijalivi. Isprva bijabu zemljoradnici, graditelj cesta, pa zidaii, utemeljiti su stručnu radničku zadrugu Solel Bone i mnoga druga poddzeća. Radništvo Palestine pozdravlja svaki konstruktivni rad, tko ga god vršio. Plan za nredjenje čitave palestinske izložbe prigodom XIV. Oijonističkag kongrese, izradio je arhitekt S'o b e 1 s o h n. Izložba zaprema pet prostorija. Prvo mjesto zauzima u izložbi domaći obrtni rad. Tu ima čilima, ukrasa za zidove, izvezena rublja), gebelina, čipaka i drugih raznih tkanina. Uporedo sa odjevnom 'industrijom polazi i mlađa športska industrija i produkcija tako zvanih oivilizacijonih predmeta, 'koji zadovoljavaju običajne potrebe i ukus. Iza toga zaprema lijep dio iz-

ložbe obrtna produkcija umjetničkoga značaf;a. Nadasve ije bogat materijal p o 1 j o p rivred a 'i h produk a t a. Naročito su interesantni prorezli plemenitoga drveća. Mnogo Obećaije kuiltara pčela, kotkona i duhana. Naročiti odio ispunjen ije rudama i kamenjem iz Okoline Mrtvoga Mora. Umjetnosti je posjećen posebni odio ii u njemu ima mnogo djelS umjetničkih mapa i mnogih reprodukcija). Razne vijesti

Prenos kostiju Herzla i Nordaua u Erec Jisrael. Wiener Morgenzeitung« javlja, da je gradska uprava Tel-Aviva zaključila, da zamoli kongres, da se smrtni ostanci Herzla i Nordaua prevezu u Erec Jisrael. Palestinski nadrabini kao delegati na 14. cionističkom kongresu. Obadva palestinska nadrabina, rabi Kuki rabi Jakob Meir učestvuju na 14. cijonističkom Kongresu, kao delegati palestinskoga Mizrahija. Emir Abdulah Arapima Palestine. Transjordanski emir Abdulah ima,o je nedavno odulji razgovor sa predsjednikom muhamedanskog Vrhovnog Vijeća šeikom Amin el Husein i predsjednikom Moslera Christian Association u Jafi Omarom e 1 B i t a r. Obadvoijca posjetiše emira na njegov poziv u njegovoj rezidenci u A m a n u. Emir ih je zamolio, da se svojim utjecajem kod arapskih vodja u Palestini založe, da se dokine politika pasivnog otpora i da se saradjuje sa mandatarnom vladom. To je po mišljenju Abulahovu jedini put, da se osiguraju prava palestinskih Arapa. U dvije nedjelje izdano je više od 80.000 funti za necijonalno zemljište. U posljednje dvije nedjelje mjeseca jula izdao je Keren Kajemel više od 80.000 funti za isplatu kupljenog zemljišta u Palestini, Tel Šaman u židovskom posjedu. Zemljište Tel Šamana, zapadno od velikog kompleksa NahalalDjebal u Emeku, koji pripada Keren Kajemelu prešlo je takodjer nedavno u ppsjed Keren Kajemeta, a time je učinjen dalji k,orak u konsolidaciji posjeda u lom okrugu. 7.000 dunama zemljišta u Tel Šamanu i 2000 dunama u Djebati registrirano je ovih dana na ime Keren Kajemeta. Palestinska vlada i palestinsko školstvo. Colonel Symes vršilac dužnosti novoga Vrhovnoga Komesara i civilni sekretar palestinske vlade održao je kako javlja »Wiener Morgenzeitung« kod zaključnog ispita u Hebrejskoj Gimnaziji u Tel Avivu govor, u -ojemu je saopćio, da palestinska vlada uzima u obzir potrebu, da stavi židovskom školstvu na raspolaganje potrebna sredstva. Ronald Storrs vjerojatan guverner južnoga dis trik ta Palestine. JFA javlja, da će sir Ronald Storrs biti doskora nakon nove administrativne razdiobe Palestine imenovan guvernerom južnoga distrikta. Guvernerom sjevernoga distrikta imenovan je već M. Abramson. Dosadašnji srednji distrikt biti će ukinuta njegovo područje bit će dodijeljeno đvim distriktima, pa će Palestina prema tomu imati samo dva distrikta. Statistika židovskih radnika u Palestini. Izvještaj radnog departmana palestinske Egzekutive, koji je nedavno podastrt, kaže, da sveukupan broj židovskih radnika u Palestini iznosi sada okruglo 15.000. Od tih je radnika - uposleno u poljoprivredi 5500, 3683 radi u graditeljstvu, 284y u raznim inaustrijalnim poduzećima, 1100 uposleno je kod javnih radova, 1040 radi kod transportnih radova i 950 kod raznih ostalih poduzeća. Broj radnika prema uposlenju u raznim industrijskim granama dijeli se ovako: u tekstilnim tvornicama 579. u kožnoj industriji 330, u industriji drva i pokućstva 512, u industriji gradj. materijala 963, u kemijskoj industriji 223, u tiskarstvu i papirnom obrtu 676, u metalnoj industriji 484, u fabrikaciji živežnih namirnica 971 i u raznim obrtima 156. Gradnja radničkoga doma u Tel Avivu. Tel Avivski odio organizacije židovskih radnika u Palestini zaključio je 22. jula, da pristupi gradnji radničkoga doma u Tel Avivu. Gradska uprava Tel Aviva slavila je u tu svrhu na raspolaganje teren od 4 dunama na granici gradske četvrti Tel Nordau. Radnički će dom imati dvije zgrade jednu za

urede centrale i stručne odjele i drugu sa dvoranom i prostorijama za kulturne ustanove. Palestinski Radnički Fond sudjelovat će u gradnji sa doprinosom od LE 500., a Hipotekama banka dat će zajam od LE 1500. Solel Bone, primio je od Keren Kajemeta nalog za izgradnju vrtnog jezera od 500 četv. kilometara za koloniju Kirjat Anavim. Solel Bone će doskora takodjer dovršiti pregovore o gradnji bolnice, koja treba da se izgradi u Tiberijasu na ime Petera Schvveitzera. Troškovi ove gradnje iznosit će LE 800., i kod nje će biti kroz godinu dana uposleno najmanje 50 radnika. O Hadasi u Americi. Američka ženska organizacija Hadasa sakupila je u godini 1924. Dol, 272 hiljade, a u prvih pet mjeseci godine 1925. sabrala je u gotovu 240.000, a pored toga mnogo odjeće, rublja i liječničkih instrumenata. Sve je te stvari odaslala Hadasa u Palestinu, a njihova vrijednost dosiže svotu od mnogo hiljada dolara. Hadasa broji zasada 23.000 članova. Dovršen je sedmi svezak hebrejskoga rječnika Eiizera Ben Jehude. »Doar Hajora« javlja, da je dovršen tisak sedmoga sveska hebrejskoga rječnika Eliziera ben Jehude. Rječnik obuhvata jedan dio slova »nun«. Trgovačka škola u Tel Avivu priznata u inozemtsvu. Srednju trgovačku školu u Tel Avivu priznalo je u posljednje vrijeme nekoliko inozemnih instituta kao valjanu srednju školu. Tako se apsolventi te škole primaju bez daljega na visoke škole u Italiji, New Y or hu, Bajrutu itd. Oni su na temelju svojih svjedodžaba zrelosti na toj školi dobili dozvolu useljenja u Ameriku. Palestinska Židovka prvakinje u natječaju filozofskome iakulteta berlinskoga sveučilišta. »Vossisehe Zeitung« javlja ,da je u ovogodišnjem natječaju filozofskoga fakulteta na berlinskom sveučilištu priznata kao najbolji rad rasprava Židov, studentkinje iz Palestine, Natalije T h o n o temi sa područja fizikalne kemije. Židovsko bibliotekarstvo u Palestini. Centralna biblioteka organizacije palestinskih radnika nabavila si je od aprila do juna o. g. 1164 novih knjiga. Osim toga dobila je u tom vremenu 1438 knjiga; pa prema tome porast biblioteke iznosi svega 2602 knjige. Biblioteka je 1. tamuza imala 45.315 knjiga. U posuđbenom prometu izmedju centralne biblioteke i njenih podružnica razaslano je u navedenom vremenu 1410 knjiga. Podružnice biblioteke imale su 1 tamuza 27.338 knjiga. Hebrejska sveučilišna biblioteka dobila je pred kratko vrijeme od Centralnoga Komiteja Keren Hajesoda u Palestini zbirku amuleta, koja imađe vanrednu važnost za istraživanje židovske tradicije i folkloristike. Isti je taj komite dao biblioteci zbirku brzojavaka i čestitaka, koje je dobio M os e s B e i 1 i s nakon oslobodjenja u čuvenom procesu o ritualnom umorstvu. Židovski zemljišni posjed u Palestini iznad milijun dunama. Prema izvještaju Židovskog Narodnoga Fonda, koji je nedavno objavljen prekoračuje sav zemljišni židovski posjed u Erec Jisraelu jedan milijun dunama. Sam Keren Kajemet kupio je i zaključio kupnje za područje od 184.621 dunama, a tomu treba dodati još 62,700 dunama kojih je kupnja nedavno zaključena. Svega iznosi sad židovski zemljišni posjed 5,5% čitavoga palestinskoga tla, prema 3,78% za vrijeme posljednjega kongresa u godini 1923. Testamenat od 2.500 funti za Keren Kajemet Glavni ured Keren Kajemeta u Jcrusolimu dobio je ovih dana iz Južne Afrike 2.250 funti, koje je Keren Kajeraetu namro ondje umrli cijonista J. E p s t c i n. Ovaj iznos čini jednu četvrtinu imetka pokojnikova. Kršćanski cijonisti u Zlatnoj Knjizi. Međju posljednjim upisima u Zlatnoj Knjizi Keren Kajemeta nalaze se dvojica đoprinosnika, koji se sami nazivaju »kršćanskim cijonistima«. Stalan porast primitaka Keren Kajemeta. Izvještaj Keren Kajemeta 14. Cijonističkom kongresu pokazuje stalan porast primitaka Keren Kajemeta. U godini 5682 (septembar 1921 do oktobar 1922.), iznosili su primici 100.034 funti; u narednoj godini 5683 114.150 funti, a u godnii 5634 167.604 funte, dok primici u samih 10 mjeseci tekuće godine iznose više od 200.000 funti . Prinosi Evrope isto su tako stalno rasti; 5683 .iznosili su 30% svih primitaka, 5684 porasli su na

4

>2 I D O V<

BROJ 36.