Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Izvješlaj o XIV. Cijonističkom Kongresu

Druga sjednica. Srijeda, dne 19. augusta prije podne. U ime Akctidnoga Komiteja predlaže nadrabin dr. Chajes za! predsjednika kongresa Nahuma S okolova, pa se taj prijedlog primio per acclamationem. Potpredsjednicima izabrani su; Usi§kin, rabin Meir Berlin, dr. Hantke, Stcphen Wise, Levite, Motzkin, Miss Henrieta Szold, Farbstein, dr. Klumel, Kaplan i Remes. Sokolov preuzima predsjedništvo i iza toga komemorira cijoniste i prijatelje cijonizma, koji su preminuli nakon trinaestoga kongresa. Dr. Oronemann izvještava u ime Kongresnoga suda o veriiikacii mandata. Kongresu prisustvuju; 55 člana Akcijonoga Komitea, 169 delegata pojedinih zemaljskih organizacija, 45 delegata Mizrahiai, 22 od Hitahduta, 9 Pode Cijena i 6 Ceire Cijona. Svega 251 delegat, pa prema tomu broji kongres 306 učesnika sa pravom glasa. Predsjednik Sokolov podsjeća kongres na 80. rodjendan baruna Edmonda Rothschilda pozdravnim govorom, pa kongres zaključuje, da se barunu Rothschildu isporuče čestitke i želje kongresa. Iza toga preuzima Motzkin predsjedništvo kongresa, pa podjeljuje riječ dr. Weizm a nn u, da održi

Referat o političkom položaju

Dr. Weizmann kaže, da ne će da održi opširan referat .jer je sve važno odštampano u izvještaju Egzekutive kongresu. Istaći će tek neke eklatantne činjenice, koje su se zbile u posljednjem kongresnom perijodu i karakteriziraju naš politički položaj. Mandat je tek u tom periodu stupio legalno na snagu, jer je trebalo sačekati uredjenje odnošaja dju Italije i Francuske u Siriji. Kao* mandatarno područje mogla se je Palestina »matrati tek iza lausannskoga ugovora od 24. juna 1923. Tek ove jnternacijonalne činjenice dale su palestinskoj vladi mogućnost da uredi status pal. pučanstva, a prije svega da izda zakon o državljanstvu, koji je nedavno objavljen i koji je stupio na snagu, dne 1. augusta ove godine. U godini 3924. bavila se Mandatarna Komisija Saveza Naroda potanje sa Palestinom. Mi, Jewish Agency ili Cijonistieka Organizacija podastrli smo Mandatarnoj Komisiji opširan izvještaj. U stvari procedure nalazimo se prema Savezu Naroda u ponešto teškom položaju, jer Jevish Agency. nije institucija palestinskog pučanstva, pa ne može svoje peticije upraviti direktno Mandatarnoj Komisiji kao što to može da učini Vaad Leumi. Naš ovogodišnji izvještaj predali smo Vrhovnom Komesaru. koji će ga uputiti Kolonijalnom uredu pa sekretarijatu Saveza Naroda a T>reko njega dalje samoj Mandatarnoj Komisiji. Mi smo u izvještaju Saveza Ka rod a Pobijali netačno prosudjivanje Palestinske imigracije i stvaralačkih snau Palestini, a ministar Chamberlain Pokušao je u sjednici u Rimu, da korigira loš dojam toga izvještaja. Uvjeren veli TTeizmann. da će se Savez Naroda našim sada podastrtim izvještajem dati uvjeriti, da njegova lanjska °cjena imigracije nije počivala na tač-

nom .poznavanju činjenica. Pokušavamo, da stupimo sa Savezom Naroda u izravnu vezu, pa smo uredili u Genfu biro pod upravom dr. Viktora Jacobsohna. Naši odnošaji prema tnandatarnoj vlasti ostali su posve normalni. Balfourovu deklaraciju priznavaju sva tri moguća tipa vladavine. Bez precjenjivanja može se da kaže, da se je prestiž cijonističkoga pokreta u posljednje dvije godine znatno podigao. Mnogi u velikom političkom svijetu, koji su do pred tri godine naš rad u Palestini tretirali poput romantičnoga sna, računaju danas s njime kao s realnom činjenicom. Tako su u izvještaju o razvitku engleske trgovine, koji je nedavno izašao, a koji je izdao komitej postavljen po engleskoj vladi, veoma povoljnim načinom spomenuti razvitak Palestine i situacija židovskoga kapitala u njoj. Mnogo je tomu doprinijelo otvorenje Hebrejskoga Universiteta. Još nije vrijeme, da se posvema ocijeni djelovanje Herberta Samuela, ali ja sam uvjeren, da če budući historik reći, da je u Palestinu došao muž, koji je bio prodahmit najboljim željama, da učini ponajbolje za izgradnju narodne domaje. ponajbolje na svoj način, i koji je stvorio mogućnosti, prvo osnovno kamenje., da se uredi ta naša narodna domaja. Ove je prve korake izvrš : o Herhert Samuel na čast sebi i židovskoj narodnoj domaji. Mi odavle izričemo nadu. da će Samuel još zadugo služiti cijonističkoj stvari. Imao sam prilike, da razgovaram sa _ njegovim nasljednikom o pitanjima, koja nas se tiču, pa sam stekao dojam, da je on muž. koji hoće da izvede volju vlade ispravnim i časnim načinom. Zajedno sa Samuelom odstupio je S : .r Gilbert Clajtpn, kojemu izričemo hvalu za njegovu dobrohotnost 'i nadu da ćemo ga iza nekoliko godina opet moći pozdraviti u Palestini. Njegov nasljednik Colonel Symes jest jedan od najsposobniji administratora u Palestini. Nitko ne može da previdi napredak u Palestini. Židovsko pučanstvo poraslo je danas na 130 ili 135.000 duša. Oficijelni izvještaj za prošli mjesec navodi ga sa 120.000. Imigracija je porasla od mjesečnih 000 useljenika na 3000. Sa karakterom ove imigracije, tako zvane četvrte alije pozabavit će se jamačno još mnoge diskusije na kongre.su. Ovaj porast imigracije stavlja Jewish Agency i Cijonističku Organizaciju pred neslućene probleme. Odnošaji izmedju židovskoga i arapskoga naroda postali su manje oštri; time ne ću podati krivu sliku kao da je taj najvažniji problem našega političkoga rada riješen; naprotiv je došlo vrijeme, da se kongres i kompetentni organi pozabave tim problemom ozbiljnije no ikada, ali ipak jest činjenica, da je Palestina najmirniji dio svega Prednjega Orijenta. Umirujući faktor Palestine jest po nama izvršen konstruktivan rad. a übuduće će to on i više da bu-

de. Dvije su stvari potrebne za normalan odnos obadvaju naroda: naš arapski susjed mora da se uvjeri, da nam je izgradnja zemlje ozbiljna stvar, asa druge strane mora da se uvjeri i o tom, da je duh. u kojem gradimo zemlju, duh slobode, tolerancije i bratstva prema svim faktorima u Palestini. Na kulturnom polju, koje ne poznaje geografske i vojničke granice, imademo nakon otvorenja Hebrejskoga Universiteta i stvaranja Semitskoga Odjeljenja više nego ranije mogućnosti, da uspostavimo suradnju izmedju nas i naših semitskih rodjaka. Bit će zadaća Agency i Universiteta da što više pomognu izgradnju upravo ovoga područja i ove grane. U ime čitave Egzekutive htio bih da izjavim, da se držimo plana Jewish Agency, kako ga je prošli kongres odredio. Ovaj kongres mora da ta pitanja jednom zauvijek jasno i odlučno raspravi i ne smije da se ograniči na platonske formule. Ili će on da stvori tu Jewish Agency ili je ne će. Ja se, što se moje osobe tiče, ne ću upuštati u dubiozne formulo. U Americi i Engleskoj su vodeće korporacije ondašnjega židovstva gotove, da udju u Agency, a i u drugim zemljama ima mogućnosti realizacije. Osnovni principi Agency poznati su. ali ja moram da opetujem: Agency bazira na mandatu i na temeljnim principima našega rada u Palestini, a ta su: nacijonalno tlo, naći jonalni rad, nacijonalni jezik i nacijonalna kultura. Agency ne će biti sastavljena od notabla, nego će je činiti zastupnici mjerodavn!ih| korporau židovstvu. Promjena u mandatu ne će se poduzeti. U ustav Agency može se unijeti točka, da će se taj ustav moći revidirati nakon tri ili četiri godine, ili nakon vremena, koje će odrediti kongres. Ovdje nije mjesto za sve sitnice nego u komisijama. Važno je i nužno, da kongres dade Egzekutivi mogućnost da u nastajnom perijodu izgradi Council. Naš je rad težak i kompliciran, ali ja moram da kažem, da smo ponešto uznapredovali. Mi smo prema našim snagama učinili ponajbolje, »naše« ponajbolje. Teško je unaprijed ocrtati dalji razvitak, jer ovisimo o faktorima, nad kojima nemamo kontrole. Naša je zadaća. da postignemo maksimum za izgradnju. Teško je unaprijed reći. što će biti, a najteže za one. koji drže, da tu budućnost spremaju.

Koreferat Nahuma Sokolova

Iza toga uzima riječ Sokolov istaknuvši da hoće da dade neku direktiva za generalnu debatu, ukoliko se ona odnosi na politička pitanja. Treba diferencirati administraciju i politiku. Politika židovske narodne domaje mora da polazi sa kongresa. Naša je stvar ovisna o svemu političkom svijetu. Interpretacije ovise o raspoloženjima i uvjerenjima. Javno je mišljenje instanca, o kojoj vode brigu vlade i u većim pitanjima nego što je naše. Svaki misaoni čovjek mora

god. IX.

U>R \VA I UREDNIŠTVO : ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KVT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZAGREB 28. augusta 1025. * 8. elu! 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

I PRETPLATA GOD. ICO D. POLUGOD. 50. D. ČETVRTOOD. 96 D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROJ 37